REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U PAZINU

Dršćevka 1, 52000 Pazin

P-277/2022-81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Pazinu, po sutkinji Andrei Jelenić Pitoski, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice REPUBLIKE HRVATSKE, OIB: 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Puli-Pola, Rovinjska 2a, protiv tuženika GRADA PULA-POLA, OIB: 79517841355, Pula, Forum 1, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 27. svibnja 2026. u prisutnosti zastupnice tužiteljice Milene Paskaš Medica, zamjenice Županijskog državnog odvjetnika u Puli-Pola, i punomoćnika tuženika EŽ, punomoćnika po zaposlenju, na ročištu za objavu održanom 26. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, vlasnica nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 10502 m2, k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], šuma, Valkane, površine 2457 m2, k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], šuma, Valkane, površine 1044 m2, k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 5428 m2, k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 1065 m2, k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 14642 m2, k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 4387 m2, k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak, površine 1437 m2, k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak, površine 1176 m2, k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 84012 m2, k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], šuma, dvorište, dvorište, oranica, površine 4810 m2, k. o. [katastarska općina], i k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 2677 m2, k. o. [katastarska općina], sve u dijelu 1/1.

II. Tuženik Grad Pula-Pola, OIB: 79517841355, dužan je trpjeti brisanje prava vlasništva tuženika s nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 10502 m2, k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], šuma, Valkane, površine 2457 m2, k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], šuma, Valkane, površine 1044 m2, k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 5428 m2, k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 1065 m2, k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 14642 m2, k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 4387 m2, k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak, površine 1437 m2, k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak, površine 1176 m2, k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 84012 m2, k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], šuma, dvorište, dvorište, oranica, površine 4810 m2, k. o. [katastarska općina], i k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 2677 m2, k. o. [katastarska općina], uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva tužiteljice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, na navedenim nekretninama, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 3.500,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 26. lipnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 25. listopada 2022. podnijela ovom sudu tužbu protiv tuženika radi utvrđenja prava vlasništva. U tužbi navodi da se, prije podnošenja tužbe, sukladno članku 186.a stavku 8. Zakona o parničnom postupku obratila tuženiku zahtjevom za mirno rješenje spora broj N-DO-15/2022 od 6. lipnja 2022., ali da tuženik u roku od tri mjeseca nije prihvatio zahtjev niti je postignuta nagodba.

1.1. U tužbi tužiteljica navodi da je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Puli-Pola, Zemljišnoknjižnog odjela Pula-Pola, tuženik Grad Pula-Pola upisan kao vlasnik na nekretninama označenima kao k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. U tužbi su nekretnine označene i pripadajućim zemljišnoknjižnim ulošcima, no tužiteljica je na ročištu od 27. svibnja 2026. uredila tužbeni zahtjev tako da se brojevi zemljišnoknjižnih uložaka izostavljaju, budući da je tijekom postupka izmijenjena baza zemljišnoknjižnih podataka, a identitet nekretnina dovoljno proizlazi iz katastarskih oznaka i katastarske općine. Istim uređenjem tužiteljica je ispravila površinu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na 1437 m2.

1.2. Tužiteljica u tužbi, polazeći od povijesnih zemljišnoknjižnih izvadaka, povijesnih posjedovnih listova, očitovanja Hrvatskih šuma d.o.o. od 5. travnja 2022. i 11. travnja 2022. te povijesti promjena u katastru, navodi da su predmetne nekretnine na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, dakle 16. listopada 1990., bile u društvenom vlasništvu s pravom korištenja Općine Pula, odnosno da nisu bile u privatnom vlasništvu, te da su u naravi predstavljale šumu odnosno šumsko zemljište površine veće od 10 ari.

1.3. Za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tužiteljica navodi da je od osnutka zemljišnih knjiga bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s kulturom pašnjak i šuma, da je na dan 16. listopada 1990. bila u režimu društvenog vlasništva s pravom korištenja Općine Pula te da je prema očitovanju Hrvatskih šuma riječ o šumi alepskog bora, koja na navedeni dan nije bila obuhvaćena programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske, ali je u program prvi put ušla 1. siječnja 2009. godine.

1.4. Za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tužiteljica navodi da su nastale cijepanjem matične k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da slijede pravni status te matične čestice. Navodi da sve navedene čestice u naravi predstavljaju šumu, da su čestice 5188/58 i 5188/60 i danas obuhvaćene programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske, dok se čestice 5188/57 i 5188/59 danas ne nalaze u šumskogospodarskoj osnovi.

1.5. Za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tužiteljica navodi da su u relevantno vrijeme bile u društvenom vlasništvu s pravom korištenja Općine Pula, a prema očitovanju Hrvatskih šuma u naravi šuma alepskog bora odnosno zemljišta obrasla šumskim drvećem, te da ih Grad Pula-Pola nije izdvajao iz šumskogospodarske osnove ondje gdje su u nju naknadno uključene.

1.6. Tužiteljica smatra da je na temelju članka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (Narodne novine broj 41/90), stekla pravo vlasništva na svim predmetnim nekretninama po samom zakonu. Ističe da tuženik nije mogao steći pravo vlasništva na šumama i šumskom zemljištu na temelju propisa o lokalnoj i područnoj samoupravi jer je Republika Hrvatska pravo vlasništva stekla ranije, 16. listopada 1990. Tužiteljica nadalje ističe da prostornim planovima i propisima o prostornom uređenju nije moguće mijenjati vlasnički status šuma i šumskog zemljišta.

1.7. Slijedom navedenog tužiteljica predlaže da sud utvrdi da je Republika Hrvatska vlasnica predmetnih nekretnina u cijelosti, da naloži tuženiku trpljenje brisanja njegova prava vlasništva i istovremenu uknjižbu prava vlasništva Republike Hrvatske, te da tuženiku naloži naknadu troškova postupka.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu od 28. prosinca 2022. osporio tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Prvenstveno ističe da iz navoda tužiteljice i dostavljenih dokaza proizlazi da se predmetne nekretnine na dan 16. listopada 1990. nisu nalazile u šumskogospodarskoj osnovi niti su bile obuhvaćene programima gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, pa se prema mišljenju tuženika u ovoj pravnoj stvari ne radi o šumi i šumskom zemljištu u smislu Zakona o šumama.

2.1. Tuženik nadalje navodi da su se predmetne nekretnine na dan 16. listopada 1990. nalazile unutar granica građevinskog područja Grada Pule, pa smatra da se radi o građevinskom zemljištu. Ističe da upis oznake zemljišta, odnosno kulture šuma, ne određuje pravni status zemljišta, jer je namjena prostora određena prostorno-planskom dokumentacijom.

2.2. Tuženik posebno navodi da su k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi dio gradskog kupališta Valkane, izgrađenog prije više od sto godina, još u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, te da je drveće na tom području zasađeno i održavano radi funkcije kupališta, kao zaštita od sunca i krajobrazni element. Navodi da je područje kupališta ograđeno, da postoje sanitarni čvor, pristupni putevi, oprema kupališta, dječje igralište, odvodnja, vodovod i druga komunalna infrastruktura.

2.3. Tuženik ističe da k. č. br. [katastarska čestica] predstavlja pristupni put prema plaži za osobe s invaliditetom, a da k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] u naravi predstavljaju dijelove nerazvrstanih cesta, odnosno gradskih ulica, zbog čega smatra da su te nekretnine javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave.

2.4. Tuženik se poziva i na pravomoćnu presudu Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-276/2016 od 24. veljače 2020., potvrđenu presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2029/2020 od 15. prosinca 2021., u kojoj je odbijen zahtjev Republike Hrvatske za utvrđenje prava vlasništva jer je utvrđeno da je ondje riječ o izgrađenom građevinskom zemljištu. Poziva se i na rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-1799/2022 od 7. prosinca 2022. kojim je odbačen prijedlog za dopuštenje revizije u toj pravnoj stvari.

2.5. Na temelju tih navoda tuženik predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva u cijelosti i naknadu parničnog troška.

3. Tijekom postupka stranke su u bitnome ostale kod svojih navoda. Na pripremnom ročištu od 19. travnja 2023. tužiteljica je ostala kod tužbe i tužbenog zahtjeva te je dopunila zahtjev u dijelu zakonske zatezne kamate na trošak. Tužiteljica je pritom isticala da se pitanje vlasništva šuma i šumskog zemljišta ne može rješavati prema građevinskoj ili rekreacijskoj namjeni, već prema stvarnom statusu nekretnina na dan 16. listopada 1990.

3.1. Tuženik je na istom ročištu dodatno isticao da su nekretnine na Valkana funkcionalno gradsko kupalište, da se dijelovi čestica koriste kao prometnice i javno dobro, da se nalaze unutar građevinskog područja i planskih namjena R3 kupalište, javne zelene površine, hoteli i stambena namjena, te je predložio uviđaj i vještačenja po vještacima geodetske, građevinske i šumarske struke. Tuženik je predložio i pribavljanje podataka od komunalnih društava o komunalnoj infrastrukturi i održavanju predmetnih nekretnina.

3.2. Tužiteljica je na tom ročištu izjavila da odustaje od vlastitog dokaznog prijedloga uviđaja i vještačenja po vještacima šumarske i geodetske struke, no budući da je tuženik ustrajao na dokaznim prijedlozima, sud je dokazne prijedloge prihvatio. Sud je zaključio prethodni postupak i odredio provođenje dokaza uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske, građevinske i šumarske struke.

3.3. Tijekom postupka tuženik je dostavio dokumentaciju i podatke trgovačkih društava Pragrande d.o.o., Pula Herculanea d.o.o., Vodovod d.o.o., HEP d.d. i nadležnih upravnih odjela Grada Pule-Pola na okolnost izgrađenosti pojedinih dijelova predmetnih nekretnina, postojanja i održavanja komunalne infrastrukture, sanitarnih čvorova, dječjih igrališta, trim staza, pristupnih putova, održavanja zelenih površina i drugih sadržaja javne uporabe. Tuženik je navedene isprave dostavio i na okolnost da se k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], nalaze u funkcionalnoj cjelini gradskog kupališta Valkane, te da stabla na tom području nisu samonikla šuma gospodarske namjene, nego da se radi o stablima posađenim u sklopu kupališta radi hlada, zaštite od sunca i hortikulturnog odnosno krajobraznog uređenja kupališta.

3.3.1. Tuženik je posebno isticao da je gradsko kupalište Valkane izgrađeno prije više od 100 godina, još u vrijeme Austro-Ugarske monarhije, te da su ga, prema navodima tuženika i povijesnim podacima koje je dostavio, sadili i uređivali građani Pule. U tom je smislu tuženik dostavio fotografije lica mjesta i povijesne podatke prije i nakon sadnje, ističući da posađeno drveće posjetiteljima kupališta služi kao zaštita od sunca, da su predmetne nekretnine dio jedinstvenog ograđenog kupališnog prostora, da je Grad Pula-Pola kroz desetljeća ulagao u održavanje i unapređenje usluga posjetiteljima kupališta, uključujući sanitarni čvor s pripadajućim sustavom odvodnje, dječje igralište i druge sadržaje, te da je područje gradskog kupališta Valkane obuhvaćeno Detaljnim planom uređenja Valkane.

3.4. Na ročištu od 23. listopada 2024. tuženik je predložio dopunu nalaza vještaka mjernične struke na način da vještak s komunalnim društvima izravno ili posredstvom tuženika zatraži izlazak njihovih predstavnika na teren radi pokazivanja vodova, šahtova, otvaranja istih i označavanja smjerova njihovog protezanja. Sud je taj dokazni prijedlog odbio, što će biti posebno obrazloženo u nastavku.

3.5. Na ročištu od 15. siječnja 2026. usmeno su saslušani vještaci Eduard Kliman, Milica Gavranović i prof. dr. sc. TŽ. Tužiteljica je prigovarala nalazu građevinske vještakinje u dijelu u kojem nije razvidno na temelju kojih propisa i dokumentacije je vještakinja zaključivala o izgrađenosti pojedinih čestica na relevantne datume. Tuženik je prigovarao nalazu šumarskog vještaka tvrdeći da je neobrazložen, da ne uzima dovoljno u obzir funkciju kupališta, komunalnu infrastrukturu, prometnice i činjenicu da pojedine čestice nisu bile u šumskogospodarskoj osnovi na dan 16. listopada 1990.

3.6. Na ročištu od 27. svibnja 2026. tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev na način da se izostavljaju brojevi zemljišnoknjižnih uložaka i ispravlja površina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na 1437 m2. Tužiteljica je predložila zaključenje glavne rasprave, usvajanje zahtjeva i dosudu troška u iznosu od 3.500,00 EUR. Tuženik je ostao kod odgovora na tužbu i svih istaknutih prigovora te je, u slučaju zaključenja rasprave, zatražio naknadu predujmova za vještačenja u ukupnom iznosu od 3.967,53 EUR.

4. Ocjenom izvedenih dokaza te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 89/14, 70/2019, 80/22, 114/22, dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva Republike Hrvatske na nekretninama k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], te zahtjev da tuženik trpi brisanje svoga prava vlasništva i istovremenu uknjižbu prava vlasništva Republike Hrvatske.

5.1. Među strankama nije sporno da je tuženik u zemljišnoj knjizi upisan kao vlasnik predmetnih nekretnina, da je tužiteljica prije podnošenja tužbe podnijela zahtjev za mirno rješenje spora, da su se predmetne nekretnine prema uvjerenju o namjeni nalazile unutar građevinskog područja Grada Pule, te da je na dijelu nekretnina u naravi prisutna određena komunalna infrastruktura odnosno sadržaji javne uporabe.

5.2. Sporno je jesu li predmetne nekretnine na dan 16. listopada 1990. bile šuma odnosno šumsko zemljište, je li činjenica da nisu bile obuhvaćene šumskogospodarskom osnovom na taj dan od utjecaja na stjecanje vlasništva Republike Hrvatske, je li prostorno-planska namjena građevinskog, kupališnog ili javnog zelenog područja od utjecaja na pravo vlasništva, te jesu li sanitarni čvor, trafostanica, komunalni vodovi, pristupni putovi i dijelovi prometnica takve naravi da isključuju primjenu Zakona o šumama.

6. Sud je radi utvrđenja odlučnih činjenica proveo dokazni postupak uvidom u tužbu s prilozima, odgovor na tužbu s prilozima, podneske stranaka, zemljišnoknjižne izvatke, povijesne zemljišnoknjižne izvatke, povijesne posjedovne listove, očitovanja Hrvatskih šuma d.o.o., uvjerenja o statusu odnosno namjeni čestica, dokumentaciju o prostorno-planskoj namjeni, Odluku o nerazvrstanim cestama i izvatke iz popisa nerazvrstanih cesta, dokumentaciju komunalnih društava, zapisnik o uviđaju od 12. listopada 2023., nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke Eduarda Klimana, nalaz i mišljenje vještakinje građevinske struke Milice Gavranović, nalaz i mišljenje Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije po prof. dr. sc. TŽ, zapisnik od 15. siječnja 2026. s usmenim iskazima vještaka, te dopunu nalaza i mišljenja vještakinje građevinske struke Milice Gavranović.

7. Sud nije proveo daljnji dokaz dopunom geodetskog vještačenja uz izlazak predstavnika komunalnih društava na teren, otvaranje šahtova i označavanje smjerova vodova. Sud je taj prijedlog odbio jer je ocijenio da nije podoban za utvrđenje odlučnih okolnosti bez odgovarajućih isprava o izgrađenoj mreži komunalnih vodova. Tuženik nije učinio vjerojatnim da postoje dodatne isprave izvan onih koje je već dostavio, niti je naveo razloge zbog kojih ih nije mogao pribaviti i dostaviti, osobito s obzirom na to da je upravo tuženik osnivač komunalnih društava čije se isprave predlažu pribaviti. Osim toga, i pod pretpostavkom postojanja komunalnih vodova, ta okolnost sama po sebi nije odlučna za pitanje jesu li nekretnine na dan 16. listopada 1990. bile šuma odnosno šumsko zemljište.

7.1. Sud nije proveo dokaz saslušanjem svjedoka ŠŽ jer je tuženik podneskom od 25. travnja 2023. odustao od tog dokaznog prijedloga.

7.2. Sud nije ponovno saslušavao vještakinju građevinske struke nakon njezine dopune nalaza i mišljenja od 3. veljače 2026. jer tužiteljica na ročištu od 27. svibnja 2026. nije tražila njezino dodatno usmeno saslušanje, a tuženik je izjavio da prihvaća dopunu nalaza i da ponovno saslušanje nije potrebno.

7.3. Sud nije provodio druge dokaze jer su odlučne činjenice dostatno utvrđene provedenim ispravama, uviđajem i vještačenjima, a daljnje dokazivanje ne bi bilo od utjecaja na drukčiju odluku. Stoga je sud na ročištu od 27. svibnja 2026. odlučio da se daljnji dokazi neće provoditi te je zaključio glavnu raspravu.

7.4. Prema članku 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje u tekstu: ZVDSP) vlasništvo se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona. Prema članku 129. stavku 1. istog Zakona, kad je zakonom određeno da će se vlasništvo steći ispunjenjem određenih pretpostavki koje nisu pravni posao, odluka suda ili drugog tijela niti nasljeđivanje, onaj kome se glede stvari ispune te pretpostavke stječe pravo vlasništva u trenutku ispunjenja tih pretpostavki.

7.5. Odredbom članka 6. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (Narodne novine broj 41/90, dalje u tekstu: ZID ZŠ), izmijenjen je članak 18. Zakona o šumama, (Narodne novine broj 54/83, 32/87 i 47/89, dalje u tekstu: ZŠ), tako da isti glasi da su šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike Hrvatske, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu, u državnom vlasništvu Republike Hrvatske. Navedeni zakon stupio je na snagu 16. listopada 1990.

7.6. Iz navedenog slijedi da je za stjecanje prava vlasništva Republike Hrvatske odlučno utvrditi jesu li predmetne nekretnine na dan 16. listopada 1990. bile šume odnosno šumsko zemljište te jesu li bile u društvenom vlasništvu, odnosno da nisu bile u privatnom vlasništvu. Ako su te pretpostavke bile ispunjene, Republika Hrvatska stekla je pravo vlasništva po samom zakonu, pa naknadni upisi, promjene prostorno - planske namjene ili kasnije upravne potvrde ne mogu derogirati već nastalo zakonsko stjecanje. Dakle, pretvorba društvenog vlasništva na šumama i šumskom zemljištu izvršena je 16. listopada 1990., te su od toga dana šume i šumsko zemljište koje je do tada bilo u društvenom vlasništvu postali vlasništvo Republike Hrvatske, bez obzira nalazile se unutar ili izvan granica građevinskog područja (tako i VSRH u svojoj odluci Rev 450/11-2 od 11. siječnja 2012.).

7.7. Za vlasnički status šuma i šumskog zemljišta nije odlučno je li zemljište na relevantni dan bilo unutar ili izvan građevinskog područja, jer prostorni planovi uređuju namjenu i korištenje prostora, ali sami po sebi nisu temelj za stjecanje, gubitak ili prijenos prava vlasništva na šumama i šumskom zemljištu. Provedba prostornih planova može biti relevantna za izdvajanje iz šumskogospodarskog područja ili za kasnije upravne postupke, ali ne može izmijeniti pravni učinak zakonskog stjecanja nastalog 16. listopada 1990.

7.8. U ovom postupku stoga nije odlučno samo formalno pitanje prostorne namjene ili kasnijeg korištenja pojedinih dijelova čestica, nego je odlučno jesu li čestice, prema dokazima u spisu, na dan 16. listopada 1990. u naravi bile šuma odnosno šumsko zemljište i jesu li tada bile u društvenom vlasništvu. Na te okolnosti sud je cijenio zemljišnoknjižne i katastarske isprave, očitovanja Hrvatskih šuma, uviđaj na licu mjesta te nalaze i mišljenja vještaka.

8. Uvidom u zemljišnoknjižne izvatke, povijesne zemljišnoknjižne izvatke, povijesne posjedovne listove, prijavne listove i kopije katastarskih planova sud je utvrdio oznake, kulture, površine, sadašnje zemljišnoknjižno stanje, ranije promjene, cijepanja i pravni režim svake pojedine čestice odnosno njezine matične čestice. Sud je pritom posebno cijenio jesu li čestice na dan 16. listopada 1990. bile u društvenom vlasništvu i tko je bio upisan kao nositelj prava korištenja odnosno upravljanja, ako je to iz isprava bilo vidljivo.

8.1. U odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sud je utvrdio da je u vrijeme podnošenja tužbe bila upisana kao Valkane, šuma, površine 10502 m2, u vlasništvu Grada Pule-Pola. Iz povijesnih podataka proizlazi da je od osnutka zemljišnih knjiga dolazila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s kulturom pašnjak i šuma, površine 23780 m2. Na temelju prijavnog lista Ureda za katastar u Puli od 19. svibnja 2008. čestica je cijepana u k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 23721 m2, i k. č. br. [katastarska čestica], neplodno zemljište, površine 59 m2, a potom je na temelju prijavnog lista od 19. srpnja 2012. mijenjana površina i čestica je cijepana u k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na dan 16. listopada 1990. navedena matična nekretnina bila je upisana u režimu društvenog vlasništva s pravom korištenja Općine Pula.

8.1.1. U odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sud je utvrdio da su te čestice nastale cijepanjem matične k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Prema sadašnjem stanju k. č. br. [katastarska čestica] upisana je kao šuma, Valkane, površine 2457 m2, k. č. br. [katastarska čestica] kao šuma, Valkane, površine 1044 m2, k. č. br. [katastarska čestica] kao šuma, površine 5428 m2, a k. č. br. [katastarska čestica] kao šuma, površine 1065 m2. Iz isprava proizlazi da je za k. č. br. [katastarska čestica] pod Z-7841/18 izvršena promjena površine, a pod Z-15/22 promijenjen oblik i površina na 2457 m2, dok je za k. č. br. [katastarska čestica] površina izmijenjena s 1047 m2 na 1044 m2. Budući da su navedene čestice nastale cijepanjem matične k. č. br. [katastarska čestica], sud ih je u pogledu statusa na dan 16. listopada 1990. cijenio prema stanju matične čestice, koja je tada bila društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Pula.

8.1.2. U odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sud je utvrdio da je upisana kao šuma, površine 14642 m2, u vlasništvu Grada Pule-Pola. Iz povijesnih podataka proizlazi da je od osnutka zemljišnih knjiga bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s kulturom pašnjak, površine 17736 m2, da je pod Z-903/64 dana 10. srpnja 1964. izvršena promjena kulture u šumu, da je pod Z-894/73 dana 27. travnja 1973. promijenjena površina na 15012 m2, da je čestica potom prešla u zk. ul. [broj ZK uloška] pa u zk. ul. [broj ZK uloška], da je pod Z-10238/2016 cijepana u k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], put, površine 394 m2, a pod Z-14477/2020 cijepanjem je nastala sadašnja k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 14642 m2, i k. č. br. [katastarska čestica]. Na dan 16. listopada 1990. bila je u društvenom vlasništvu s pravom korištenja Općine Pula.

8.1.3. U odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sud je utvrdio da je sada upisana kao šuma, površine 4387 m2, u vlasništvu Grada Pule-Pola. Iz povijesnih podataka proizlazi da je od osnutka zemljišnih knjiga bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s kulturom pašnjak, površine 5192 m2, da su pod Z-3544/81 i Z-2260/87 izvršene promjene površine, te da je pod Z-162/92, dakle nakon 16. listopada 1990., kultura izmijenjena u šumu. Na dan 16. listopada 1990. bila je u režimu društvenog vlasništva s pravom korištenja Općine Pula.

8.1.4. U odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sud je utvrdio da je sada, prema uređenom tužbenom zahtjevu, predmet postupka kao pašnjak, površine 1437 m2, u vlasništvu Grada Pule-Pola. U tužbi je bila navedena površina od 1968 m2, ali je tužiteljica na ročištu od 27. svibnja 2026. uredila zahtjev prema izmijenjenom podatku o površini. Iz povijesnih podataka proizlazi da je čestica od osnutka zemljišnih knjiga bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s kulturom pašnjak te da je na dan 16. listopada 1990. bila u režimu društvenog vlasništva s pravom korištenja Općine Pula.

8.1.5. U odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sud je utvrdio da je upisana kao pašnjak, površine 1176 m2, u vlasništvu Grada Pule-Pola. Iz povijesnih podataka proizlazi da je od osnutka zemljišnih knjiga bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s kulturom pašnjak te da je na dan 16. listopada 1990. bila u režimu društvenog vlasništva s pravom korištenja Općine Pula.

8.1.6. U odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sud je utvrdio da je upisana kao šuma, površine 84012 m2, u vlasništvu Grada Pule-Pola. Iz povijesnih podataka proizlazi da je od osnutka zemljišnih knjiga bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s kulturom šuma, površine 84465 m2, te da su pod Z-2838/86, Z-2791/87, Z-1207/99 i Z-3833/2016 provedena cijepanja i promjene površine. Na dan 16. listopada 1990. bila je u režimu društvenog vlasništva s pravom korištenja Općine Pula.

8.1.7. U odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sud je utvrdio da je upisana kao šuma, dvorište, dvorište, oranica, površine 4810 m2, u vlasništvu Grada Pule -Pola. Iz povijesnih podataka proizlazi da je od osnutka zemljišnih knjiga bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s kulturom dvorište, oranica, šuma, površine 4996 m2, da su pod Z- 4209/90 i Z-2201/97 provedene ispravke kulture i cijepanja, a pod Z-6363/98 dana 18. studenoga 1998. izvršeno je cijepanje u nove čestice, među kojima i k. č. br. [katastarska čestica]. Na dan 16. listopada 1990. matična čestica bila je u režimu društvenog vlasništva s pravom korištenja Općine Pula.

8.1.8. U odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sud je utvrdio da je upisana kao šuma, površine 2677 m2, u vlasništvu Grada Pule-Pola, te da je nastala cijepanjem od matične k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] 18. studenoga 1998. pod Z-6363/98. Na dan 16. listopada 1990. matična čestica bila je u režimu društvenog vlasništva s pravom korištenja Općine Pula.

8.1.9. Iz kopija katastarskih planova, skice i ortofoto dokumentacije u nalazu vještaka Eduarda Klimana sud je utvrdio prostorni raspored predmetnih čestica. Čestice k. č. br. [katastarska čestica] čine međusobno povezanu cjelinu na području kupališta Valkane. Ostale čestice nalaze se na širem području Lungo mare, Gortanove uvale i Sisplaca, pri čemu iz nalaza i uviđaja proizlazi da su to susjedne ili prostorno povezane šumske odnosno park -šumske površine. Prema površinama iz uređenog tužbenog zahtjeva nijedna predmetna čestica nema površinu manju od 10 ari, jer i čestice najmanje površine, k. č. br. [katastarska čestica] površine 1044 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] površine 1065 m2, prelaze 10 ari.

8.2. Uvidom u očitovanje Hrvatskih šuma d.o.o., Uprave šuma Podružnice Buzet, Klasa: BU/22-01/562, Ur. broj: 14-00-08/01-22-02, Buzet, od 5. travnja 2022., sud je utvrdio da se k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], na dan 16. listopada 1990. nisu nalazile u šumskogospodarskoj osnovi, odnosno da tada nisu bile obuhvaćene Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske. Ta okolnost sama za sebe ne isključuje njihovo svojstvo šume, jer je iz istog očitovanja razvidno da je naknadnim uključivanjem u programe gospodarenja za te čestice, odnosno za njihove matične čestice, evidentirana šumska sastojina alepskog bora određene starosti, iz čega Hrvatske šume izvode zaključak da su predmetne nekretnine i na dan 16. listopada 1990. u naravi bile šume.

8.2.1. U istom očitovanju navedeno je da su k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], prvi put ušle u Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske u Gospodarskoj jedinici "Magran-Cuf" koji je stupio na snagu 1. siječnja 2000. i važio do 31. prosinca 2009. Za k. č. br. [katastarska čestica] navedeno je da se nalazi u odjelu/odsjeku 124 b, s opisom "sjemenjača alepskog bora potpunog sklopa s mjestimično trajno prekinutim sklopom", starosti 45 godina. Za k. č. br. [katastarska čestica] navedeno je da se nalaze u odjelu/odsjeku 124 c, s opisom "sjemenjača alepskog bora potpunog sklopa s mjestimično trajno prekinutim sklopom", starosti 45 godina. Za k. č. br. [katastarska čestica] navedeno je da se nalaze u odjelu/odsjeku 124 d, s opisom "sjemenjača alepskog bora nepotpunog sklopa s mjestimično trajno prekinutim sklopom", starosti 50 godina.

8.2.2. Nadalje je utvrđeno da su k. č. br. [katastarska čestica], kao i čestice k. č. br. [katastarska čestica] koje su nastale cijepanjem matične k. č. br. [katastarska čestica], te k. č. br. [katastarska čestica], prvi put ušle u Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske u Gospodarskoj jedinici "Magran-Cuf" koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. i važio do 31. prosinca 2018. Za k. č. br. [katastarska čestica] navedeno je da su u odjelu/odsjeku 128 c, s opisom "sjemenjača alepskog bora ograničenog gospodarenja potpunog sklopa s mjestimično trajno prekinutim sklopom", starosti 65 godina, dok je za k. č. br. [katastarska čestica] navedeno da je u odjelu/odsjeku 124 b, s opisom "sjemenjača alepskog bora potpunog sklopa sa mjestimično manjim progalama ili plješinama", starosti 55 godina.

8.2.3. U pogledu sadašnjeg stanja, iz navedenog očitovanja proizlazi da se k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], nalaze u šumskogospodarskoj osnovi, odnosno obuhvaćene su važećim Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske u Gospodarskoj jedinici "Magran-Cuf". Nasuprot tome, k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], na današnji dan nisu obuhvaćene važećim programom gospodarenja. Međutim, za te čestice je odlučno da su nastale cijepanjem matične k. č. br. [katastarska čestica], koja je u relevantnom trenutku predstavljala šumu, a njihovo naknadno izostavljanje iz važećeg programa ne dovodi do drukčijeg zaključka o svojstvu zemljišta na dan 16. listopada 1990.

8.2.4. Uvidom u drugo očitovanje Hrvatskih šuma d.o.o., Uprave šuma Podružnice Buzet, Klasa: BU/22-01/562, Ur. broj: 14-00-08/01-22-04, Buzet, od 5. travnja 2022., sud je utvrdio da područje "Valkane" i "Lungo mare", odnosno predmetne čestice prema dostupnim podacima o zaštićenim područjima prirode Republike Hrvatske, ne predstavljaju "park-šumu". Time je otklonjen prigovor tuženika da se zbog prostorne namjene i načina uređenja radi o park-šumi izvan pravnog režima šuma i šumskog zemljišta.

8.3. Uvidom u uvjerenje Ureda državne uprave u Istarskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Odsjeka za prostorno uređenje, Klasa: 350-01/04-01/251, Ur. broj: 2163-04-02-05-15, Pula, od 5. siječnja 2005., sud je utvrdio da je ono izdano povodom zahtjeva Grada Pule - Upravnog odjela za prostorno uređenje, u svrhu rješavanja imovinskopravnog statusa zemljišta u smislu Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Zakona o šumama. Iz uvjerenja proizlazi da je prema prostorno-planskoj dokumentaciji, i to Prostornom planu općine Pula, planu namjene površina, Elaboratu granica građevinskog područja i GUP -u Grada Pule, sa stanjem na dan 16. listopada 1990. i 23. srpnja 1991., za u uvjerenju navedene katastarske čestice utvrđeno da su se nalazile unutar granica građevinskog područja Grada Pule.

8.3.1. Uvidom u uvjerenje o namjeni za sve nekretnine koje su predmet ovog spora, koje je tuženik predao u spis na ročištu održanom 19. travnja 2023., sud je utvrdio da se prema tom uvjerenju k. č. br. [katastarska čestica] nalaze unutar područja namjene R3 - kupalište; k. č. br. [katastarska čestica] većim dijelom unutar namjene kupalište, a manjim dijelom unutar stambene namjene; k. č. br. [katastarska čestica] unutar stambene namjene; k. č. br. [katastarska čestica] unutar namjene javne zelene površine; k. č. br. [katastarska čestica] dijelom unutar namjene javne zelene površine, a dijelom unutar namjene hoteli; k. č. br. [katastarska čestica] unutar namjene javne zelene površine; a k. č. br. [katastarska čestica] većim dijelom unutar namjene javne zelene površine, a manjim dijelom unutar stambene namjene.

8.3.2. Uvidom u prostorno-plansku dokumentaciju na koju se pozvao tuženik, sud je utvrdio da se za šire područje primjenjuju Prostorni plan uređenja Grada Pule i Generalni urbanistički plan Grada Pule, a za prostor kupališta Valkane i Detaljni plan uređenja "Valkane", odnosno urbanističko-provedbena dokumentacija za to područje. Iz dokumentacije predočene uz građevinske dozvole Vodovoda Pula d.o.o. proizlazi da su, kao važeći akti prostornog uređenja Grada Pule, navedeni GUP Grada Pule -

V. izmjene i dopune ("Službene novine Grada Pule" br. 5a/08, 12/12, 05/14, pročišćeni tekst 08/14, 10/14, 13/14, pročišćeni tekst 19/14, 07/15, 09/15, pročišćeni tekst 10/17), UPU "Max Stoja" - izmjene i dopune ("Službene novine Grada Pule" br. 12/12, 13/14, pročišćeni tekst 19/14) i DPU "Valkane" ("Službene novine Grada Pule" br. 10/03). Iz navedenih isprava proizlazi planska namjena i položaj nekretnina unutar građevinskog područja, ali ne proizlazi da bi tim aktima bilo odlučivano o vlasničkom statusu šuma odnosno šumskog zemljišta.

8.3.3. Sud je navedene isprave prihvatio kao dokaz o prostorno-planskoj namjeni zemljišta i činjenici da se predmetne čestice nalaze unutar građevinskog područja Grada Pule, odnosno unutar planskih namjena kupališta, javnih zelenih površina, stanovanja i hotela. Međutim, te isprave nemaju značenje pravne osnove za stjecanje prava vlasništva tuženika na šumama i šumskom zemljištu, niti mogu promijeniti činjenicu da je za stjecanje vlasništva po ZID ZŠ odlučno stanje na dan 16. listopada 1990., odnosno svojstvo zemljišta kao šume ili šumskog zemljišta i tadašnji režim društvenog vlasništva.

8.4. Uvidom u podnesak tuženika od 14. rujna 2023., podnesen sukladno raspravnom rješenju s ročišta održanog 19. travnja 2023., sud je utvrdio da je tuženik dostavio dokumentaciju i podatke pribavljene od trgovačkih društava Pragrande d.o.o., Pula Herculanea d.o.o., Vodovod Pula d.o.o. i HEP d.d., kao i nadležnog odjela Grada Pula-Pola, na okolnost komunalne izgrađenosti katastarskih čestica i održavanja spornih nekretnina.

8.4.1. Uvidom u očitovanje nadležnog odjela Grada Pula-Pola, Klasa: 990- 01/22-01/446, Ur. broj: 2163-7-04-03-0317-23-23, Pula, od 15. svibnja 2023., sud je utvrdio da se održavanje gradskog kupališta Valkane provodi temeljem odluka Grada Pule o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti trgovačkim društvima i temeljem ugovora sklopljenih za pojedine proračunske godine. Iz istog očitovanja proizlazi da su od 2018. do 2022. na području kupališta Valkane izvođeni radovi održavanja, sanacije i opremanja kupališta, uključujući radove na kupališnom objektu i sanitarnom čvoru, elektroinstalaterske i vodoinstalaterske radove, sanaciju vodovodnih priključaka, održavanje javnih zahoda, postavljanje i održavanje tuševa, rampi, liftera, klupa, stolova, ograda, čišćenje obalnog i zelenog pojasa te uklanjanje opasnih i nagnutih stabala.

8.4.2. Iz navedenog očitovanja Grada Pule-Pola sud je nadalje utvrdio da se na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi čvrsti sanitarni čvor; da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi makadamski put, odnosno pristupna cesta za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti; da je na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] smješteno igralište za fitnes na otvorenom; da je na dijelovima k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], smještena trim staza; te da je na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] smješten park za istrčavanje pasa. Iz istog očitovanja proizlazi i da je tijekom zimskog razdoblja 2019./2020. izveden interni razvod vode za potrebe sanitarnih čvorova, tuševa i ugostiteljskih objekata, pri čemu trasa vodovodne instalacije prolazi preko k. č. br. [katastarska čestica], uz druge čestice koje nisu sve predmet tužbenog zahtjeva.

8.4.3. Uvidom u elektroničko očitovanje Pula Herculanea d.o.o., Službe hortikulture, koje je 14. rujna 2023. uputila EŽF, sud je utvrdio da Pula Herculanea provodi redovite aktivnosti košnje i čišćenja od otpadaka sukladno godišnjem ugovoru s Gradom Pulom na k. č. br. [katastarska čestica] i drugim okolnim česticama. Iz tog očitovanja proizlazi da je tijekom 2022. provedeno uklanjanje zaostalih panjeva glodanjem, da je tijekom proljeća 2018. godine na k. č. br. [katastarska čestica] posađeno 15 do 40 stabala crnike kao zamjenska sadnja za prethodno uklonjena suha i opasno nagnuta stabla, te da se na k. č. br. [katastarska čestica] provodi povremena košnja i čišćenje otpadaka rubno uz stepenice i stazu koja vodi od Gortanove ulice do Gortanove uvale.

8.4.4. Uvidom u račun/otpremnicu društva Kalavojna d.o.o. br. 49/2/1 od 10. ožujka 2022., izdan Pula Herculanea d.o.o. za lokaciju kupališta Valkane, sud je utvrdio da se račun odnosi na uslugu strojnog glodanja panjeva, u količini 20,00, u ukupnom iznosu od 7.500,00 kuna. Ta isprava potvrđuje da su na području Valkana obavljani radovi održavanja i sanacije nakon uklanjanja stabala, ali ne daje podatak o pravnom statusu predmetnih nekretnina na dan 16. listopada 1990.

8.4.5. Uvidom u elektroničko očitovanje Pula Herculanea d.o.o., Jedinice čistoća, koje je 8. rujna 2023. uputio FŽ, sud je utvrdio da se na području kupališta Valkane održavaju površine na više katastarskih čestica, da su na k. č. br. [katastarska čestica] evidentirane dvije košarice za otpatke, na k. č. br. [katastarska čestica] tri košarice, na k. č. br. [katastarska čestica] dvije košarice, dok se za k. č. br. [katastarska čestica] održava 4.056 m2 od ukupno 14.642 m2, za k. č. br. [katastarska čestica] održava 40.000 m2 od ukupno 84.012 m2, a za k. č. br. [katastarska čestica] održava 4.585 m2 od ukupno 4.810 m2. Iz tog očitovanja proizlazi i da na navedenom području ima ukupno 14 košarica te da se čišćenje površina provodi redovito tijekom ljetnog i zimskog razdoblja, s pojačanim intenzitetom u sezoni.

8.4.6. Uvidom u Izjavu o prostornim podacima mreže HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o., Elektrojistra Pula, broj 401100102/10256/23HP, od 24. srpnja 2023., sud je utvrdio da se na široj lokaciji predmetnog postupka nalazi elektroenergetska distribucijska mreža. Iz navedene izjave proizlazi da priložena situacija prikazuje okvirni položaj elektroenergetske mreže, da bi za utvrđivanje točnog položaja bilo potrebno ovlašteno geodetsko snimanje, te da je elektroenergetska mreža na predmetnoj lokaciji građena za potrebe priključenja kupaca na infrastrukturu kroz različita vremenska razdoblja, zbog čega se ne može sa sigurnošću utvrditi točan datum polaganja elektroinstalacija.

8.4.7. Uvidom u građevinsku dozvolu Grada Pula-Pola, Upravnog odjela za prostorno uređenje, komunalni sustav i imovinu, Odsjeka za gradnju, Klasa: UP/I -361- 03/17-01/000144, Ur. broj: 2168/01-03-05-0388-17-0002, Pula, od 1. rujna 2017., izdanu investitoru Vodovod Pula d.o.o., sud je utvrdio da je dozvoljena gradnja građevine infrastrukturne namjene, vodnogospodarskog sustava - magistralnog vodovoda, odnosno izgradnja nove magistralne vodovodne mreže i rekonstrukcija postojeće mreže u Ulici Soja i Uskočkoj ulici, s trasom preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Uvidom u građevinsku dozvolu istog tijela Klasa: UP/I-361-03/17-01/000014, Ur. broj: 2168/01-03-05-0388- 17-0003, Pula, od 4. svibnja 2017., sud je utvrdio da je Vodovodu Pula d.o.o. dozvoljena gradnja magistralnog cjevovoda do turističke zone Verudela, u ukupnoj duljini trase od 1.696 metara. Te isprave potvrđuju postojanje i planiranje vodovodne infrastrukture na širem području, ali se odnose na razdoblje znatno nakon 16. listopada 1990.

8.4.8. U dokumentaciji dostavljenoj od tuženika kao javnopravno tijelo, odnosno komunalni subjekt, označeno je i društvo Pragrande d.o.o., a sud je te isprave cijenio zajedno s podacima o komunalnoj infrastrukturi, odvodnji, vodovodu i održavanju područja. Međutim, ni iz dokumentacije Pragrande d.o.o., kao ni iz dokumentacije HEP-a, Vodovoda Pula d.o.o., Pula Herculanea d.o.o. i nadležnog odjela Grada Pule - Pola, ne proizlazi činjenica koja bi bila pravno odlučna za zaključak da predmetne nekretnine na dan 16. listopada 1990. nisu bile šuma ili šumsko zemljište u društvenom vlasništvu. Te isprave dokazuju današnji i naknadni način korištenja, održavanja i infrastrukturnu opremljenost dijela područja, ali ne dokazuju stjecanje prava vlasništva tuženika na šumama i šumskom zemljištu niti mogu otkloniti učinke zakonskog stjecanja tužiteljice ako su za to ispunjene pretpostavke.

9. Iz nalaza i usmenog očitovanja vještaka geodetske struke Eduarda Klimana proizlazi da je vještak identificirao svaku pojedinu predmetnu česticu. Za čestice 5188/12, 5188/57, 5188/58, 5188/59 i 5188/60 k. o. [katastarska općina] naveo je da su u bloku na području Valkana, za pojedine čestice koristio je opis park šuma, odnosno šuma, dok je za k. č. br. [katastarska čestica] naveo da je u naravi bijeli put koji se sa zapadne strane spaja s asfaltiranom ulicom. Za k. č. br. [katastarska čestica] naveo je da je u naravi park šuma i prizemni samostojeći sanitarni čvor.

9.1. Za k. č. br. [katastarska čestica] vještak Kliman je naveo da je u naravi šuma kroz koju prolazi betonska pješačka staza. Za k. č. br. [katastarska čestica] naveo je da je u naravi park šuma, a da je presijeca kamena staza, te da uz dio čestice prolazi bijeli put. Za k. č. br. [katastarska čestica] naveo je da je u naravi šuma unutar koje se nalazi uređeno igralište za pse. Za k. č. br. [katastarska čestica] naveo je da su u naravi šuma odnosno park šuma, s time da se na k. č. br. [katastarska čestica] nalazi samostojeća trafostanica. Za k. č. br. [katastarska čestica] naveo je da je u naravi šuma, a s jugoistočne strane dijelom asfaltirana ulica.

9.2. Vještak Kliman je usmeno pojasnio da izraz park šuma koristi za uređenu šumu očišćenu od niskog granja, raslinja i ostalih niskih biljaka, dok izraz šuma koristi za područja koja su uz visoka stabla obrasla niskim raslinjem i makijom. U pogledu šahtova i komunalnih vodova naveo je da postojanje šahta govori u prilog činjenici da je neka infrastruktura u nekom vremenu građena, ali da bez otvaranja šahta i bez službene dokumentacije, prije svega katastra vodova, nije moguće utvrditi koji se vodovi nalaze u šahtovima, u kojem se smjeru protežu i jesu li u uporabi.

9.3. Sud prihvaća nalaz vještaka Klimana u dijelu identifikacije, prostornog rasporeda i faktičnog opisa nekretnina, jer je nalaz izrađen na temelju uviđaja, katastarskih podataka, kopija katastarskog plana, skice, digitalnog ortofota s preklopljenim katastarskim planom i prijepisa posjedovnog lista. Uvidom u skicu i ortofoto dokumentaciju koju je vještak predao u spis sud je utvrdio da su predmetne čestice prikazane pregledno i provjerljivo, da su njihove granice identificirane u odnosu na stanje na terenu te da su čestice u prostoru raspoređene u povezane cjeline, osobito blok čestica na kupalištu Valkane i širi pojas zelenih površina na području Lungo mare, Gortanove uvale i Sisplaca.

9.4. Tijekom uviđaja sud se neposredno uvjerio u stanje predmetnih nekretnina. Sud je opažanjem na licu mjesta utvrdio da se na predmetnim nekretninama pretežito nalazi šuma odnosno uređena park-šumska površina, primarno obrasla stablima alepskog bora, uz mjestimice nisko raslinje i makiju. U odnosu na prostor kupališta Valkane sud se uvjerio da se na k. č. br. [katastarska čestica] nalazi ograđeni kupališni prostor, da postoji izgrađeni plato i drugi sadržaji koje su opisali vještak Kliman i vještakinja Gavranović, uključujući bijeli put, sanitarni čvor i pristupne odnosno komunalne sadržaje, ali da ti sadržaji ne mijenjaju činjenicu da su čestice obrasle drvećem i da ih je šumarski vještak ocijenio šumom odnosno šumskim zemljištem.

9.5. Iz nalaza vještaka Klimana, ortofoto prikaza i uviđaja sud je nadalje utvrdio da pojedine čestice nisu izolirane i prostorno odvojene od šumskog kompleksa, nego se nalaze jedna uz drugu ili u neposrednom dodiru s drugim česticama istog zelenog pojasa. Čak i da je neka pojedina čestica bila granične površine, njezin položaj u jedinstvenoj prostornoj cjelini i činjenica da su sve utužene čestice veće od 10 ari potvrđuju da prigovor površine nije od utjecaja na odluku u ovoj pravnoj stvari.

10. Iz nalaza i mišljenja vještakinje građevinske struke Milice Gavranović proizlazi da je za k. č. br. [katastarska čestica] utvrdila da je u cijelosti u sastavu gradskog kupališta Valkane, obrasla drvećem i bez ucrtanih vodova u nalazu mjerničkog vještaka, za k. č. br. [katastarska čestica] da je u sastavu kupališta, obrasla drvećem, s elektroenergetskim vodom rubno na jugozapadnoj međi, bez podatka o datumu izvedbe, za k. č. br. [katastarska čestica] da je unutar kupališta Valkane i nije bila izgrađena, za k. č. br. [katastarska čestica] da je unutar kupališta i da se na njoj nalazi sanitarni čvor za koji zaključuje da je izgrađen prije relevantnih datuma, te za k. č. br. [katastarska čestica] da je unutar kupališta Valkane i u naravi bijeli put.

10.1. Za k. č. br. [katastarska čestica] vještakinja je u pisanom nalazu pogrešno navela da se nalazi unutar kupališta Valkane, ali je na ročištu ispravila nalaz navodeći da se ta čestica nalazi u neposrednoj blizini Gortanove uvale i Šetališta Lungo mare. Za tu česticu navela je da je obrasla drvećem, da je presijeca pješačka staza i da je u nalazu mjerničkog vještaka ucrtana sanitarna odvodnja. Za k. č. br. [katastarska čestica] navela je da je obrasla drvećem i da je ucrtan elektroenergetski vod. Za k. č. br. [katastarska čestica] navela je da nije bila izgrađena. Za k. č. br. [katastarska čestica] navela je da se na njoj nalazi objekt trafostanice i elektroenergetski vod. Za k. č. br. [katastarska čestica] navela je da su ucrtani elektroenergetski vod i sanitarna odvodnja. Za k. č. br. [katastarska čestica] navela je da nije bila izgrađena, a za k. č. br. [katastarska čestica] da je na njoj bio izgrađen dio prometnice stambenog naselja.

10.2. Vještakinja Gavranović je usmeno pojasnila da je zaključke o starosti sanitarnog čvora na k. č. br. [katastarska čestica] izvela iz oblika i načina gradnje, upotrijebljenih materijala, keramičkih pločica, tipa prozora i vrata, koje je ocijenila tipičnima za razdoblje od 1970. do 1980. godine. Za trafostanicu na k. č. br. [katastarska čestica] navela je da starost temelji na načinu gradnje, korištenom materijalu i obliku građevine te da smatra da je sagrađena prije 16. listopada 1990. Za šahtove je navela da je starost procjenjivala opažanjem materijala, načina gradnje i vidljivog utjecaja proteka vremena.

10.3. Sud prihvaća nalaz građevinske vještakinje u dijelu u kojem opisuje zatečene građevine, vodove, šahtove, prometne i kupališne sadržaje te u dijelu u kojem je, prema njezinu stručnom opažanju, moguće zaključiti da su sanitarni čvor na k. č. br. [katastarska čestica] i trafostanica na k. č. br. [katastarska čestica] građeni prije relevantnih datuma. Nalaz je u tom dijelu pregledan, obrazložen i u bitnome suglasan s neposrednim opažanjem suda na uviđaju. Sud, međutim, ne prihvaća eventualni pravni zaključak da bi sama činjenica postojanja komunalne infrastrukture, sanitarnog čvora, trafostanice, šahtova, platoa ili funkcionalnog korištenja dijela čestica kao kupališta isključila status šume ili šumskog zemljišta, jer to nije građevinsko pitanje, nego pravno i šumarsko pitanje koje se u ovom predmetu cijeni zajedno s nalazom šumarskog vještaka i mjerodavnim propisima.

11. Iz nalaza i mišljenja Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, koje je izradio prof. dr. sc. TŽ, proizlazi da je vještak proučio dokumentaciju u spisu, nalaze i mišljenja vještaka Eduarda Klimana i Milice Gavranović te izvršio uviđaj na licu mjesta. Vještak je naveo da su predmetne nekretnine u naravi na dan uviđaja opisane i fotografirane u nalazu građevinske vještakinje, te da ih je geodetski vještak opisivao kao park šumu odnosno šumu.

11.1. Šumarski vještak je polazio od definicije šume prema Zakonu o šumama relevantnom za 16. listopada 1990., prema kojoj se šumom smatra zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari, dok se šumskim zemljištem smatra zemljište na kojem se uzgaja šuma ili koje je zbog svojih prirodnih osobina i uvjeta gospodarenja predviđeno kao najpovoljnije za uzgajanje šuma.

11.2. Vještak je u pisanom nalazu naveo da, poznavajući pravila struke i zakonitosti rasta i prirasta pojedinih vrsta drveća, starost pojedinačnih stabala na predmetnim nekretninama iznosi minimalno oko 40 godina, što potvrđuje da su na dan 16. listopada 1990. predmetne površine bile šuma i šumsko zemljište. Zaključno je naveo da su predmetne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], na dan 16. listopada 1990. neupitno u naravi bile šuma odnosno šumsko zemljište.

11.3. Vještak je usmeno pojasnio da nije nužno da se šumom gospodari da bi se smatrala šumom. Istaknuo je da nije od ključne važnosti je li pojedina šuma bila uključena u šumskogospodarsku osnovu na dan 16. listopada 1990., niti je odlučno gospodare li šumom Hrvatske šume d.o.o. Također je pojasnio da park šuma i dalje jest šuma u smislu Zakona o šumama, navodeći primjer park-šuma Maksimir i Marjan, u kojima također postoje građevine i komunalna infrastruktura.

11.4. Vještak je na prigovore tuženika odgovorio da nije važno jesu li stabla samonikla ili zasađena da bi se određeno područje smatralo šumom. Naveo je da je zaključak o šumi izveo prema broju stabala na pojedinoj čestici, starosti stabala, promjeru debla, prisutnosti alepskog bora i uočenim elementima autohtone vegetacije, uključujući hrast crniku. Za alepski bor je naveo da promjer debla oko 40 cm upućuje na znatnu starost, a da je na području vještačenja većina stabala alepskog bora i preko 40 cm u promjeru. Dodatno je naveo da izgrađenost komunalne infrastrukture u šumi ne utječe na definiciju parcele kao šume ili šumskog zemljišta, pa isto vrijedi i za sanitarni čvor i trafostanicu, pod pretpostavkom da su postojali na relevantni dan.

11.5. Sud prihvaća nalaz i mišljenje šumarskog vještaka jer je izrađen na temelju uvida u spis, uviđaja, nalaza geodetskog i građevinskog vještaka, fotodokumentacije, ortofoto prikaza i pravila šumarske struke. Vještak je jasno naveo pravnu i stručnu definiciju šume od koje polazi, obrazložio je metodu procjene starosti stabala prema promjeru debla, vrsti drveća i zakonitostima rasta i prirasta, te je na usmenom saslušanju odgovorio na prigovore tuženika o parkovnoj odnosno hortikulturnoj sadnji, kupališnoj funkciji, komunalnoj infrastrukturi, prometnicama i šumskogospodarskoj osnovi. Prigovori stranaka nisu doveli u pitanje odlučni zaključak vještaka da su sve predmetne nekretnine na dan 16. listopada 1990. bile šuma odnosno šumsko zemljište.

11.6. Sud posebno prihvaća pojašnjenje vještaka da nije odlučno je li drveće samoniklo ili zasađeno, jer i zasađena šuma može biti šuma u smislu Zakona o šumama. Vještak je uvjerljivo obrazložio da se zaključak o šumi ne temelji samo na jednom elementu, nego na broju stabala, starosti stabala, promjeru debla, prevladavajućem alepskom boru i elementima autohtone vegetacije, uključujući hrast crniku. Sud zato ocjenjuje da tuženik dokazima o povijesnoj sadnji stabala na kupalištu Valkane nije oborio zaključak šumarskog vještaka, nego je eventualno dokazao način nastanka dijela vegetacije, što samo po sebi ne isključuje pravni status šume odnosno šumskog zemljišta.

12. Prema članku 6. ZID ZŠ, kojim je izmijenjen članak 18. Zakona o šumama, šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike Hrvatske, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu, jesu u državnom vlasništvu Republike Hrvatske. Navedeni zakon stupio je na snagu 16. listopada 1990.

12.1. Iz navedene odredbe proizlazi da su šume i šumska zemljišta koja su na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama bila u društvenom vlasništvu, a nisu bila u privatnom vlasništvu, postala vlasništvo Republike Hrvatske po samom zakonu. Takvo pravno shvaćanje proizlazi iz revizijskih odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske i odluka Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske na koje se pozivala tužiteljica, a koje je ovaj sud primijenio i u dostavljenim usporednim presudama.

12.2. Za stjecanje prava vlasništva Republike Hrvatske, kako je već ranije obrazloženo, nije odlučno nalazi li se šuma unutar ili izvan građevinskog područja. Prostorno-planskim aktima određuje se namjena prostora, ali se njima ne stječe niti gubi pravo vlasništva koje je Republika Hrvatska već stekla po samom zakonu na temelju Zakona o šumama. Stoga nije osnovan prigovor tuženika da činjenica smještaja predmetnih nekretnina unutar građevinskog područja i planske namjene kupališta, javne zelene površine, hotela ili stambene namjene isključuje vlasništvo Republike Hrvatske.

12.3. Nije osnovan ni prigovor tuženika da predmetne nekretnine nisu bile šuma jer nisu bile obuhvaćene šumskogospodarskom osnovom na dan 16. listopada 1990. Okolnost uključenosti u šumskogospodarsku osnovu može biti dokazna okolnost, ali nije konstitutivna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva Republike Hrvatske po Zakonu o šumama. Odlučno je utvrđenje jesu li nekretnine na relevantni dan u naravi bile šuma odnosno šumsko zemljište, a to je u ovom predmetu dokazano nalazom šumarskog vještaka.

12.4. Nije osnovan prigovor tuženika da je riječ o parkovnoj ili hortikulturnoj sadnji koja se ne bi smatrala šumom. Šumarski vještak je pojasnio da park šuma i dalje jest šuma u smislu Zakona o šumama, da nije odlučno je li šuma samonikla ili zasađena, te da su predmetne čestice, prema broju i starosti stabala, obraslosti i elementima autohtone vegetacije, bile šuma odnosno šumsko zemljište na dan 16. listopada 1990. Sud prihvaća takvo stručno obrazloženje.

12.5. Nije osnovan ni prigovor tuženika da su sanitarni čvor, trafostanica, šahtovi, komunalni vodovi, bijeli put, pješačke staze, trim staza, igralište za pse ili dijelovi prometnica takve naravi da isključuju primjenu Zakona o šumama. U ovom predmetu nije utvrđena takva razina izgrađenosti koja bi predmetne nekretnine činila izgrađenim građevinskim kompleksom, kao u predmetu P-276/2016, na koji se poziva tuženik. Ondje je bilo utvrđeno postojanje više desetaka čvrstih građevina, prometnica i infrastrukture bivšeg turističkog naselja. U ovom predmetu, naprotiv, ključni nalaz šumarskog vještaka ostao je da su čestice, unatoč pojedinim infrastrukturnim elementima i sadržajima javne uporabe, u naravi bile šuma odnosno šumsko zemljište.

12.6. Nije osnovan prigovor tuženika o nerazvrstanim cestama. Tuženik se poziva na Popis nerazvrstanih cesta s identifikacijom kao sastavni dio Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o nerazvrstanim cestama Grada Pula-Pola, Službene novine - Bollettino ufficiale Pula-Pola broj 20/19, navodeći da dio k. č. br. [katastarska čestica] čini dio nerazvrstane ceste OU 400 Ulica Valkane - Via Valcane, dio k. č. br. [katastarska čestica] dio nerazvrstane ceste OU 111 Gortanova ulica - Via Vladimir Gortan, dio k. č. br. [katastarska čestica] dio nerazvrstane ceste OU 405 Ulica Valsaline - Via Valsaline, te dio k. č. br. [katastarska čestica] dio nerazvrstane ceste OU 111 Gortanova ulica - Via Vladimir Gortan. Međutim, navedeni akt je kasniji od 16. listopada 1990. i sam po sebi ne dokazuje da su ti dijelovi čestica na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama već imali zemljišnoknjižno evidentiran status ceste odnosno javnog dobra koji bi isključivao zakonsko stjecanje Republike Hrvatske.

12.6.1. Prema Zakonu o cestama, nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, a nerazvrstana cesta upisuje se u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave. Za nerazvrstane ceste izgrađene do stupanja na snagu Zakona o cestama, a koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, predviđeno je evidentiranje u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave odnosno ovlaštena pravna osoba, nakon čega se zemljišnoknjižnom sudu dostavlja prijavni list radi provedbe upisa.

12.6.2. U ovom postupku tuženik nije dokazao da je za dijelove predmetnih čestica koji se navode kao dijelovi nerazvrstanih cesta izrađen i proveden odgovarajući elaborat izvedenog stanja, niti da je u zemljišnoj knjizi na relevantnim česticama prije ili na dan 16. listopada 1990. bio proveden upis javnog dobra u općoj uporabi kao ceste. Stoga sama kasnija odluka o nerazvrstanim cestama i činjenica da se na dijelu neke čestice danas nalazi prometna površina ili pristupni put nisu dokaz koji bi isključio zakonsko stjecanje Republike Hrvatske na šumi odnosno šumskom zemljištu koje je postojalo 16. listopada 1990.

12.7. Nije osnovan ni prigovor tuženika da je njegov upis valjan jer je proveden na temelju uvjerenja nadležnog upravnog tijela, suglasnosti za provedbu kroz zemljišne knjige, članka 360. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i propisa o lokalnoj i područnoj samoupravi. Tuženik se u bitnome poziva na to da su predmetne nekretnine bile unutar građevinskog područja i da je na temelju uvjerenja o statusu zemljišta i suglasnosti za provedbu kroz zemljišne knjige stekao odnosno upisao pravo vlasništva kao jedinica lokalne samouprave. Međutim, tužiteljica je pravo vlasništva na šumama i šumskom zemljištu, ako su na dan 16. listopada 1990. bile u društvenom vlasništvu i nisu bile u privatnom vlasništvu, stekla po samom zakonu već toga dana.

12.7.1. Propisi o lokalnoj i područnoj samoupravi i kasniji zemljišnoknjižni upisi nisu mogli izmijeniti pravni status šuma i šumskog zemljišta koje je Republika Hrvatska ranije stekla po sili Zakona o šumama. Uvjerenje o građevinskom području i suglasnost za provedbu kroz zemljišne knjige mogu biti osnova za provedbu određenog zemljišnoknjižnog prijedloga samo ako materijalnopravno postoji pravo koje se upisuje. Ako je vlasništvo već prije toga po sili zakona prešlo na Republiku Hrvatsku, takve kasnije isprave ne mogu stvoriti vlasništvo tuženika protiv već stečenog prava tužiteljice.

12.7.2. Iz tih razloga nije odlučno što je tuženik upisan u zemljišnoj knjizi niti što se njegov upis temelji na uvjerenjima o statusu zemljišta, jer zemljišnoknjižni upis ima publicitetni učinak, ali ne može konvalidirati stjecanje koje nema valjanu materijalnopravnu osnovu. Sud zato zaključuje da navedeni prigovor ne dovodi u pitanje osnovanost tužbenog zahtjeva.

13. Slijedom svega navedenoga, sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev osnovan. Tužiteljica je dokazala da su predmetne nekretnine na dan 16. listopada 1990. bile u društvenom vlasništvu i da su u naravi bile šuma odnosno šumsko zemljište, pa je Republika Hrvatska na njima stekla pravo vlasništva po samom zakonu. Tuženik nije dokazao osnovanost svojih prigovora niti pravnu osnovu koja bi mogla isključiti ili ograničiti zakonsko stjecanje tužiteljice.

13.1. Zbog toga je sud prihvatio tužbeni zahtjev i odlučio kao u točkama I. i II. izreke presude.

14. Odluka o troškovima postupka temelji se na članku 154. stavku 1. u vezi s člankom 155. i člankom 163. ZPP-a. Budući da je tužiteljica u cijelosti uspjela u parnici, pripada joj pravo na naknadu potrebnih troškova postupka, i to troškova koji su bili potrebni radi vođenja ove parnice. Kako tužiteljicu zastupa državno odvjetništvo, pripada joj trošak u visini nagrade koja bi se priznala odvjetniku za iste radnje.

14.1. Tužiteljica je zatražila trošak zahtjeva za mirno rješenje spora, sastava tužbe te zastupanja na ročištima održanima 19. travnja 2023., 12. listopada 2023., 23. listopada 2024., 15. siječnja 2026. i 27. svibnja 2026. Vrijednost predmeta spora u ovoj pravnoj stvari iznosi 13.272,28 EUR, pa prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, za radnje koje se obračunavaju prema vrijednosti predmeta spora, pripada nagrada od 500,00 EUR za svaku pojedinu radnju, i to za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora i tužbe prema Tbr. 7. i 8. Tarife, a za zastupanje na ročištima prema Tbr. 9. Tarife, sve u vezi s vrijednošću predmeta spora i vrijednošću boda propisanom Tarifom.

14.2. Sud je stoga tužiteljici priznao trošak zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 500,00 EUR, trošak sastava tužbe u iznosu od 500,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu od 19. travnja 2023. u iznosu od 500,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu od 12. listopada 2023. u iznosu od 500,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu od 23. listopada 2024. u iznosu od 500,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu od 15. siječnja 2026. u iznosu od 500,00 EUR i trošak zastupanja na ročištu od 27. svibnja 2026. u iznosu od 500,00 EUR, dakle ukupno 3.500,00 EUR. Sud je ocijenio da su navedene radnje bile potrebne za vođenje parnice, pa je odlučeno kao u točki III. izreke.

U Pazinu, 26. lipnja 2026.

Sutkinja

Andrea Jelenić Pitoski

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od petnaest dana računajući od dana objave presude, ako je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude.

DNA:

- Tužiteljici po ŽDO Pula-Pola,

- Tuženiku.