Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ob-260/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po su tkinji toga suda Roberti Pandža, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ŠO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Boris Hlatki, odvjetnik u Vukovaru, J. J. Strossmayera 5a/12, protiv protustranke JO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja izvanbračne zajednice i prijedloga za osiguranjem nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Vukovaru, poslovni broj R1 Ob-389/2025-16 od 29. travnja 2026., dana 26. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protustranke JO, kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Vukovaru, poslovni broj R1 Ob-389/2025-16 od 29. travnja 2026.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
„I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja ŠO iz [adresa],OIB: [osobni identifikacijski broj]., prema protivnici osiguranja JO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] određuje se privremena mjera zabrane protivnici osiguranja JO da otuđi ili optereti nekretninu ili stvarna prava koja su na nekretnini uknjižena u njezinu korist uz zabilježbu zabrane u zemljinim knjigama, sukladno čl. 345., st. 1., toč. 3. Ovršnog zakona i to na nekretnini upisanoj kod Općinskog suda u Vukovaru, Zemljišnoknjižni odjel Ilok, k. o. [katastarska općina], u zk. ul. br. [broj ZK uloška]., na kč. br. [katastarska čestica]., broj D.L. 8., [adresa] površine 225 m2., pašnjak površine 225 m2 ukupne površine 225 m2., na 5. suvlasničkom djelu, 54/225., suvlasništvo JO [adresa], te na kč. br. [katastarska čestica]., u zk. br. 257/4, broj D.L. 8., Braće [adresa] površine 80 m2, put površine 80 m2, na kč. br. [katastarska čestica]., broj D.L. 8., [adresa] površine 251 m2, kuća br. 12 i dvor. površine 251 m2, ukupne površine 331 m2, na 3. suvlasničkom djelu, 1/2 vlasništvo JO.
II. Zabilježbu ove privremene mjere provest će Općinski sud u Vukovaru, Zemljišnoknjižni odjel Ilok.
III. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja izvanparničnog postupka, broj: R1 Ob – 389/2025.“.
2. Protiv navedenog rješenja žali se protustranka ne navodeći određeno žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), u svezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, dalje: OZ) i bez određenog prijedloga sadržaja drugostupanjske odluke.
3. Žalba protustranke nije osnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje, kao i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP - a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.
5. Predmet ovoga postupka je odlučivanje o prijedlogu za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljice, određivanjem privremene mjere kojom se zabranjuje protustranci otuđenje i opterećenje nekretninama suvlasništvo protustranke, uz zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu.
6. Iz sadržaja predmetnog spisa proizlazi da predlagateljica prijedlogom od 1. rujna 2025. zahtijeva utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice života između predlagateljice i sada pok. MO, brata protustranke , nakon čega radi osiguranja navedene nenovčane tražbine podnosi prijedlog za osiguranje koji je predmetom pobijanog rješenja.
7. Predlagateljica u prijedlogu radi osiguranja ukazuje na to da je nakon podnošenja prijedloga radi utvrđivanja izvanbračne zajednice, protivnica osiguranja pokrenula ostavinski postupak iza pok. MO u kojem je prešutjela činjenicu da je predlagateljica živjela u izvanbračnoj zajednici sa pok. LO te da spada u krug njegovih zakonskih nasljednika, u kojem postupku je 9. rujna 2025. doneseno rješenje o nasljeđivanju u kojem je utvrđeno da je protustranka određena kao zakonska nasljednica iza pok. MO, nakon čega je, odmah po pravomoćnosti i provedbi rješenja o nasljeđivanju u zemljišnim knjigama, protustranka započela prodaju nekretnina koje je naslijedila iza pok. MO, raspolažući i novčanim sredstvima koje je naslijedila po računima iza pok. MO, upirući na postojanje pretpostavki propisanih odredbama čl. 346. st. 1. OZ-a, smatrajući da je time učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine te da je predložena mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nesagledive štete za predlagateljicu (s obzirom na to da joj kao zakonskoj nasljednici iza pok. MO pripada pravo na nasljedstvo, a da bi protustranka otuđenjem nekretnina i ostale imovine naslijeđene iza pok. MO, onemogućila predlagateljicu u ostvarivanju svojih prava kao njegove zakonske nasljednice).
8. Sud prvog stupnja (nakon što je ostavio mogućnost protustranci da se očituje na prijedlog predlagateljice te izvršio uvid u dostavljenu pisanu dokumentaciju i saslušao predlagateljicu i svjedoke), usvaja navedeni prijedlog, cijeneći da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere propisane čl. 346. OZ-a, uz obrazloženje da je temeljem priloženih dokaza uz prijedlog za određivanje privremene mjere (iz kojih nesporno proizlazi da je predlagateljica učinila vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine prema protustranci), ispunjena jedna od potrebnih pretpostavki za određivanje privremene mjere, pri čemu je stava da postoji realna opasnost da bi protustranka otuđenjem nekretnina navedenih u izreci pobijanog rješenja, mogla otežati ostvarenje tražbine predlagateljice, slijedom čega odlučuje kao u izreci pobijanog rješenja.
9. Žalbenim navodima protustranka osporava činjenice na kojima predlagateljica temelji tvrdnje o postojanju izvanbračne zajednice s prednikom protustranke, bratom, sada pok. MO, te time posredno i postojanje tražbine u odnosu na koju se traži osiguranje predloženom privremenom mjerom, pri čemu ne iznosi prigovore vezano za zaključak suda prvog stupnja o vjerojatnosti postojanja opasnosti da bi otuđenjem predmetnih nekretnina protustranka mogla otežati ostvarenje tražbine predlagateljice.
10. Prije svega valja reći, da bi bila učinjena vjerojatnom prva od dvije kumulativne zakonske pretpostavke iz čl. 346. OZ-a, a to je postojanje tražbine, potrebno je na razini vjerojatnosti utvrditi činjenice na kojima predlagateljica temelji zahtjev za određivanje predložene privremene mjere, konkretno, činjenice o tome da kao izvanbračna supruga iza pok. MO ima nasljednička prava koja privremenom mjerom želi zaštiti.
11. Činjenje tražbine vjerojatnom ograničava se na onu vjerojatnost koje se ocjenjuje u postupcima osiguranja za ispitivanje zakonskih pretpostavki kod određivanja mjera osiguranja, nikako ne u vjerojatnosti koja zadire u osnovanost zahtjeva.
12. Naime, odredbe OZ-a koje reguliraju pretpostavke za određivanje privremene mjere ne govore o izvjesno dokazanoj vjerojatnosti postojanja tražbine, već samo o vjerojatnosti postojanja tražbine za koju je u sudskoj praksi zauzeto stajalište da je dovoljan dokaz za postojanje tražbine podnesena tužba , odnosno postavljen zahtjev kojim se traži ostvarenje te tražbine, a u konkretnom slučaju je neupitno da je predlagateljica protiv protustranke pokrenula postupak radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice života između predlagateljice i sada pok. MO, brata protustranke, u kojem je predložila i izvođenje određenih dokaza na okolnost utvrđivanja osnovanosti njezinog zahtjeva, čime je, i po stavu ovoga suda, dokazala vjerojatnost postojanja svoje tražbine na onoj razini koja se traži u postupku povodom prijedloga za određivanje privremene mjere.
13. Imajući u vidu da drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku odluku u granicama razloga određenih u žalbi (čl. 365. st. 2. ZPP-a), a da protustranka u žalbi ne iznosi konkretne prigovore na izdanu privremenu mjeru, već osporava osnovanost tražbine za čije osiguranje je privremena mjera predložena (pravo predlagateljice na ostvarenje zahtjeva na utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice između predlagateljice i brata protustranke, o čemu će se odlučivati u postupku koji je predlagateljica pokrenula protiv protustranke), u takvim okolnostima konkretnog slučaja u kojima protustranka ne osporava zaključak suda prvog stupnja o tome da postoji stvarna opasnost da bi protustranka otuđenjem predmetnih nekretnina (u odnosu na koje je predloženo izdavanja privremene mjere) mogla otežati ostvarenje tražbine predlagateljice, valjalo je prihvatiti ocjenu suda prvog stupnja da su u konkretnom slučaju kumulativno ostvarene pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere propisane čl. 346. OZ-a.
14. S obzirom na sve iznseno, preostali žalbeni navodi kojima protustranka iznosi svoje viđenje predmetne pravne situacije vezano za postojanje izvanbračne zajednice i prava predlagateljice po tom osnovu (koja prava joj protustranka osporava), u iznesenoj činjeničnoj i pravnoj situaciji su bez utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja.
15. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP -a, odbiti žalbu protustranke, kao neosnovanu, potvrditi pobijano rješenje i odlučiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.
U Zagrebu 26. lipnja 2026.
Sutkinja:
Roberta Pandža
