Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj: Gž-811/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Rijeci u vijeću sastavljenom od sudaca Barbare Bosner, predsjednice vijeća, Duška Abramovića člana vijeća i suca izvjestitelja i Dubravke Butković Brljačić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice CĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Nenadu Dianiću, odvjetniku u Ivanić-Gradu, protiv tuženice SĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Vesni Narančić, odvjetnici u Krapini, radi utvrđenja nevaljanosti oporuke odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Velikoj gorici Stalna služba u Ivanić-Gradu poslovni broj P-298/2024-12 od 18. travnja 2025., u sjednici vijeća 26. lipanj 2026.,
p r e s u d i o je
I Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Velikoj gorici Stalna služba u Ivanić-Gradu poslovni broj P-298/2024-12 od 18. travnja 2025.
II Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu žalbenog troška kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom u točki I izreke odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice za utvrđenje da nije pravno valjana pisana oporuka pred svjedocima koju je potpisala pok. CĆĆ te u kojoj su navedeni svjedoci oporuke NĆ i ŠĆ s osobnim podacima pobliže navedenim kao u izreci presude. Ujedno je odbijen i zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška.
2. Točkom II izreke tužiteljici je naloženo naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 1.000,00 eur.
3. Protiv te presude žalbu je podnijela tužiteljica zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP) s prijedlogom da se presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje uz naknadu žalbenog troška.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Žalba nije osnovana.
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje da nije pravovaljana pisana oporuka pred svjedocima ostaviteljice CĆĆ.
7. U ovom žalbenom postupku nije sporno da je pok. ostaviteljica CĆĆ umrla **.**.2023., da je iza njezine smrti u tijeku ostavinski postupak pod brojem O-1231/2023, da je sporna oporuka proglašena na ročištu održanom kod javnog bilježnika Željkice Kirin, kao povjerenika suda 15. siječnja 2024., da su zakonske nasljednice ostaviteljice, njezine kćerke, ovdje parnične stranke, da je tužiteljica osporila valjanost pismene oporuke pred svjedocima, te da je ista rješenjem ostavinskog suda od 22. travnja 2024., koje je postalo pravomoćno 14. lipnja 2024. upućena na pokretanje parnice protiv tuženice, radi utvrđenja valjanosti oporuke ostaviteljice.
8. Sporno je je li prvostupanjski sud pravilno postupio kada je tužbeni zahtjev tužiteljice odbio kao neosnovan.
9. Prvostupanjski sud je u provedenom postupku utvrdio da tužiteljica u tužbi obrazlažući razloge zbog kojih smatra da je predmetna oporuka nevaljana, navela da svjedoci oporuke nisu bili istodobno prisutni kod potpisivanja oporuke, zatim da svjedoci oporuke, NĆ i ŠĆ, šogorice ostaviteljice (sestre njezinog pok. supruga) nisu mogle biti svjedoci oporuke u smislu odredbe čl. 35. st. 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 - dalje ZN), zatim da iz oporuke nije vidljiva prava volja ostaviteljice, te da ostaviteljica oporuku nije razumjela.
10. Sud je uvidom u spornu oporuku utvrdio da je ista pisana pisaćim strojem, da je ostaviteljica oporukom svoje nekretnine u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina]-[katastarska općina] ostavila u nasljedstvo svojoj kćeri, tužiteljici, dok da je tuženici ostavila pravo doživotnog plodouživanja, stanovanja i uporabe, da je pored toga tužiteljici ostavila u nasljedstvo i pokretnine (ušteđevinu na računima, automobil, grobno mjesto, druge pokretnine), te u oporuci kao razlog zbog čega tužiteljici ostavlja svoju imovinu navela to što ona živi s ostaviteljicom u zajedničkom domaćinstvu te je ujedno uzdržava i vodi brigu o njoj, da je oporuka potpisana po oporučiteljici te po svjedocima NĆ i ŠĆ.
11. U odnosu na sporno pravno pitanje mogu li NĆ i ŠĆ, kao šogorice ostaviteljice biti svjedoci oporuke u smislu odredbe čl. 35. st. 2. ZN prvostupanjski sud je zaključio da mogu, te da oporuka zbog toga nije nevaljana.
12. U odnosu na ostale istaknute razloge koje tužiteljica u tužbi navodi i smatra da je zbog njih oporuka nevaljana prvostupanjski sud je ocjenom iz stranačkih iskaza tužiteljice i tuženice, iskaza svjedoka NĆ i ŠĆ, kao i uvidom u spis broj R2-159/15 u bitnom utvrdio i zaključio:
- da je ostaviteljica predmetnu oporuku predala na čuvanje prvostupanjskom sudu 13. lipnja 2015.,
- da je 21. srpnja 2015. u tom predmetu sastavljen zapisnik u vezi pohrane sporne oporuke na čuvanje da iz sadržaja zapisnika proizlazi da je ostaviteljica koja je nazočila ročištu predložila da se njezina oporuka pohrani na čuvanje kod suda, da je uređujuća sutkinja Jasna Grgurić pročitala oporuku, da je sutkinja konstatirala u zapisniku da je oporuka formalno valjana jer je potpisana od strane svjedokinja NĆ i ŠĆ, a na upit suda da je ostaviteljica navela da nakon što je oporuka glasno pročitana pred spomenutim svjedocima koje su bile istodobno nazočne, da su svjedokinje, kao svjedoci oporuke oporuku potpisale kada je to učinila i ostaviteljica nakon čega je sud donio rješenje o zaprimanju oporuke ostaviteljice na čuvanje u sudu odvojeno od ostalih spisa, u odvojenom omotu koji je zapečaćen pod brojem Pi-4/15, te odlučio da se o zaprimanju oporuke na čuvanje ima obavijestiti Hrvatski upisnik oporuka pri Hrvatskoj javnobilježničkoj komori,
- da iz iskaza svjedokinja NĆ i ŠĆ, u bitnom i suglasno proizlazi da su svjedokinje potvrdile da su svaka od njih oporuku potpisale, istodobno, i u nazočnosti ostaviteljice.
13. Na temelju ovako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je zaključio da se radi o pravovaljanoj pisanoj oporuci pred svjedocima u smislu odredbe čl. 31. ZN pa je zbog tih razloga tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan dok je o naknadi parničnog troška odlučio primjenom odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a.
14. Ispitujući pobijanu presudu u okviru istaknutih žalbenih razloga pritom pazeći po službenoj dužnosti na postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. u vezi čl. 365. st. 2. ZPP-a ovaj sud nije utvrdio postojanje koje od tih bitnih povreda odredaba parničnog postupka.
15. Nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točke 11. ZPP-a na koju tužiteljica u žalbi ukazuje jer presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, razlozi presude su jasni i neproturječni u skladu sa sadržajem izvedenih dokaza te presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati.
16. Obrazlažući žalbene razloge pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava tužiteljica u žalbi navodi da sud pogrešno utvrđuje kako se radi o pisanoj oporuci pred svjedocima te navodi da je očito da se u konkretnom slučaju radilo o sastavljanju javne oporuke, koja je sastavljena na sudu i od strane suca, što da proizlazi iz svih izvedenih dokaza, pa da se radi o nevaljanoj oporuci, koja nije sastavljena u pogledu oblika (forme) koja je potrebna za sastav javne oporuke u smislu odredbe čl. 32. ZN. Tužiteljica u žalbi analizira iskaze svjedokinja NĆ i ŠĆ koje da su u svojim iskazima navele da su oporuku potpisale u zgradi suda u sudnici sutkinje Jasne Grgurić te tužiteljica zaključuje da je oporuku sastavila sutkinja Jasna Grgurić. Tužiteljica također smatra da je sud pogrešno u primjeni odredbe čl. 35. st. 2. ZN zaključio da ŠĆ i NĆ, kao šogorice ostaviteljice nisu mogle biti svjedoci predmetne oporuke te smatra da je oporuka i zbog toga nevaljana.
17. Opisani žalbeni navodi nisu osnovani, ne dovode u sumnju pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja kao ni pravilnost u primjeni materijalnog prava.
18. Žalbeni navodi tužiteljice o tome da ŠĆ i NĆ, kao šogorice ostaviteljice – sestre njezinog pok. supruga nisu mogle biti svjedoci oporuke u smislu odredbe čl. 35. st. 2. ZN nisu osnovani, ovo iz razloga jer se spomenute svjedokinje kao šogorice ostaviteljice, nalaze u tazbinskom stupnju srodstva s ostaviteljicom, koje ne predstavlja zakonsku zabranu da bi one mogle biti i svjedoci oporuke.
19. Naime odredba čl. 35. st. 2. ZN propisuje da ne mogu biti svjedoci pri sastavljanju pisane oporuke pred svjedocima ni javne oporuke niti oporuku sastaviti po oporučiteljevu kazivanju u svojstvu ovlaštene osobe: oporučiteljevi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci, njegovi predci i posvojitelji, njegovi srodnici u pobočnoj liniji do zaključno četvrtog stupnja, bračni drugovi svih tih osoba ni oporučiteljev bračni drug.
20. Prema tome, te sukladno citiranoj zakonskoj odredbi tazbinsko srodstvo ostaviteljice s ŠĆ i NĆ, nije zakonska zabrana da te osobe ne mogu biti svjedoci pisane oporuke pred svjedocima.
21. Ne radi se o srodnicima ostaviteljice u pobočnoj lozi, jer pobočna loza (srodstvo) jest krvno srodstvo ostavitelja (braća, sestre, njihova djeca, bratići, sestrične i njihovi bračni drugovi) koji čine pobočnu lozu, o čemu se dakle u konkretnom slučaju ne radi, pa stoga žalbeni navodi tužiteljice o suprotnom nisu osnovani.
22. U odnosu na žalbene navode u kojima tužiteljica ističe da svjedoci oporuke nisu istovremeno potpisali oporuku te da zbog toga nisu ostvarene pretpostavke za valjanost pisane oporuke pred svjedocima propisane odredbom čl. 31. st. 1. i 2. ZN treba reći da nisu osnovani jer suprotno proizlazi iz iskaza svjedoka oporuke, NĆ i ŠĆ, a isto proizlazi i iz sadržaja oporuke u koju je prvostupanjski sud izvršio uvid kao i iz sadržaja zapisnika sastavljenog kod prvostupanjskog suda u predmetu R2-159/15 od 21. srpnja 2015.
23. U odnosu na žalbene navode u kojima tužiteljica ističe nedostatak oblika oporuke, odnosno da je u konkretnom slučaju oporuku sastavila sutkinja prvostupanjskog suda Jasna Grgurić pa da bi se s obzirom na to imalo raditi o javnoj oporuci u smislu odredbe čl. 32. ZN, a da takva oporuka s obzirom na sadržaj zapisnika od 21. srpnja 2015. u predmetu broj R2-159/15 ne zadovoljava uvjete za valjanost javne oporuke, treba prije svega reći da tužiteljica ove razloge nevaljanosti oporuke u činjeničnim navodima tužbe nije isticala, odnosno da ih ističe tek po prvi puta u žalbi.
24. Ako bi se i prihvatilo da se radi o dopuštenim žalbenim razlozima, tada treba reći da isti nisu osnovani jer tvrdnje tužiteljice da je spornu oporuku sastavila sutkinja Jasna Grgurić u zgradi suda nisu ničim dokazani pri čemu iz stanja u spisu proizlazi da je tužiteljica bila predložila saslušanje svjedokinje Jasne Grgurić, međutim je, od tog dokaznog prijedloga izričito odustala. Osim toga, iz sadržaja zapisnika od 21. srpnja 2015. u predmetu broj R2-159/15 jasno proizlazi da se radi o predmetu radi pohrane oporuke ostaviteljice, da je 21. srpnja 2015. u nazočnosti sutkinje Jasne Grgurić održano ročište na koje je pristupila ostaviteljica s prijedlogom da se njezina oporuka pohrani na čuvanje kod suda, pri čemu je sutkinja sukladno sadržaju zapisnika u istome konstatirala sadržaj oporuke, te donijela rješenje da se oporuka ostaviteljice ima primiti na čuvanje kod suda, te je ista stavljena u zaseban omot i zapečaćena pod brojem Pi-4/15 o čemu je prvostupanjski sud obavijestio Hrvatski upisnik oporuka p ri Hrvatskoj javnobilježničkoj komori, iz čega jasno proizlazi da se ni u kom slučaju ne radi o sastavljanju javne oporuke, već o pohrani oporuke ostaviteljice na čuvanje kod suda.
25. Slijedom obrazloženog proizlazi da je prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice, pravilno zaključujući da se radi o valjanoj pisanoj oporuci pred svjedocima.
26. Pravilna je i zakonita odluka o naknadi parničnog troška koja je donijeta uz pravilnu primjenu odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a.
27. Stoga je primjenom odredbi čl. 368. st. 1. i čl. 166. st. 1. ZPP -a odlučeno kao u izreci ove presude.
U Rijeci 26. lipanj 2026.
Predsjednica vijeća
Barbara Bosner
