Poslovni broj: O-3493/2025-19

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Ivi Tisanić Vilček u ostavinskom postupku iza pokojnog NGD, sina NG i N, iz [adresa], DG 17, rođenog **.**.1916., a preminulog **.**.2012., OIB [osobni identifikacijski broj], drž. RH, nakon dovršene ostavinske rasprave, dana 26. lipnja 2026. donio je

RJEŠENJE O NASLJEĐIVANJU

I. Utvrđuje se da ostavinu iza pokojnog NGD, sina NG i N, iz [adresa], Francisco Otaviano 17, rođenog **.**.1916., a preminulog **.**.2012., OIB [osobni identifikacijski broj], drž. RH, sačinjavaju:

PRAVA:

1. prava iz postupka povrata oduzete imovine koji se vodi kod Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, Sektora za imovinsko-pravne poslove, Odjela za naknade i izvlaštenja, Drugog područnog odsjeka (Maksimir, Medvešćak) pod KLASA: UP/I-942-01/14-07/27, Urbroj: 251-04-51-2/001-25-10

II. Nasljednikom ostavitelja temeljem vlastoručne oporuke ostavitelja sastavljene u Rio de Janeiru 17.05.2004. godine utvrđuje se:

1. VG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], drž. RH, nećak ostavitelja, kojem se uručuje

- ostavinska imovina ostavitelja iz točke I. izreke ovog rješenja -

U CIJELOSTI

III. Vrijednost ostavinske imovine ostavitelja iz točke I. izreke ovog rješenja utvrđuje se u iznosu od 19.000,00 EUR.

Obrazloženje

1. Predmetni je postupak pokrenut na prijedlog VG.

2. Temeljem dokumentacije u spisu sud je utvrdio da je ostavitelj rođen u [adresa] **.**.1916. godine kao DGD te da su njegovi roditelji bili NG i ŽG, rođena D (domovnica –list 4, rodni list-list 5). Nadalje je temeljem dokumentacije u spisu utvrđeno da je ostavitelj od 2002. godine imao prijavljeno prebivalište u [adresa] (domovnica– list 4 , ispis iz JRO MUP-a za ostavitelja–list 12). Nastavno je utvrđeno kako je Savezna Republika Brazil izdala 19.08.2025. godine Smrtni list ovjeren apostillom na ime VGD, rođenog **.**.1916. godine, a preminulog **.**.2012. godine čiji su se roditelji zvali MG i PG (listovi 19-24).

Osnovom podataka u navedenoj dokumentaciji sud je utvrdio da su DGD i ŽGD istovjetna osoba.

3. Odredbom čl. 210. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj: 48/03, 163/03, 35//05,127/13, 33/15 i 14/19, dalje: Zakon o nasljeđivanju) propisano je da se ostavinski postupak pokreće po službenoj dužnosti kada sud zaprimi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih odnosno s njima izjednačenu ispravu. Sud je saznao za smrt neke osobe kada mu je predočen dokaz o njenoj smrti ili proglašenju nestale osobe umrlom. Dokaz o ostaviteljevoj smrti može podnijeti sudu nadležnom za provođenje ostavinskog postupka bilo koja osoba i sud će pokrenuti postupak neovisno o tome je li ispravu o smrti neke osobe dostavio nadležni matični ured po službenoj dužnosti ili je ispravu iz koje proizlazi činjenica smrti neke osobe dostavila treća osoba, a ukoliko je o tome dostavljena valjana javna isprava.

4. Prema odredbi čl. 11. st. 1. Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima („Narodne novine“ 53/91 i 88/01) koji je bio na snazi u vrijeme smrti ostavitelja, ako osoba koja je državljanin RH ima i državljanstvo neke druge države za primjenu toga zakona smatra se da ima samo državljanstvo Republike Hrvatske, a koja odredba odgovara odredbi čl. 3. sada važećeg Zakona o međunarodnom privatnom pravu („Narodne novine“ broj: 101/17 i 67/23), radi čega se ima smatrati da je ostavitelj bio samo hrvatski državljanin.

5. Javne isprave izdane u inozemstvu mogu se upotrijebiti u Republici Hrvatskoj na način propisan u čl. 3. Zakona o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu ("Narodne novine" broj: 53/91.). Ukoliko između Republike Hrvatske i druge države ne postoji dvostrani ili mnogostrani ugovor koji ukida ili olakšava legalizaciju, potrebno je isprave legalizirati, odnosno ovjeriti u postupku pune legalizacije sukladno Zakonu o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu. Puna legalizacija nije potrebna u odnosu na isprave koje potječu iz zemalja članica Haške konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava od 5. listopada 1961. godine jer je čl. 3. st. 1. te Konvencije propisano da je jedina formalnost koja se može zahtijevati za potvrdu vjerodostojnosti potpisa, svojstva u kojem je potpisnik pristupio i po potrebi, vjerodostojnosti pečata ili žiga koja ta isprava sadrži, sastavljanje apostilla iz čl. 4. te Konvencije koji izdaju nadležna tijela države u kojoj je isprava izdana. Na internetskoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave (https://mpu.gov.hr) se nalazi popis država za koje je potrebna nadovjera isprava samo potvrdom „Apostille“, među kojima je i Brazil (Savezna Republika Brazil).

6. Sukladno navedenom, u situaciji kada je ostavinskom sudu kao dokaz smrti ostavitelja dostavljen Smrtni list koji je izdala Savezna Republika Brazil i koji je ovjeren apostillom, taj Smrtni list predstavlja javnu ispravu za čiju uporabu u Republici Hrvatskoj nije potrebna nadovjera.

7. Slijedom iznesenog sud smatra da je nedvojbeno utvrđeno da je ostavitelj DGD rođen u [adresa] **.**.1916. godine preminuo **.**.2012. godine u Saveznoj Republici Brazil gdje se koristio imenom i prezimenom MGD, a bez obzira što činjenica njegove smrti nije provedena u matičnim knjigama Republike Hrvatske zbog razlika u osobnim podacima ostavitelja u pojedinim ispravama.

8. Dalje je u postupku utvrđeno da je ostavitelj bio u jednom braku sa PGD (Milic) Glikstal u kojem braku nije bilo djece te da ostavitelj niti izvan tog braka nije imao djece niti posvojene djece. Zatim je utvrđeno da je supruga ostavitelja PGD (Milic) Glikstal preminula nakon ostavitelja, no sudionicima postupka nije bilo poznato njeno rodoslovlje. Stoga je sud objavio oglas u "Narodnim novinama" i na E oglasnoj ploči suda kojim je pozvao sve osobe koje polažu pravo na nasljeđivanje iza ostavitelja da se prijave u ovaj postupak u roku od 6 mjeseci. Međutim, unutar navedenog roka niti jedna se osoba nije prijavila sudu s tvrdnjom da je pozvana na nasljeđivanje ostavitelja.

9. Budući da se na objavljeni oglas sudu nije javio nitko tko bi polagao pravo na nasljeđivanje iza ostavitelja, proizlazi da iza ostavitelja nema nasljednika.

Naime, kao što je ranije navedeno, predmetni je postupak pokrenut na prijedlog VG za kojeg je sud osnovom dokumentacije u spisu utvrdio da je isti nećak ostavitelja, a s obzirom da je majka VG bila V (Ž) Hergešić rođena M, čiji su roditelji bili TG i ŽG, rođena D, a iz čega slijedi da je V (Ž) VG rođena M bila sestra ostavitelja.

Međutim, sukladno odredbi čl. 11. st. 1. i 3. Zakona o nasljeđivanju, a s obzirom na utvrđeno rodoslovlje ostavitelja, na zakonsko je nasljeđivanje iza ostavitelja bila pozvana samo ostaviteljeva supruga PGD (Milic) Glikstal koja je preminula nakon njega. Kako se sudu na objavljeni oglas nije javila niti jedna osoba s tvrdnjom da je pozvana na nasljeđivanje iza ostavitelja, a po načelu transmisije preko supruge ostavitelja PGD (P) Glikstal, slijedi da iza ostavitelja nema nasljednika.

10. Osnovom dokumentacije u spisu sud je utvrdio da se kod Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, Sektora za imovinsko-pravne poslove, Odjela za naknade i izvlaštenja, Drugog područnog odsjeka (Maksimir, Medvešćak) pod KLASA: UP/I-942-01/14-07/27, Urbroj: 251-04-51-2/001-25-10 vodi postupak povrata oduzete imovine u odnosu na nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] po zahtjevu ostavitelja. Stoga je ostavinska imovina ostavitelja utvrđena kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

11. S obzirom da je utvrđeno kako iza ostavitelja nema nasljednika, te da ostavitelj u trenutku smrti nije imao prebivalište niti boravište u [adresa], ostaviteljeva bi utvrđena ostavinska imovina, sukladno čl. 20.st. 1. Zakona o nasljeđivanju, imala prijeći na Grad Zagreb, a budući da ista imovina predstavlja prava na nekretnini koja se nalazi na području Grada Zagreba.

12. Međutim, u postupku je proglašena vlastoručna oporuka ostavitelja sastavljena u [adresa] 17.05.2004. godine u kojoj je ostavitelj, u bitnome, naveo da je po Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o naknadi za oduzetu imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine stekao pravo pokrenuti postupak povrata za nekretninu zk.č.br. 1249/34 upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja mu je bila oduzeta koji je postupak i pokrenuo, a koji se vodi kod Gradskog ureda Grada Zagreba za imovinsko pravne poslove i da u slučaju svoje smrti sva prava iz tog postupka ostavlja nećaku VG.

13. Grad Zagreb se očitovao kako ne spori valjanost i istinitost oporuke ostavitelja, a VG je priznao navedenu oporuku kao valjanu i istinitu te se prihvatio oporučnog nasljedstva. Stoga je sukladno navedenom te odredbama čl. 43., čl. 219. i čl. 220. Zakona o nasljeđivanju valjalo utvrditi i odlučiti kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

15. Vrijednost ostavinske imovine ostavitelja iz točke I. izreke ovog rješenja utvrđena je sukladno napomeni broj 1. uz Tbr. 11. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“ broj: 50/2026) pod točkom III. izreke ovog rješenja. Napominje se kako je ovako utvrđena vrijednost ostavinske imovine ostavitelja relevantna samo za određivanje iznosa sudske pristojbe u ovom postupku, a koja sukladno utvrđenoj vrijednosti ostavinske imovine iznosi 330,00 EUR. Ista će se pristojba, po pravomoćnosti ovog rješenja, posebnim rješenjem obračunati oporučnom nasljedniku VG.

Zagreb, 26. lipanj 2026.

Sudac:

Iva Tisanić Vilček

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu. Žalba se podnosi županijskom sudu putem ovog suda pisanim putem u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa ovog rješenja, u tri istovjetna primjerka.

Dan predaje preporučenog pismena pošti smatra se danom predaje žalbe sudu.

DNA:

1. VG

2. Grad Zagreb

Rj

1. rješenje nepravomoćno

2. kal 30 dana