REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27
Split
Poslovni broj: P Ob-618/2025-13
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Anđelki Rađi kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice FI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv tuženika GI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], uz sudjelovanje mal. VI, OIB: [osobni identifikacijski broj], a mal. dijete zastupano po posebnoj skrbnici DI, dipl. pravnici, zaposlenoj u Centru za posebno skrbništvo, Podružnica Split, radi ostvarivanja roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom, nakon održane glavne rasprave, uz isključenje javnosti zaključene dana 11. svibnja 2026. u nazočnosti tužiteljice, tuženika i posebne skrbnice mal. djeteta, a objavljene dana 26. lipnja 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
"1. Dopušta se majci FI preseljenje i stalni boravak s maloljetnom VI u [adresa].
2. Mijenja se odluka o načinu ostvarivanja osobnih odnosa maloljetne VI i oca GI tako da se susreti i druženja ostvaruju: mal. dijete će s ocem provesti 42 dana u kontinuitetu, tj. od kraja lipnja do početka kolovoza, što se tiče Božićnih praznika i rođendana djeteta, mal. dijete će 14 dana naizmjenično provoditi jedne godine kod majke, a druge godine kod oca, tijekom zimskih praznika u veljači u trajanju od 7 dana mal. dijete će provoditi s ocem u Hrvatskoj, za vrijeme Uskršnjih praznika u trajanju od 7 dana će mal. dijete naizmjenično provoditi kod svakog od roditelja, što se tiče mjeseci bez praznika – dodatnih dolazaka, tj. u vrijeme kad nema školskih praznika ( npr. studeni, ožujak, svibanj ) majka predlaže dolazak djeteta ocu isključivo kao dodatnu mogućnost, a ne fiksnu obvezu. Mal. dijete će ostvarivati i osobni odnos s ocem putem video poziva, Whatsapp-a, Viber, FaceTime, sukladno željama i dnevnog ritmu djeteta.
3. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka."
Obrazloženje
1. Ovom sudu se obratila tužiteljica tužbom od 14. listopada 2025. u kojoj navodi da su ona i tuženik roditelji mal. djeteta VI rođene **.**.2017., da je ranijom odlukom suda broj R1 Ob-385/2023-6 određeno da se dijete nalazi na čuvanju i odgoju kod majke, a ocu je određeno pravo održavanja osobnih odnosa. Tužiteljica navodi da su se od donošenja odluke okolnosti bitno promijenile, da je njoj pružena mogućnost zaposlenja i stvaranja stabilnog život u Norveškoj, a što predstavlja priliku za bolji životni standard, sigurnost, kvalitetnije školovanje i zdravstvenu skrb za dijete. Uz preseljenje mal. VI isto se odnosi i na njezine dvije maloljetne sestre. Tužiteljica je pokušala s ocem djeteta dogovoriti ostvarivanje viđanja i kontakata kako na socijalnoj skrbi u Omišu, međutim dogovor s ocem djeteta nije postignut. Tužiteljica je voljna i dalje omogućavati ocu kontakt s djetetom putem redovitih video poziva, kao i susrete i druženja tijekom školskih praznika kako bi se očuvala njihova emocionalna povezanost što smatra jako važnim za oboje, tj. za oca i za dijete. Preseljenje u Norvešku traži se u cilju stvaranja stabilnog obiteljskog i odgojnog okruženja za dijete, ali preseljenje u drugu državu s djetetom bez suglasnosti drugog roditelja ili odluke suda nije dopušteno, te stoga tužiteljica traži da sud po provedenom postupku donese presudu kojom će se njoj kao majci dopustiti preseljenje i stalni boravak s mal. djetetom u Norveškoj. Temeljem te odluke izmijenila bi se i ranija odluka suda o načinu ostvarivanja osobnih odnosa mal. djeteta s ocem – tuženikom tako da se susreti i druženja ostvaruju tijekom školskih praznika, a kontakt izvan toga se omogućava putem video poruka prema želji oca i djeteta.
1.1. Tužiteljica je tijekom postupka predlagala način i vrijeme održavanja osobnih odnosa mal. djeteta s ocem i to u podnesku od 11. ožujka 2026., te je predložila da mal. dijete tijekom ljetnih praznika provede s ocem pet tjedana, što se tiče zimskih ( Božićnih ) praznika da će se isti odvijati naizmjenično, tj. jednu godinu s ocem u Republici Hrvatskoj, a drugu godinu s majkom u Norveškoj, sukladno školskom kalendaru, a svi ostali susreti bi se odvijali prema dogovoru roditelja uvažavajući djetetove školske obveze i slobodno vrijeme, s time da će se omogućiti djetetu i ocu neometani video pozivi i telefonski razgovori po njihovoj želji, kad god to zatraže i požele, a tužiteljica je izjavila da je spremna veći dio troškova snositi za putovanja djeteta u Hrvatsku.
1.2. Svoj konačan prijedlog održavanja osobnih odnosa tužiteljica je iznijela u podnesku od 20. travnja 2026. i to se predlaže da mal. dijete s ocem provede 42 dana u kontinuitetu, tj. od kraja lipnja do početka kolovoza, što se tiče Božićnih praznika i rođendana djeteta predlaže da tih 14 dana dijete naizmjenično provodi jedne godine kod majke, a druge godine kod oca, tijekom zimskih praznika u veljači u trajanju od 7 dana mal. dijete će provoditi s ocem u Hrvatskoj, za vrijeme Uskršnjih praznika u trajanju od 7 dana će mal. dijete naizmjenično provoditi kod svakog od roditelja, što se tiče mjeseci bez praznika – dodatnih dolazaka, tj. u vrijeme kad nema školskih praznika ( npr. studeni, ožujak, svibanj ) majka predlaže dolazak djeteta ocu isključivo kao dodatnu mogućnost, a ne fiksnu obvezu.
2. Tuženik – otac mal. djeteta u odnosu na postavljene zahtjeve majke mal. djeteta, u pogledu promjene prebivališta mal. djeteta, tj. preseljenje iz Republike Hrvatske u Norvešku je izjavio da se s tim prijedlogom majke ne slaže, pogotovo s obzirom da je njegov ritam viđanja s mal. djetetom usklađen i uredan, s djetetom se viđa svaki vikend, a ukoliko bi dijete promijenilo prebivalište to bi bilo puno rjeđe. Naveo je da je i on s djetetom pričao o tom njenom eventualnom odlasku, da mu dijete nekada kaže da želi jer je tamo snijeg, pa on kao otac ima osjećaj da dijete misli da će tamo otići na neko putovanje pa se vratiti.
3. Sud je rješenjem od 21. listopada 2025. temeljem čl. 240. st. 1. toč. 2. Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 dalje: ObZ-a) a u svezi s odredbom čl. 327. st. 2. toč. 3. mal. djetetu imenovao posebnog skrbnika u osobi DI, dipl. pravnice zaposlenice Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Split.
4. U tijeku postupka sud je pregledao rodni list za mal. dijete, rješenje Općinskog suda u Splitu broj R1 Ob-385/2023-6 od 22. studenog 2023., izvješće HZSR PU Omiš o obveznom savjetovanju prije pokretanja sudskog postupka o ostvarivanju roditeljske skrbi od 8. listopada 2025., mišljenje stručnog tima HZSR PU Omiš od 18. prosinca 2025., ovjerena izjava – suglasnost broj OV-707/2026 od 3. veljače 2026., podaci o upisu u školu za strance od 13. veljače 2026. i saslušani su tužiteljica i tuženik u svojstvu stranaka.
5. Stranke nisu popisale trošak postupka.
6. Nesporna je činjenica da je mal. VI rođena **.**.2017. od roditelja: oca GI i majke ĐI rođene F, također je nesporno da je rješenjem Općinskog suda u Splitu R1 Ob-385/2023-6 od 22. studenog 2023. razveden brak između tužiteljice i tuženika, da je odobren plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi temeljem kojeg su roditelji dogovorili da će mal. VI stanovati s majkom, da će oni kao roditelji sporazumno i zajednički ostvarivati pravo na roditeljsku skrb, da će mal. dijete s ocem ostvarivati osobne odnose svakog drugog vikenda od petka pa do nedjelje, preko radnog tjedna srijedom od 14,00 -18,00 sati, za vrijeme zimskih praznika jedan tjedan, za vrijeme ljetnih praznika jedan mjesec i to počev od 1. srpnja do 31. srpnja, da će mal. dijete državne praznike i vjerske blagdane provoditi naizmjenično sa svakim od roditelja, a osobni odnosi se mogu održavati i po dogovoru roditelja.
6.1. Prije pokretanja ovog postupka roditelji su proveli obvezno savjetovanje, a sve iz razloga što majka želi promijeniti prebivalište djeteta iz [adresa] u Kraljevinu Norvešku, a s obzirom da se tuženik – otac mal. djeteta s tim ne slaže, pokrenut je postupak pred ovim sudom jer je priloženo izvješće HZSR PU Omiš od 8. listopada 2025.
7. Odredbom čl. 104. ObZ-a roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb, a što su oni kao roditelji uredili planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Iako je postupak u ovoj pravnoj stvari trebao biti pokrenut kao izvanparnični postupak temeljem odredbe čl. 478. st. 1. t. 5. ObZ-a, isti je proveden u skladu s pravilima Zakona o parničnom postupku.
7.1. Osobna prava djeteta su propisana čl. 84. ObZ-a tj. da dijete ima pravo živjeti sa svojim roditeljima, a u slučaju da dijete ne stanuje s oba roditelja da ima pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljima i drugim bliskim osobama s kojima ne stanuje. Roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja temeljem čl. 91. i 92. ObZ-a, a temeljni sadržaji roditeljske skrbi su pravo i dužnost zaštite osobnih prava djeteta na: zdravlje, razvoj, njegu i zaštitu, odgoj i obrazovanje, ostvarivanje osobnih odnosa i određivanje mjesta stanovanja, te pravo i dužnost upravljanja djetetovom imovinom kao i zastupanja djetetovih osobnih i imovinskih prava i interesa.
7.2. Odredbom čl. 100. Obz-a je propisano tko će zastupati dijete u vezi s bitnim osobnim pravima djeteta, kao što je između ostalog kod promjene prebivališta, odnosno boravišta djeteta, tj. to zastupanje u vezi s djetetovim osobnim pravom je valjano ako roditelj koji zastupa dijete ima pisanu suglasnost drugog roditelja koji ima pravo zastupati dijete. Ukoliko roditelj koji zastupa dijete u pogledu promjene prebivališta – boravišta djeteta propisano je stavkom 5 istog članka zakona da će sud u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta ili roditelja odlučiti koji će od roditelja u toj stvari zastupati dijete radi zaštite dobrobiti djeteta.
7.3. Odredbom čl.484. Obz-a je propisano da ako se jedan od roditelja protivi promjeni prebivališta / boravišta djeteta, a koje je bitno osobno pravo djeteta da će sud kod donošenja odluke uzeti u obzir: 1. dob i mišljenje djeteta, 2. pravo djeteta da ostvaruje osobne odnose s drugim roditeljem, 3. spremnost i volju roditelja da surađuju u ostvarivanju roditeljske skrbi, 4. osobne prilike roditelja, 5. udaljenost između prebivališta / boravišta roditelja i mjesta u koje bi se dijete trebalo preseliti, te prometnu povezanost i 6. pravo roditelja na slobodu kretanja.
7.4. Članak 3. Konvencije o pravima djeteta ( NN - MU 12/93 i 20/97 ) propisuje da u svim akcijama koje se odnose na djecu, najbolji interes djeteta mora imati prednost, no treba voditi računa i o drugim odredbama Konvencije (čl.9.) koja u načelu zabranjuju odvajanje djeteta od roditelja koje je dopušteno u izuzetnim slučajevima, no uz uvažavanje najboljeg interesa djeteta. Znači u svim postupcima, a sukladno navedenim odredbama, središnje mjesto mora imati najbolji interes djeteta, a posebno s aspekta ravnoteže između interesa roditelja s jedne strane i interesa mal. djeteta s druge strane.
7.5. Bitno je za napomenuti da Europski sud za ljudska prava u primjeni odredaba Konvencije za zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda s pripadajućim Protokolima broj 1, 4, 6, 7, 11, 12 i 13 u svojim odlukama koje se tiču prava na obiteljski život, u koja između, ulaze roditeljska prava i pravo na skrb, istaknuo je obvezu države da uspostavi pravičnu ravnotežu između interesa djeteta i roditelja, s time da se pri tome posebna važnost mora dati najboljem interesu djeteta, koji ovisno o njegovoj prirodi i ozbiljnosti, može nadjačati interes roditelja. Također je obveza suda kao tijela javne vlasti, da u okolnostima odvojenog života, na odgovarajući način osigura mal. djeci i njihovim roditeljima učinkovito ostvarenje njihovog prava na obiteljski život u smislu odredbe čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (NN – MU 18/97, 6/99 i 8/99 ), s obzirom da je uživanje u međusobnom društvu roditelja i djece jedan od temeljnih elemenata obiteljskog života prema navedenoj konvencijskoj odredbi.
8. Između roditelja mal. VI, tj. njene majke FI i oca GI nije postignuta suglasnost u svezi zahtjeva za preseljenje mal. djeteta u Kraljevinu Norvešku, to je sud, a sukladno odredbi čl. 356. ObZ-a zatražio kompletnu obradu roditelja i mal. djeteta kako bi se sudu dalo mišljenje stručnog tima je li u najboljem interesu mal. djeteta preseljenje iz Republike Hrvatske u Kraljevinu Norvešku.
8.1. Stručni tim HZSR PU Omiš je sudu dostavio svoje mišljenje od 18. prosinca 2025., a koje je sačinjeno temeljem uvida u postojeću dokumentaciju PU, pojedinačnih i interakcijskog razgovora s roditeljima, te temeljem rezultata proveden psihologijske obrade s roditeljima i mal. djetetom. Urednog funkcioniranja koju su činili roditelji, ona i 11 godina stariji brat. s tri mjeseca života roditelji su je odveli sa sobom u Njemačku gdje je živjela do svoje 28 godine života kada se vratila u Hrvatsku. FI je završila srednju školu za zanimanje pediker. S 29 godina sklopila je prvi brak s TI. Brak je potrajao godinu i pol dana. Suprug je imao problema s konzumacijom alkohola. U braku su dobiti dvije kćeri, mal. ŠI, rođena **.**.2011. g. učenicu 8. razreda OŠ ,,Jesenice" u Dugom Ratu i mal. II, rođenu **.**.2013. g., učenicu 7. razreda iste osnovne škole. S 35 godina, 2016. g., stupila je u drugi brak s lvanom GI u kojemu je rođena mal. VI. Obitelj je živjela u [adresa], u stanu obiteljske kuće Majinog oca, gdje i sada živi s djecom i novim suprugom. Brak s G je potrajao šest godina. Ona i Marinelin otac su samostalno izraditi Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, FI navodi da je dogovoreno da mal. VI s ocem kontaktira svaki drugi vikend, ali da se oni nikada nisu držali plana te da mal. VI s ocem u [adresa] provodi svaki vikend. U srpnju ove godine sklopila je treći brak s BI (rod. 1986.). Oba supružnika su trenutno nezaposlena i želja im je otići u Norvešku, u Oslo, gdje suprugovi roditelji imaju stan koji im namjeravaju dati na korištenje. G rođen je **.**.1980. godine. Potječe iz potpune obitelji, urednog funkcioniranja, koju su činili roditelji, on i tri godine mlađa sestra. lvan živi s majkom u istom kućanstvu u [adresa]. Završio je srednju industrijsku školu za zanimanje elektromehaničar. lma vlastiti obrt za pranje i poliranje vozila. Ostvaruje mjesečne prihode od 1500,00 do 2000,00 Eura. Mal. VI je rođena **.**.2017. godine. Mal. VI je učenica drugog razreda osnovne škole u Dugom Ratu. U odnosu na bivšeg supruga – tuženika GI, FI je istakla da ju je on kao suprug razočarao svojim ponašanjem što je i dovelo do razvoda braka, ali je navela da je dobar otac mal. VI. U cjelini, kombinirani nalazi MMPI-2i lPE u odnosu na FI, majku mal. djeteta, upućuju na osobu koja ne pokazuje obilježja ozbiljnijih psihičkih poremećaja, ali kod koje je prisutna izražena interpersonalna osjetljivost, sklonost pojačanom emocionalnom reagiranju i subjektivno doživljenoj ugroženosti u zahtjevnijim odnosima. Ovi obrasci mogu otežavati stabilnu, dosljednu i konstruktivnu komunikaciju, osobito u situacijama visokog konflikta, kakve su obiteljske i roditeljske okolnosti u kojima se trenutno nalazi. Mal. VI u ovaj Područni ured dovodi majka prema prethodnom dogovoru. Djevojčica bez problema ostaje u prostoriji bez majčinog prisustva. Urednog je fizičkog izgleda. Ostavlja dojam drage i suradljive djevojčice koja tako i uredno uspostavlja kontakt. Roditelji su u ranijem zajedničkom razgovoru naveli kako su već ranije razgovarati s mal. VI o selidbi u Norvešku, međutim nakon početnog veselja, djevojčica u posljednje vrijeme odbija razgovarati o tome. Emocionalno je vezana za oba roditelja, sestre te majčinog sadašnjeg supruga, što ukazuje na očuvane i značajne odnose unutar obitelji. Tema odlaska u Norvešku unosi vidljivu zbrku i ambivalentnost u njezino emocionalno funkcioniranje; sama navodi da joj je ,,najgore kad pričamo o Norveškoj". Povremeno izražava želju za odlaskom, ali jednako tako i želju da majka ostane ovdje, pri čemu kao glavni razlog navodi bojazan da bi tada rjeđe viđala oca. Izriče želju "da tata bude sretan" te opisuje vlastite osjećaje u pogledu odlaska u Norvešku kao podijeljene ,,50% – 50%", Trenutno kod oca boravi redovito, svaki vikend od petka do nedjelje, što joj predstavlja važan i stabilizirajući dio rutine. Prema sudskoj odluci, mal. VI bi kod oca trebala provoditi svaki drugi vikend, međutim bivši supružnici su dogovorno odredili kako je u interesu kćeri da to bude svaki vikend. U crtežu obitelji djevojčica najprije crta sebe, a zatim sestre, što može upućivati na razvojno prirodnu bliskost i doživljaj zajedništva. Nakon toga crta majku i njezina sadašnjeg supruga, koje uključuje kao stabilne i značajne odrasle figure u obiteljskom okruženju. Prikaz članova je uredan, povezan i bez znakova emocionalnog odmaka ili isključenosti. Crtež u cjelini odražava njezinu percepciju obitelji onako kako je svakodnevno doživljava - s naglašenom potrebom za bliskošću sa sestrama, uz istovremeno prihvaćanje postojeće obiteljske strukture. G a na upit o razlozima razvoda braka navodi lošu komunikaciju i probleme koje on i sada bivša supruga nisu na vrijeme rješavali. Bivšu suprugu međutim smatra dobrom majkom. Navodi da ne može prihvatiti činjenicu da bi kćer mogla otići živjeti daleko od njega. lzražava bojazan da bi se selidbom mal. VI u [adresa] njihov odnos s vremenom "razvodnio". Smatra da je za njegovu kćer najbolje da sve ostane kako je, budući ovako svaki vikend provode zajedno. Smatra i kako video-razgovori ne bi mogli nadoknaditi fizički kontakt budući da se kada je mal. VI kod njega, istoj maksimalno posveti (odlasci na plažu, u prirodu, kino, vožnja bicikla ...). lvan G nadalje izražava zabrinutost zbog životnih okolnosti bivše supruge i njezina sadašnjeg supruga, ističući kako mu nije jasno na koji način trenutačno osiguravaju egzistenciju, s obzirom na to da su oboje nezaposleni. Također dovodi u pitanje razloge zbog kojih Majin suprug, KI prethodno nije samostalno otišao u Norvešku radi osiguravanja zaposlenja i stabilnih uvjeta za dolazak obitelji. Uz to, poznata mu je i teška zdravstvena situacija Majinog oca koji živi sam u stanu u istoj obiteljskoj kući, te navodi da mu nije jasno na koji bi se način u takvim okolnostima osigurala njegova svakodnevna skrb, zbog čega cjelokupnu situaciju doživljava neizvjesnom i dodatno izražava zabrinutost za dobrobit svoje kćeri. lvan uredno prihvaća testni materijal te tijekom cijelog postupka pokazuje odgovarajuću razinu suradljivosti. U cjelini, rezultati upućuju na osobu urednog općeg i ponašajnog funkcioniranja, ali s izraženijom unutarnjom napetošću i emocionalnom osjetljivošću, koja u situacijama povećanog stresa može imati poteškoća u otvorenom izražavanju potreba i osjećaja. Stručni tim, na temelju provedene stručne obrade te sagledavanja emocionalnog funkcioniranja djeteta i životnih okolnosti roditelja, procjenjuje se da su oba roditelja urednog općeg funkcioniranja i raspolažu odgovarajućim roditeljskim kapacitetima. lstodobno su uočene značajne razlike u njihovim životnim okolnostima i roditeljskim pristupima, kao i izražen roditeljski konflikt u vezi budućih odluka koje se odnose na dijete. Otac izražava zabrinutost zbog mogućeg prostornog udaljavanja djeteta i otežanog održavanja svakodnevnih odnosa, što je razumljivo s aspekta očuvanja roditeljske povezanosti. Majka, s druge strane, ističe okolnosti koje bi mogle osigurati stabilnije egzistencijalne uvjete za obitelj, kao i potencijalno povoljnije razvojne i obrazovne mogućnosti za djecu u Norveškoj, uz naglašenu emocionalnu povezanost mal. VI sa starijim sestrama koje se vesele planiranom preseljenju, uz već dobivenu suglasnost njihova oca. Mal. VI pokazuje emocionalnu vezanost uz oba roditelja, sestre i obiteljsku zajednicu majke te izraženu potrebu za stabilnošću, predvidljivošću i kontinuitetom odnosa. U aktualnim okolnostima procjenjuje se povećani rizik da dijete bude izloženo situacijama u kojima se može osjećati rastrgano između roditelja, osobito u kontekstu njihovih suprotstavljenih očekivanja. S obzirom na složenost obiteljskih okolnosti i izražen roditeljski konflikt, stručni tim u ovom trenutku ne može decidirano procijeniti je li preseljenje mat. VI u [adresa] u skladu s njezinim najboljim interesom. U daljnjem postupanju nužno je prvenstveno voditi se najboljim interesom djeteta, uz osiguravanje emocionalne sigurnosti i očuvanje odnosa s oba roditelja. Smatra se poželjnim da roditelji, uz potporu nadležnih tijela, nastoje približiti svoja stajališta i zajednički donositi odluke o pitanjima od bitnog značaja za dijete, uključujući i odluke koje se odnose na moguće promjene mjesta stanovanja. U slučaju da roditelji postignu dogovor o promjeni mjesta stanovanja djeteta, odnosno ukoliko sudska odluka bude donesena u tom smjeru, potrebno je posebnu pozornost posvetiti organizaciji i održavanju redovitih, sadržajnih i predvidivih kontakata djeteta s ocem, radi očuvanja kontinuiteta odnosa i emocionalne povezanosti. U tom kontekstu majka iznosi prijedlog prema kojem bi mal. VI tijekom školskih praznika u Norveškoj, u razmacima od približno 5 do 7 tjedana, boravila kod oca u Republici Hrvatskoj u trajanju od najmanje tjedan dana, dok bi ljetne školske praznike u cijelosti (u trajanju od oko šest i pol tjedana) provodila kod oca. Također navodi spremnost omogućavanja dolazaka oca djetetu u Norvešku, u skladu s njegovim mogućnostima. Navedeni prijedlog upućuje na nastojanje očuvanja redovitih i značajnih kontakata djeteta s ocem u uvjetima moguće prostorne udaljenosti te ga je, uz eventualne prilagodbe, moguće razmatrati u daljnjem postupku, imajući u vidu najbolji interes djeteta i realne mogućnosti oba roditelja.
9. Tužiteljica je istakla suglasnost u odnosu na dostavljeno mišljenje stručnog tima, a tuženik je izjavio da je očito da stručni tim nije dao svoje mišljenje u pogledu najboljeg interesa djeteta za preseljenje, tj. uočeno je da postoji povećani rizik za dijete da se može osjetiti rastrgano, s obzirom da on sada s djetetom ima produbljen odnos, često se viđaju, a sve drugo bilo bi manje i kraće, te otac misli da to nije u interesu djeteta.
9.1. Posebna skrbnica mal. djeteta je istakla da stručni tim očito nije dao mišljenje u najboljem interesu mal. djeteta u pogledu preseljenje, a očito je da svaka od stranaka ostaje pri svom prijedlogu, te je predložila saslušanje stranaka.
10. Tužiteljica ističe da su njeni motivi i njenog sadašnjeg supruga vezani za bolje školovanje, zdravstvenu skrb, bolja dječja budućnost i financijska egzistencija općenito. Navela je da je sad prijavljena na Zavod za zapošljavanje, prethodno je radila u tvrtci Madex u Solinu deset mjeseci, imala je i svoj pedikerski salon od 2021. do 2024., a kao razlog prestanka rada u svom zanimanju pedikera je razlog što ima troje djece i nije mogla organizirati posao. S mal. djecom iz prvog braka koja su u dobi od 13 i 14 godina i mal. VI stanuje u kući svog oca od kojeg ima potporu, nemaju troškova najma, nitko ne traži njihovo iseljenje, sa Zavoda prima oko 500,00 eura mjesečno, a njen sadašnji suprug KI je vozač u tvrtci Lesnina, njegova plaća je oko 1.100,00 eura, a ona prima i dječji doplatak za troje djece oko 180,00 eura. Navela je da će u Norveškoj živjeti u stanu od sadašnjeg svekra, a koji stan je površine oko 60m2, te je njen sadašnji svekar HI dao pisanu izjavu – suglasnost da njegov sin sa svojom suprugom i njenom djecom stanuje u njegovom stanu u [adresa] na adresi [adresa] ( broj ovjere OV-707/2026 od 3. veljače 2026. ). U odnosu na djecu iz ranijeg braka navela je da kćerka ŠI koja je rođena 2011. pohađa osmi razred, da joj je iz engleskog jezika vrlo dobar, mal. kćerka II rođena 2013. pohađa sedmi razred, lošija je u školi, uspjeh dovoljan, a mal. VI pohađa drugi razred osnovne škole, vrlo dobar učenik. U odnosu na financijske mogućnosti istakla je da bi njen suprug u Norveškoj mogao ostvarivati mjesečnu plaću oko 3.500,00 eura, a u slučaju rada subotom bio bi plaćen pedeset posto više, a nedjeljom i praznicima sto posto više, a ona bi se prihvatila u početku bilo kakav posao, rad u skladištu, prodavaonici, dok ne usavrši jezik, a mogla bi mjesečno zaraditi minimalno oko 2.500,00 eura, obzirom da ne poznaje jezik. Istakla je da su troškovi života u Norveškoj visoki ali da u pogledu hrane nisu neke drastične razliku u odnosu na cijene u Republici Hrvatskoj, ali je luksuz skuplji. U vrijeme saslušanja navela je da njen suprug nije otišao prvi u Norvešku jer da nisu željeli razdvajati obitelj, tj. oni žele ići zajedno. Mal. djeca bi pohađala cjelodnevni boravak u školi u vremenu od 8 do 16 sati. Istakla je da ne želi nikako oduzeti ocu njegovo pravo na dijete s obzirom da je i sada dozvolila šire odnose oca s djetetom nego što je bilo određeno u sudskoj odluci. Prije pokretanja ovog postupka je razgovarala s tuženikom o svojoj namjeri preseljenja, otac djeteta to odbija. U odnosu na mal. kćerku je istakla da je s njom pričala o preseljenju, kao što se i u kući priča, navela je da se mal. VI veseli tome, dijete gleda i neke video uratke i uči brojati, dijete s lakoćom priča o tome, da je svjesna da će biti teško učiti jezik i da će joj to sve biti novo, ali da je dobila ohrabrenje i od svoje učiteljice u školi, međutim dijete uvijek kaže da se boji da tata bude tužan. Istakla je povezanost mal. VI sa sestrama, da se mal. VI u razredu druži s jednom curicom, da nema drugih bliskih srodnika ( tete, stričevi ), a što se tiče rodbine s očeve strane da tamo ima tetu i baku, jednu rodicu niže kronološke dobi jer rodbina s njene strane su puno starije i mal. VI s njima nema baš socijalni kontakt. U Norveškoj živi sestra njenog sadašnjeg supruga, njen muž i njihovo dijete, s obzirom da će oni zajedno svi preseliti pa da neće biti stresno za mal. VI posebno jer su njene sestre s njom. Navela je da se njen sadašnji suprug V (KI ) slaže s njenim kćerkama, s obzirom da predstavljaju jednu funkcionalnu stabilnu obitelj, a što do sada nije bio slučaj u njenim ranijim brakovima. Za slučaj da mal. dijete u razgovoru s posebnom skrbnicom izjavi da ne želi preseljenje, ona bi se potrudila i angažirala psihologa da se s djetetom razgovara, a na kraju bi i prihvatila tu njenu želju da ne želi preseljenje u Norvešku. Tužiteljica je ponovno istakla da ukoliko nakon preseljenja od godine dana vidi da to njenoj djeci ne odgovara da će ona biti prva koja će se vratiti natrag u Hrvatsku. Što se tiče troškova putovanja djeteta u Hrvatsku, i to ne samo preko ljetnih, zimskih i Uskršnjih praznika, već i onih putovanja koje budu u dogovoru njih roditelja, navela je da će ona snositi troškove tih putovanja, a mogao bi se ostvariti kontakt jednom mjesečno da dijete ostvari kontakt s ocem.
10.1. Saslušan otac mal. djeteta – tuženik je naveo da on razumije želju majke i obitelji da se uspije u životu na način preseljenja u drugu državu, ali smatra da u sadašnjoj dobi djeteta to nije potrebno jer on s djetetom ima ritam odnosa koji su kroz posljednje tri godine izgradili, ne bi bilo dobro da se taj ritam poremeti jer bi to bio odlazak u drugu zemlju gdje su običaji, kultura, život sasvim različiti od onih u našoj državi. O ideji preseljenja prvo je čuo od tužiteljice, znao je on dijete upitati o tome, te mu je dijete prvo govorilo da bi oni otišli tamo zajedno vidjeti i ako ne bi odgovaralo da bi se vratili natrag, ali dijete nema tu vremensku percepciju od dva, tri mjeseca koliko se oni ne bi vidjeli, koliko je to zapravo. Kod djeteta je bilo faza da joj je smetalo o tome uopće razgovarati, a potom bi bila faza kad bi došla sva vesela jer su gledali na Youtube-u kako u Norveškoj ima snijega, on smatra da je djetetu to predstavljeno kao ekskurzija, znači nešto otići, vidjeti pa se vratiti. S mal. kćerkom stanuje u stanu u obiteljskoj kući sa svojom majkom, njegova majka ima pravo plodouživanja u tom stanu, on još ima sestru koja živi u [adresa] koja ima kćerku koja je dvije godine starija od VI, s kojom se VI voli družiti, ali se ne druže baš svaki vikend. Način na koji provodi vrijeme s djetetom tijekom vikenda i to ako je lijepo vrijeme voze bicikle, ako nije onda provode vrijeme igrajući društvene igre, ima i Play Station, a nekad je na mobitelu. S obzirom da on dijete dovede kod sebe nakon škole, tu je i školska torba i uvijek kad se nešto ima napraviti za domaći rad onda to naprave zajedno, s time da on majku djeteta upita što sve ima za raditi. Uz stan u kojem stanuje ima i obrt za poliranje automobila, dubinsko čišćenje, a posla ima, sam radi. Njegov osnovni razlog protivljenja preseljenje djeteta je prvenstveno zbog kćerke VI, jer bi on želio da dijete ima neku sigurnost, stabilnost, rutinu, a koju kroz zadnje dvije godine baš i nema, naime, prvi razred je pohađala s produljenim boravkom u školi, majka djeteta je odlučila da drugi razred dijete pohađa školu u smjenama, a kao opravdanje je majka navela da je ona sad nezaposlena i da ne može financirati produljeni boravak. Dan prije saslušanja je bio započeo razgovor s djetetom kada je dijete reklo da će ići u Norvešku kad završi škola, odnosno da će još malo biti u Hrvatskoj, kad ju je on upitao želi li ona ići da mu je rekla "da", on je na to njoj rekao da se neće viđati kao do sada, a dijete je odmahnulo glavom, tj. kao da nije shvatila vremensko razdoblje, nadodala je da se ona dogovorila s mamom da će ići tamo, pa ako joj se ne bude sviđalo da će se vratiti. Rekla je da će se ona tamo kupati kad dođu i to u bazenu. U slučaju da se majka s drugom djecom i suprugom preseli u Norvešku, a ako bi mal. VI ostala u Hrvatskoj, naveo je da bi majka sigurno nedostajala djetetu, kao i sestre, to bi joj bilo teško emocionalno podnijeti i bila bi razočarana što nije išla vidjeti Norvešku, ali on kao otac misli da bi to bila manja šteta nego da otiđe godinu dana u Norvešku i vrati se ako im se ne svidi. U slučaju ako dijete ostane u Hrvatskoj pohađala bi školu u [adresa], a on kao otac bi omogućio održavanje osobnih odnosa majci s djetetom slično onima kao što majka sada predlaže u slučaju preseljenja. Potvrdio je da je tužiteljica dobra majka, ali da ta činjenica ne utječe na eventualno ono što bi se događalo u budućnosti, odnosno on misli da majka ne bi poštivala ono što dijete izrazi u slučaju da se dijete ne snađe ili ne prilagodi uvjetima života u Norveškoj, tj. kad bi se dijete željelo vratiti on misli da to majka ne bi ispoštovala, to ne bi bila njena osvetoljubivost ili pakost njemu već je to osoba koja je nešto zacrtala, preseljenje.
11. Posebna skrbnica je navela da je obavila razgovor s mal. VI, a na okolnost predmeta spora. Razgovor je obavljen u prostorijama Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Split, uvodno u razgovoru mal. VI je navela da je učenica drugog razreda osnovne škole, Jesenice, Dugi Rat, dobra je učenica, voli hrvatski i matematiku, ali ne voli engleski jezik. Najčešće joj u vezi škole pomaže mama jer kod nje više boravi, ali pomaže joj i tata. Mijenja u školi smjene. Nema izvanškolskih aktivnosti. U odnosu na obiteljsku situaciju navodi da živi u [adresa] u obiteljskoj kući, u prizemlju živi djed po majci, a ona, sestre, mama i V žive na katu. Najbolje se slaže sa mamom i D, a dobro se slaže i sa sestrom II koja ima 13 godina i ŠI koja ima 14 godina, a najčešće se posvadi s II. Navela je da ima puno prijateljica, a najbolja prijateljica joj se zove Đ. U odnosu na dnevni ritam navela je da se nakon škole malo odmori, bude malo na mobitelu ili gleda televiziju, a zatim napiše domaći radi i nauči za sutra. Ljeti dane provode na moru, obzirom da joj je more u blizini kuće. Na upit kakve aktivnosti radi s mamom, navela je da s mamom gleda TV i piše V poruke. Mama je prije radila u salonu u Omišu, a sada je kući i radi nokte. Toni majčin suprug je prije radio ovdje u Hrvatskoj, ali je nedavno, misli od prije dva tjedna otišao u Norvešku da preuzme papire za stan. Ona misli da će oni možda živjeti u tom stanu ili možda u susjednom, nije sigurna. Navela je da V u [adresa] ima roditelje, sestru i brata. Upoznala ih je sve kada su oni došli u Hrvatsku. Ona nije bila nikada u Norveškoj, ali joj je majka pokazala kako izgleda Norveška i što sve ima. VI je navela da joj je majka rekla da će joj biti drugačiji život u Norveškoj, da neće moći često viđati tatu kao do sada, da će morati steći nove prijatelje i savladati jezik. Inače, navela da se s tatom druži preko vikenda, preko tjedna i za praznike. Uvijek joj s tatom bude lijepo. Kada je kod njega stalno su zajedno, idu na izlete, šetaju i što ona najviše voli on se dosta druži s njom. Na upit je navela da joj tata ništa nije govorio o preseljenju U Norvešku, on kao da to ne postoji. Nije ni ona pokušala razgovarati s njim o tome, nije znala kako bi započela razgovor i što bi mu rekla. Na daljnji upit navela je da bi tatu opisala kao dobrog, u svemu joj pomaže, sluša je, voli je, sve joj se sviđa kod njega i ne bi ništa mijenjala. U odnosu na mamu navela da je mama isto dobra, voli je, sve joj kupi, ni kod nje ne bi ništa mijenjala. U ovom trenutku nema nekih velikih želja. U daljnjem razgovoru o eventualnom preseljenju mal. VI je navela da joj je jasno što znači preseljenje i jasno joj je da to nije izlet, da bi se nakon kratkog vremena mogla vratiti. Navela je da bi ona željela ići u Norvešku i to zato što joj je najvažnije da bude zajedno sa sestrama i s mamom pa joj nije važno gdje je. Nedostajat će joj otac puno, baka po ocu, prijatelji, ali će dolaziti na praznike. U odnosu na ostanak u Hrvatskoj navodi da ona ne bi željela da mama i sestre odu u Norvešku, a da ona ostane živjeti s tatom.
11.1. Tužiteljica je nakon što je čula o obavljenom razgovoru mal. djeteta s posebnom skrbnicom navela da joj je suprug otišao u Norvešku 26. travnja 2026., sve radi aktiviranja svoga ID broja, porezne kartice, sve kako bi olakšao dolazak nje s djecom, ona je pokušavala s tuženikom postići dogovor, odnosno da joj tuženik da suglasnost, tuženik to odbija, a ona ustraje u svom zahtjevu.
11.2. Tuženik je nakon izlaganja posebne skrbnice o provedenom razgovoru s mal. djetetom izjavio da on želi da mal. dijete i dalje stanuje u [adresa] s majkom, da se održavaju osobni odnosi kao i do sada, ne želi da se dogodi mogućnosti da s djetetom provodi puno manje vremena nego do sada, ne smatra da bi mal. djetetu bilo nešto puno bolje u Norveškoj nego u Hrvatskoj što se tiče financija, ali isto tako misli da bi se mal. kćerka prilagodila životu gdje bi živjela
12. Tužiteljica je u spis dostavila ovjereni prijevod s engleskog jezika, podatke o upisu u školu za strance o tome koji su potrebni koraci prilikom preseljenje u Norvešku u mjesto Lorenskog, o potrebnim dokumentima, o jezičnoj integraciji, organizaciji nastave prema dobi djece i njihovom uzrastu, općenito o školskom sustavu. Ti podaci su dostavljeni tužiteljici putem elektroničke pošte od 13. veljače 2026.
13. Iz svih izvedenih dokaza sud zaključuje da tužiteljica u ovom postupku nije dokazala zbog čega bi preseljenje djeteta iz Republike Hrvatske u Kraljevinu Norvešku bilo u najboljem interesu djeteta. Sve su to općeniti navodi i podaci, a sud je dojma da su to najviše očekivanja tužiteljice o tom boljem životu u Kraljevini Norveškoj, a koji bi se odnosili po pitanju školovanja djece, zdravstvene skrbi, bolje dječje budućnosti i financijske egzistencije. Sada obitelj tužiteljice živi u stanu u obiteljskoj kući njenog oca, nemaju troškova najma, mal. djeca su prilagođena životu u mjestu u kojem stanuju, pohađaju školu, pa nije jasno kako to radno sposobni roditelj tužiteljica i njen sadašnji suprug KI, a s obzirom na zanimanja koja posjeduju ne mogu u Republici Hrvatskoj ostvariti uredne uvjete za život. Pogotovo ovakav zaključak suda proizlazi i iz činjenice što stručni tim HZSR PU Omiš nije procijenio da bi preseljenje mal. djeteta s majkom, sestrama i očuhom bilo u najboljem interesu mal. djeteta. Naime, mal. dijete je pred stručnim timom i u razgovoru s psihologom pokazalo emocionalnu vezanost za oba roditelja, sestre i obiteljsku zajednicu, te je u interesu mal. djeteta da ima stabilnost, predvidljivost i kontinuitet odnosa. Naime, mal. VI s ocem ostvaruje osobne odnose svakog vikenda, a što predstavlja njen stabilni dio rutine, a za dijete u dobi od 8 i pol godina je jako bitna stabilnost, sigurno okruženje, blizinu oca, kao i rodbine s očeve strane, kvalitetno provođenje vremena s ocem, prijatelje iz škole. Otac je emocionalno vezan za dijete, on je emocionalno angažiran s urednim roditeljskim kapacitetima. Između roditelja mal. djeteta je izražen roditeljski konflikt u vezi budućih odluka koje se odnose na dijete, odnosno prostorno udaljavanje djeteta i otežana mogućnost održavanja osobnih odnosa mal. djeteta s ocem, fizička udaljenost preko 2000 kilometara je nešto što predstavlja značajno ograničenje mogućnosti održavanja osobnih odnosa oca s mal. djetetom. Do sada uređeni odnosi i ritam koji je uspostavljen mal. djeteta s ocem, kao i život s majkom u njenoj obitelji je nešto što treba zadržati kako bi dijete i dalje ostalo emocionalno stabilno, a time sud nikako ne osporava majci na njenu slobodu kretanja i izbora mjesta stanovanja, ali takvo njeno pravo ne može biti iznad prava mal. djeteta čija su prava i interesi zaštićeni ne samo Ustavom i zakonskim propisima Republike Hrvatske, nego i konvencijskim pravom Europske unije. Posebno je za istaknuti povećani rizik da dijete bude izloženo situacijama u kojima se može osjećati rastrgano između roditelja, osobito u kontekstu njihovih suprostavljenih očekivanja. Roditelji prvenstveno moraju paziti da njihova očekivanja i želje nisu uvijek očekivanja i želje mal. djece, pa time roditelji izlažu mal. djecu sukobu lojalnosti, pa time može doći i do promjene u sigurnoj bazi i rizika od gubitka privrženosti. Nadalje, tužiteljica je tijekom postupka predlagala načine održavanja osobnih odnosa mal. djeteta s ocem, njen posljednji prijedlog, je da bi mal. dijete s ocem provelo 42 dana u kontinuitetu, tj. od kraja lipnja do početka kolovoza, da bi Božićne praznike i rođendan djeteta bilo naizmjenično kod oca, odnosno majke, zimski praznici 7 dana svake godine bi bili kod oca, a Uskršnji praznici u trajanju od 7 dana bi bili naizmjenično kod oca i majke. Iako je majka iznosila mogućnost da bi se moglo dogovoriti kontakt oca i djeteta jednom mjesečno da dijete dođe u Hrvatsku i ostvari kontakt s ocem, a to je isticala prilikom obrade od strane stručnog tima da bi ona o vlastitom trošku dijete svakih pet do sedam tjedana poslala ocu u Hrvatsku na minimalno tjedan dana, sada u ovom svom zadnjem prijedlogu od 20. travnja 2026. ističe jedino kao dodatnu mogućnost, a ne kao fiksnu obvezu. Posebno je isticala troškove kupnje avionskih karata, pitanje osiguranja pratnje djetetu prilikom leta, a također i činjenicu da ona ima još dvoje djece. Broj dana koje majka predlaže sud ne može sagledati samo kao broj dana tijekom godine dana, već je za uredno održavanje osobnih odnosa mal. djeteta s roditeljem s kojim ne stanuje bitna kvaliteta tih odnosa, kontinuitet. Sve ovo navedeno ne znači da se majčine želje i njenog sadašnjeg supruga o eventualnom preseljenju u Norvešku ne mogu ostvariti jednog dana ukoliko ustraje u zahtjevu preseljenja mal. VI, ali to može biti u situaciji kad mal. VI bude u zrelijoj dobi, tj. kada se uspostavi sigurna i stabilna emocionalna povezanost. Naime, svaki od roditelja, tj. majka i otac imaju svoju ulogu, tj. oni svoje dijete vode kroz život, daju djetetu smjernice kroz strukturu, osnažuju dijete, te uvažavaju svoje dijete u njegovim potrebama i osjećajima. Stoga sud smatra da roditelji za sada u ovom trenutku moraju uskladiti svoje roditeljske stavove o tome što je za dijete u ovoj dobi najbitnije, te bi time i sačuvali najbolji interes svog djeteta, tj. da ima dostupnost svakog od roditelja jer bi se u bitnom ograničila mogućnost ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s ocem u situaciji eventualnog preseljenje u Norvešku. Što se tiče izraženog mišljenja djeteta koje je izrazila u razgovoru s posebnom skrbnicom, mora se naglasiti da je u ovom postupku nužno dijete upoznati s važnim okolnostima slučaja, da dijete može dobiti savjeti i izraziti svoje mišljenje, kao i da dijete bude obaviješteno o mogućnim posljedicama poštivanja njegovog mišljenja, a koje mišljenje djeteta se uzima u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelošću. Mišljenje djeteta ne daje bezuvjetno pravo veta, a najbolji interes djeteta je u tome da se djetetove veze s obitelji moraju održavati osim u slučajevima kojima bi to štetilo zdravlju i razvoju djeteta. Sud smatra da iako je dijete iskazalo želju da s mamom i sestrama preseli u Norvešku jer joj je važno da bude zajedno s njima, ali ne i gdje, istakla je da će joj nedostajati otac puno, baka po ocu, prijatelji, te da ona ne bi željela da mama i sestre odu u Norvešku, a da ona ostane živjeti s tatom. Međutim, ovakva izjava djeteta ne može biti okosnica sudske odluke jer dijete ove dobi ne može sagledati, niti razumjeti posljedice preseljenja u drugu državu Norvešku s obzirom da je njoj prezentirano onoliko koliko joj se htjelo prezentirati kako bi se dijete odobrovoljilo, ali Kraljevina Norveška je država različite kulture, običaja. Preseljenjem bi mal. dijete bi bilo istrgnuto iz njoj poznate i sigurne okoline i članova šire obitelji, što bi potencijalno moglo uzrokovati emocionalnu nesigurnost i nestabilnost kod djeteta. Prema psihologijskoj obradi kod majke je prisutna izražena interpersonalna osjetljivost, sklonost emocionalnom pojačanom reagiranju i subjektivno doživljenoj ugroženosti u zahtjevnijim odnosima što kod tužiteljice otežava stabilnu, dosljednu i konstruktivnu komunikaciju, osobito u situacijama visokog konflikta, a što, tj. u sadašnjim obiteljski i roditeljskim okolnostima. Sve ovo ukazuje da bi ovo preseljenje u Norvešku potencijalno stvorilo situaciju koja za sada ne ukazuje na stabilnu i sigurnu, a koja je nužna djetetu ove dobi. Radi svega navedenog odbijen je zahtjev tužiteljice za dozvolu za preseljenje.
14. Odluka o trošku nije donesena jer isti nije zatražen.
U Splitu, 26. lipnja 2026.
S U D A C:
Anđelka Rađa
PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana, od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka.
DNA:
- tužiteljici,
- tuženiku,
- posebnom skrbniku mal. djeteta,
- u spis.
