REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2

52000 Pazin

P 977/2024-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Kristijani Matejčić u pravnoj stvari u kojoj sudjeluju tužitelj-protutuženik ER iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Ingrid Roce Hrastić, odvjetnica u Rovinju, Carera 6, i tuženik-protutužitelj ERČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Slaven Boljun, odvjetnik u Puli, Kranjčevićeva 16, radi utvrđenja prava vlasništva i drugo, nakon glavne rasprave zaključene 26. svibnja 2026. u prisutnosti stranaka i njihovih punomoćnika, 26. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj-protutuženik ER stekao pravo vlasništva k. č. [katastarska čestica] vrta, oranica površine 360 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa je tuženik-protutužitelj ERČ dužan to priznati i trpjeti upis prava vlasništva tužitelja-protutuženika MR na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižnom odjelu Pazin.

II. Odbija se protutužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se protutuženiku da napusti posjed nekretnine upisane kod Općinskog suda u Pazinu, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica], koja je u vlasništvu protutužitelja, na način da ukloni sve stvari s protutužiteljeve nekretnine te prestane koristiti protutužiteljevu nekretninu, sve u roku 15 dana.",

III. Nalaže se tuženiku-protutužitelju da tužitelju-protutuženiku naknadi troškove postupka isplatom 1.885,12 eura (tisuću osamsto osamdeset pet eura i dvanaest centi) sa zateznim kamatama koje teku od 26. lipnja 2026. do isplate po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 75/2015., 29/2018., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023.) uvećanoj za tri postotna poena u roku 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja-protutuženika za naknadu troškova postupka u preostalom dijelu.

V. Odbija se zahtjev tuženika-protutužitelja za naknadu troškova postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj-protutuženik je podnio tužbu protiv tuženika-protutužitelja radi utvrđenja prava vlasništva k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa da je tuženik - protutužitelj dužan trpjeti da se u zemljišnoj knjizi upiše kao vlasnik navedene nekretnine.

1. 1. U tužbi je naveo da u zemljišnoj knjizi tuženik-protutužitelj dolazi upisan kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], međutim, navedena nekretnina predstavlja njegovo pravo vlasništvo, koje je stekao nasljeđivanjem. Osobno i po pravnim prednicima je u neprekidnom i samostalnom posjedu te nekretnine više od 70 godina. Nikada njemu niti njegovim pravnim prednicima, djedu pokojnom DR, kao niti pokojnim roditeljima CR i UR (Emiliu) Pilatu nije osporavao vlasništvo. Ta nekretnina u naravi čini dvorište i cjelinu s drugim nekretninama u njegovom vlasništvu i posjedu. Tuženik-protutužitelj, kao ni bilo koje treće osobe nisu nikada koristili ili bili u posjedu predmetne nekretnine.

2. Tuženik-protutužitelj je u odgovoru na tužbu osporio tužbu i tužbeni zahtjev, kao neosnovane. Iz tužbe i dokaza priloženih tužbi ne proizlazi da su ispunjene pretpostavke iz čl. 159. i 160. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014., dalje: ZV) za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na predmetnoj nekretnini. Tužitelj- protutuženik nije uopće u posjedu predmetne nekretnine, sve i da je bio posjedu nekretnine, njegov posjed nije bio pošten jer je znao da ne dolazi upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnine. U parničnom postupku posl. br. P 1024/2023 kao svjedok je iskazao da zna da on (tuženik) dolazi upisan kao vlasnik predmetne nekretnine. U skladu s načelom zaštite povjerenja u zemljišne knjige, u dobroj vjeri je stekao predmetnu nekretninu, a na tužitelju-protutuženiku je teret dokaza da bi bio nesavjestan prilikom njezina stjecanja. U skladu s čl. 130. st. 2. ZV-a vlasništvo nekretnine stečene na temelju zakona ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno na temelju zakona nije bilo upisano.

3. Tužitelj-protutuženik je na pripremnom ročištu 24. travnja 2025. osporio navode iz odgovora na tužbu. U parničnom postupku posl. br. P 1024/2023 je saslušan kao svjedok te je iskazivao isključivo o k. č. [katastarska čestica] zgr. i 38/2 zgr. k. o. [katastarska općina], a ne o predmetnoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nisu ispunjeni uvjeti za primjenu načela zaštite povjerenja u zemljišne knjige. Tuženik-protutužitelj, kao ni njegov pravni prednik predmetnu nekretninu nisu stekli na temelju pravnog posla niti su ikada bili u njenom posjedu. Iz rješenja ovog suda posl. br. R1 27/1981-10 od 26. siječnja 1982. proizlazi da je u tijeku tog postupka utvrđeno da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u posjedu njegovih pravnih prednika RR i CR rođene ĐR, te da se ona dodjeljuje u samovlasništvo pravnog prednika tužitelja-protutuženika E Mikoli isključivo radi olakšanja kasnijeg sređivanja zemljišnoknjižnog stanja i posjedovnog stanja. Prema tome, otac tuženika-protužitelja, kao i tuženik-protutužitelj su znali za postojanje trećih osoba u faktičkom posjedu.

4. Na tom pripremnom ročištu je tuženik-protutužitelj predlagao izvođenje dokaza čitanjem određenih zapisnika i dopisa iz razdoblja 2023. i 2024., koje isprave se obvezao dostaviti u spis putem e-komunikacije, međutim navedeno nije učinio. U spis je do zaključenja prethodnog postupka dostavio samo zapisnik ovog suda posl. br. P 1024/2023-17 od 17. lipnja 2024.

5. Tuženik-protutužitelj je 24. rujna 2025. podnio protutužbu protiv tužitelja - protutuženika radi predaje posjeda nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], slobodne od stvari. Tužitelj-protutuženik ga onemogućuje u izvršavanju vlasničkih ovlasti, konkretno posjeda, na način da bez njegove dozvole na predmetnoj nekretnini drži pokretnine.

6. U odgovoru na protutužbu tužitelj-protutuženik je osporio protutužbu i protutužbeni zahtjev. Kako se osobno i po pravnim prednicima nalazi u samostalnom, poštenom i zakonitom posjedu predmetne nekretnine više od 70 godina, to je na temelju zakona, dosjelošću stekao pravo vlasništva sporne nekretnine. Stoga tuženiku-protutužitelju ne pripada pravo tražiti predaju te nekretnine u posjed.

7. Na ročištu glavne rasprave 26. svibnja 2026. tuženik-protutužitelj je predložio izvođenje novih dokaza čitanjem isprava, koje je priložio u spis uz podnesak od 26. svibnja 2026. Obrazložio je da se radi o ispravama koje su mu postale dostupne nakon ročišta održanog 17. ožujka 2026. Uvidom u sadržaj isprava utvrđeno je da se radi o ispravama koje su pribavljene od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Pula – Pola, Odjela za katastar nekretnina Pazin iz njihove arhive (povijest promjena na katastarskim česticama) 15. travnja 2026. S obzirom na to da je riječ o ispravama iz arhive, tuženik-protutužitelj je po ocjeni ovog suda imao dovoljno vremena za njihovu pribavu do zaključenja prethodnog postupka u ovoj pravnoj stvari, a sve obzirom na to da je ovaj postupak pokrenut 25. listopada 2024., a prethodni postupak je zaključen 4. prosinca 2025. Pritom valja navesti da tuženik-protutužitelj nije ni obrazložio da bi postojale neke objektivne okolnosti koje su ga onemogućile da dostavi te isprave prije zaključenja prethodnog postupka. Stoga, u skladu s čl. 299. st. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP) navedene isprave nisu uzete u obzir.

8. U dokaznom postupku su pročitani izvadak iz zemljišne knjige (str. 4-7, 29- 32), izvod iz katastarskog plana (str. 8, 96), posjedovni list (str. 33-35), rješenje od 26. siječnja 1982. (str. 42-47), zahtjev od 17. travnja 2025. (str. 50), zapisnika od 17. lipnja 2024. (str. 54-63), izvadak iz BZP-a (str. 74-78, 97-100), nalaz i mišljenje mjerničnog vještaka mr. sc. Marije Brajković (str. 89) i identifikacija na DOF-u (str. 95, 101). Pored toga proveden je uviđaj, uz sudjelovanje mjerničnog vještaka mr. sc. Marije Brajković, te su saslušani svjedoci TR, ŽR, GR, AR, HR, VR i stranke (str. 88-93, 108-115).

8. 1. Na uviđaju 17. ožujka 2026. je mjernični vještak mr. sc. Marija Brajković bila pozvana da u spis dostavi fotografije predmetne nekretnine sačinjene prilikom uviđaja. Kako vještak nije dostavio u spis fotografije do ročišta glavne rasprave 26. svibnja 2026., tuženik-protutužitelj je, nakon što su izvedeni naprijed navedeni dokazi, predložio odgodu ročišta i da se pozove vještak na dostavu navedenih fotografija. Navedeni prijedlog tuženika-protutužitelja da se odgodi ročišta glavne rasprave je odbijen jer navedene fotografije nisu o utjecaja na donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, tim više što su svi svjedoci i stranke prilikom saslušanja jasno navodili da znaju koja nekretnina je predmet spora te je vještakinja jasno i detaljno identificirala predmet spora u svom nalazu i mišljenju na uviđaju 17. ožujka 2026.

9. Tužbeni zahtjev je osnovan.

Protutužbeni zahtjev nije osnovan.

10. Predmet spora je zahtjev tužitelja-protutuženika na utvrđenje da je stekao pravo vlasništva k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], po osnovi dosjelosti te zahtjev tuženika- protutužitelja da mu tužitelj-protutuženik preda posjed navedene nekretnine, slobodan od stvari.

11. U zemljišnoj knjizi k. o. [katastarska općina] kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] dolazi upisan tuženik-protutužitelj. Na navedenoj nekretnini upisani su tereti - založna prava u korist više vjerovnika.

12. Pravni prednik (otac) tuženika-protutužitelja JR (Mate) Micoli upisao se u zemljišnoj knjizi kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na temelju rješenja o razvrgnuću suvlasništva nekretnina Općinskog suda u Pazinu posl. br. R-I 27/81-10 od 26. siječnja 1982., koje je provedeno u zemljišnoj knjizi pod posl. br. Z 887/1982. Prema tom rješenju JR je pripala, između ostalim, u samovlasništvo prijeporna čestica s time da je u obrazloženju odluke navedeno da je u tijeku postupka utvrđeno da je uživaju ĆR i CR rođena ĐR (roditelji tužitelja-protutuženika).

13. Tuženik-protutužitelj dolazi upisan i kao posjednik navedene čestice u posjedovnom listu broj 38 k. o. [katastarska općina].

14. Na temelju uviđaja i mjerničnog vještačenja vještaka mr. sc. Marije Brajković, koje je u cijelosti ocijenjeno objektivnim i jasnim, te kopije ortofoto snimke i posjedovnog lista utvrđeno je da nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dolazi u katastru upisana kao oranica površine 360 m2, naziva vrta. Ona se nalazi se u neposrednoj blizini kućnog broja 18. Na predmetnu nekretninu došlo se na način da se prošlo kroz prolaz gospodarskog objekta koji se nalazi na k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina]. U naravi predmetna nekretnina predstavlja gospodarsko dvorište koje čini cjelinu s k. č. [katastarska čestica] zgr. i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na sjeverozapadu predmetna nekretnina definirana je vanjskim nosivim zidom gospodarskog objekta koji se nalazi na k. č. [katastarska čestica] zgr. i zidom prema k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina]. Na zapadu predmetna nekretnina definirana je zidom prema k. č. [katastarska čestica] zgr., a na jugoistoku predmetna nekretnina definirana je potpornim zidom prema k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Prema sjeveroistoku predmetna k. č. nije definirana čvrstom granicom, nego čini cjelinu s k. č. [katastarska čestica] zgr. i k. č 603/2 k. o. [katastarska općina]. Na predmetnoj čestici nema čvrstih objekata, ima nekoliko stabala. Na njoj se nalazi zid koji bi bio približno na pola čestice, ali ne u cijeloj njenoj dužini.

15. Na okolnosti posjeda predmetne nekretnine saslušani su svjedoci TR, ŽR, GR, AR, HR, VR i stranke.

15. 1. Svjedok TR je u bitnome iskazao da je vidio kako predmetnu nekretninu koriste roditelji tužitelja M i CR, kao i tužitelj-protutuženik. Na djelu između dva zida puštali su svinje iz svinjca, koji je bio u gospodarskom objektu sagrađenom uz predmetnu česticu. Ispod zida, koji se nalazi na približno polovici te čestice, majka tužitelja je imala vrt gdje je sadila salatu i drugo. Tamo su bila i dva stabla oraha i stablo trešnje. Objekti koji se nalaze uz spornu nekretninu (na k. č. [katastarska čestica]. zgr.) je obitelj tužitelja-protutuženika koristila kao štalu i spremište za alate. Majka tužitelja preminula je pred desetak godina, a otac M je preminuo dosta prije nje. Po njihovoj smrti to je nastavio koristiti tužitelj-protutuženik. Do ovog postupka je uvijek smatrao da je predmetna nekretnina od obitelji tužitelja-protutuženika. Nikad nije čuo da bi bilo kakvih sporova oko te nekretnine. Na toj nekretnini nije nikada vidio tuženika- protutužitelja, kao ni nekoga iz njegove obitelji ili treće osobe. Nije čuo ni da da bi tuženik-protutužitelj tražio od tužitelja-protutuženika da makne stvari s te nekretnine. Tuženik-protutužitelj nema svojih nekretnina u blizini premetne nekretnine, jedino je čuo da se vodi nekakav spor za ruševinu koju dijeli put od k. č. [katastarska čestica] zgr. Nekretnine koje koristi tužitelj-protutuženik razdvaja put od vrta koji su koristili FR i ĐR.

15. 2. Podudarno su navodili u iskazima i svjedoci ŽR i GR. Spornu nekretninu koristi tužitelj-protutuženik, ranije njegovi stariji i to djed BR, kojeg su zvali D, te roditelji CR i KR, kojeg su zvali M. UR je po ženidbi došao živjeti kod supruge CR, koja je bila kćerka od ZR. Živjeli su u kući preko puta štale sagrađene na k. č. [katastarska čestica] zgr., dijelila ih je asfaltirana prometnica. Na predmetnoj nekretnini su na jednom dijelu imali vrt i to ispod zida koji približno tu parcelu dijeli na pola. U odnosu na ranije stanje taj zid je djelomično razrušen. Prije se on protezao sve do mjesta gdje sada otprilike počinje nadstrešnica. Ulaz u vrt se nalazio na mjestu gdje se sada spajaju ogradni zid i spomenuti zid. Svrha tog zida bila je da životinje ne ulaze u vrt. Vrt se obrađivao negdje do pred kraj života majke tužitelja-protutuženika. Na mjestu gdje je sada nadstrešnica ranije se je nalazila gnojnica tužitelja-protutuženika, a u objektu (na k. č. [katastarska čestica] ZGR) su tužitelj-protutuženik i njegovi držali životinje i to krave, svinje i kokoši. Na katu objekta držali su sijeno. Cijeli objekt, sve do ceste je od tužitelja-protutuženika. Na predmetnoj parceli i to na njenom "gornjem dijelu" (iznad spomenutog zida) imali su kope slame koje im je pomagao raditi ŽR. Kad su izlazili sa životinjama iz štale (na k. č. [katastarska čestica] zgr.), primjerice s vozom, onda nisu mogli izaći preko djela gdje se je nalazio vrt jer je on bio ograđen zidom, pa su morali izlaziti s gornje strane preko objekta na k. č. [katastarska čestica] zgr. Tada je to bio jedini ulaz na taj dio parcele, kao i za u štalu tužitelja-protutuženika. Držali su da je predmetna nekretnina vlasništvo PR, a kasnije od njegove kćerke CR i supruga UR, a sada tužitelja-protutuženika. BR je preminuo 1971., UR 1980., a Marija Pilat 2011. Po njihovoj smrti sve njihove nekretnine nastavio je koristiti tužitelj-protutuženik. Nikog osim tužitelja-protutuženika i njegove obitelji nisu vidijeli na toj nekretnini, pa tako ni tuženika-protutužitelja, kao ni njegove starije. Tuženik-protutužitelj nema svojih nekretnina u blizini sporne. FR i ĐR su radili vrt koji se nalazi negdje preko puta štale tužitelja -protutuženika, a odvaja ih poljski put.

15. 3. Svjedokinja AR je u iskazu u bitnome potvrdila navode svjedoka ČR, ŽR i IR da prijepornu nekretninu isključivo koristi tužitelj-protutuženik i njegova obitelj kao dvorište uz štalu na k. č. [katastarska čestica]. zgr. Drži da je ta nekretnina od tužitelja-protutuženika i njegove obitelji. Tamo su držali stvari, a na donjem dijelu (gledajući s ceste) imali su vrt. Da bi tužitelj-protutuženik i njegova obitelj došli u svoju štalu prolazili su kroz željeznu kapiju u predmetno dvorište preko kojeg se onda ulazilo u štalu. Tuženika-protutužitelja, kao ni njegove starije nikad nije vidjela na toj parceli. Nije ni čula da bi oni imali nekretnina u dijelu sela gdje se nalazi predmetna nekretnina. Nije čula da bi netko prigovorio tužitelju-protutuženiku i njegovoj obitelji za korištenje predmetne nekretnine.

15. 4. Navode navedenih svjedoka je u bitnome potvrdio i tužitelj-protutuženik. Otkad pamti njegova obitelj koristi predmetnu nekretninu i to ranije pokojni djed SR, kao i njegovi roditelji UR i CR. Po smrti djeda 1971. naslijedili su ga njegovi roditelji. Otac mu je preminuo 1980. i naslijedila ga je njegova majka. Majka je preminula 2014., 2015. i on ju je u cijelosti naslijedio. Na predmetnoj nekretnini se ranije nalazio vrt u kojem se uzgajalo povrće. Nalazio se na južnom dijelu ("donjem dijelu") k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i obuhvaćao je gotovo polovicu površine te čestice. On je u bio u cijelosti ograđen. Kameni zid koji sada postoji na terenu je išao sve do dvora, on je dijelom naknadno razrušen. Ulaz u vrt je bio na mjestu gdje se taj kameni zid spaja sa ogradnim zidom koji odvaja predmetnu česticu od k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina]. Uz taj vrt nalazilo se stablo trešnje i dva stabla oraha. S druge strane nalazila su se dva stabla šljiva. Vrt je postojao dok ga je majka mogla obrađivati otprilike do pet godina prije njezine smrti. Kada se prestao obrađivati vrt otvorio je dio zida kako bi kokoši koje su držali u štali mogle slobodno ići po cijeloj čestici. Tada je na dijelu gdje je ranije bio vrt počeo držati svoje stvari uključujući i traktorsku prikolicu. Dok je bio dijete na njenom sjevernom dijelu ("gornjem dijelu") nalazile su se kope sijena i slame. Uz predmetnu nekretninu nalazi se njegova štala na k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina]. Na toj zgradnoj čestici nalazi se i prolaz kroz preko kojeg su uvijek pristupali na predmetnu česticu te je preko nje ulazio u štalu. Prije otprilike dvije godine dobio je dopis od redara Općine Karojba u kojem je vidio da bi se predmetna nekretnina vodila kao vlasništvo tuženika-protutužitelja. Prije toga nije znao da bi ta nekretnina dolazila upisana kao vlasništvo tuženika-protutužitelja. Uvijek je držao da je to od njegove obitelji jer su to uvijek koristili kao jednu cjelinu s drugim nekretninama. Nikada nije vidio tuženika- protutužitelja ili njegovog sina na predmetnoj nekretnini, kao ni njihove starije. Njihova obitelj nema svojih nekretnina u blizini predmetne nekretnine. Nikada njemu ni njegovoj ovitelji nije nitko osporavao prvo korištenja predmetne nekretnine. FR i NR bili su mu rođaci po djedu i živjeli su na kućnom broju 16. Oni nisu nikada koristili predmetnu nekretninu. Njihov vrt se nalazio preko puta njegove štale i razdvajao ih je poljski put. HR nije nikad vidio u mjestu [adresa] izuzev na jednom sudskom ročištu.

15. 5. Proturječno iskazima svjedoka ČR, ŽR, IR i AR te tužitelja-protutuženika, navodili su svjedoci HR i VR te tuženik-protutužitelj.

15. 6. Svjedok HR je tako naveo da je u zadnjih 25 godina bio sigurno više od 250 puta u [adresa]. Radio je zajedno sa ŠR, u razdoblju 2000.

– 2011. u Italiji, Monfalcone te je u tom razdoblju bio desetak puta u obilasku nekretnina s tuženikom-protutužiteljem koji bi mu tada pokazivao svoje nekretnine u [adresa]. Tada mu je pokazao i nekretninu koja je predmet ovog postupka. Na toj nekretnini je bio četiri, pet puta. Prvi put je tamo bio prije više od 20 godina, a posljednji put prije dvije godine. Radi se o maloj parceli. Ranije pamti da je na toj nekretnini bio zidić, možda nekakva drva, stabla voćaka i trava. Ne sjeća se da li je spomenuti zidić postojao kada je bio zadnji puta na nekretnini. Nije obraćao pažnju da li su na toj nekretnini stvari. Tuženik-protutužitelj mu je govorio da je to njegova nekretnina. Osim te čestice, tuženik mu u tom dijelu mjesta nije pokazivao da bi bio vlasnik nekih drugih parcela.

15. 7. Svjedok VR, sin tuženika-protutužitelja je naveo da se predmetna nekretnina nalazi u blizini druge njegove nekretnine. Prijeporna parcela je oduvijek od njegove obitelji i to od 1700. i neke godine. Djed JR mu je pričao da je tu parcelu bio dao na korištenje FR i LR, s kojim su bili u dobrim odnosima. Tamo je FR imala vrt sve dok nije oboljela i otišla u dom negdje 2004. – 2005. Do tada su FR i LR koristili tu nekretninu. Tužitelj je više puta telefonski kontaktirao i osobno dolazi kod tuženika-protutužitelja i tražio od njega da mu prepiše predmetnu nekretninu počevši 1990.-ih dok mu još baka C bila živa. Njegov otac je to svaki put odbio. Ne zna po kojoj osnovi je tražio da mu se prepiše tu nekretninu. S tužiteljem-protutuženikom nisu u dobrim odnosima. Više puta su od njega tražili da očisti predmetnu nekretninu počevši od 2000.-ih, a što je on odbio učiniti, ne navodeći razloge zašto to odbija učiniti. Pokušali su to postići i putem komunalnog redara. Tužitelju-protutuženiku je dobro poznato da je ta nekretnina vlasništvo njegove obitelji. Na njoj su bili upisani krediti, hipoteka te je više puta bila izlagana prodaji – javnoj dražbi, primjerice 2009. Predmetna nekretnina se u njegovoj obitelji stjecala nasljeđivanjem iza starijih.

15. 8. U bitnome podudarno, kao i svjedok VR navodio je i tuženik- protutužitelj ERČ. Predmetna nekretnina je oduvijek i to od 1722. u vlasništvu njegove obitelji. Negdje 1950.-ih nakon što mu je otac izgubio oko te se nije mogao brinuti o svojoj brojnoj obitelji, došao je kod njega OR i pitao ga da li može koristiti vrt na predmetnoj čestici. To mu je njegov pok. otac dozvolio, a zauzvrat mu je NR pomagao za života. Negdje 1972. NR je došao reći njegovom ocu da se obitelj tužitelja-protutuženika upisala kao posjednik predmetne nekretnine, a nikada to nisu koristili niti bili u posjedu. Nakon toga su otišli u Pazin te se njegov otac na temelju rješenja iz 1982. upisao kao vlasnik i posjednik predmetne nekretnine. NR je preminuo 1978., a negdje malo prije smrti je došao kod njih doma i rekao im da je star i nemoćan i da više neće koristit predmetnu česticu. Nakon njegove smrti njegova supruga je i dalje nastavila koristiti tu česticu. Radila je vrt, koji se nalazio gotovo na cijeloj površini predmetne čestice. Vrt je ogradila trskom da u njega ne ulaze kokoši tužitelja-protutuženika. Vrt se obrađivao sve dok je FR bila živa. Ona je preminula 2006. u staračkom domu. Obitelj EI i MI, prednika tužitelja, nisu bili u dobrim odnosima. Tužitelj- protutuženik laže da bi predmetna nekretnina bila njegova, prijeti njemu i sinu. Kad je jednom prilikom došao na nekretninu s geodetom njegova kći ih je istjerala To je bilo nakon što je komunalni redar došao na predmetnu nekretninu. Od 2006. je upozoravao i pozivao tužitelja-protutuženika da makne sve stvari s parcele i u to vrijeme je prvi puta saznao da bi tužitelj-protutuženik držao tamo stvari. Puno vremena je bio u Italiji, odnosno izvan [adresa]. Kako tužitelj-protutuženik nije postupio po njegovoj zamolbi, obratio se komunalnom redaru, kad je zaposlena osoba na tom radnom mjestu u Općini Karojba. Redar mu je rekao da je sigurno desetak puta rekao tužitelju- protutuženiku da makne stvari s te čestice i na kraju mu je poslao dopis 2018., 2019. Kao dijete često je bio na predmetnoj nekretnini jer mu je teta DI rođena ERČ držala kokoši u štali koju su kasnije dali na korištenje CI. U djetinjstvu je na predmetnoj nekretnini teta mu imala vrt dok nije oboljela 1952., 1953. Njegovi roditelji zbog narušenog zdravlja nisu koristili predmetnu nekretninu, nije ju koristio ni on.

15. 9. Iskazi svjedoka ČR, ŽR, IR i AR cijenjeni su pozitivno. Oni su svi na temelju neposrednih saznanja, uvjerljivo i životno, međusobno podudarno, iskazivali o načinu korištenja predmetne nekretnine. Oni od rođenja stanuju u [adresa] te od djetinjstva imaju saznanja o posjedu prijepora. Tako UI, rođen 1965., prvi je susjed tužitelj-protutuženika i međaš sa spornom nekretninom, ŽR, rođen 1959. je prvi rođak tužitelja-protutuženika budući da je njegova majka RI rođena FR bila sestra majke tužitelja - protutuženika. Također i GR, rođen 1951. cijeli život stanuje u [adresa] te se kao dijete igrao na spornoj nekretnini. AR je također iskazivala o posjedu na temelju onog što pamti od djetinjstva kada se znala igrati na prijeporu, ujedno je ona rođena i odrasla u kući u [adresa] na kućnom broju 14 (u blizini prijepora). Kako je tužitelj-protutuženik iskazivao suglasno kao i navedeni svjedoci, uvjerljivo i logično, to je i njegov iskaz cijenjen kao istinit.

15. 10. S druge strane iskazi svjedoka ĐI i VR kao i tuženika-protutužitelja nisu prihvaćeni kao vjerodostojni, životni i logični. Imenovani svjedoci na svaki upit da detaljnije opišu predmetnu nekretninu kao i da razjasne okolnosti njezina korištenja o istome nisu imali saznanja, te su iskazivali posve suprotno od ostalih saslušanih svjedoka i tužitelja-protutuženika. Svjedoci TR, ŽR, GR i AR suglasno su navodili da CI i FR nikad nisu imali vrt na predmetnoj čestici, već na drugoj čestici, preko puta poljskog puta, a da je vrt na predmetnoj čestici obrađivala isključivo obitelj tužitelja-protutuženika. Da je obitelj tužitelja-protutuženika bila u posjedu predmetne čestice u razdoblju za koje su svjedok VR i tuženik-protutužitelj navodili da je ona bila u posjedu TI potvrđuje i sadržaj rješenja o razvrgnuću suvlasništva posl. br. R-I 27/1981-10 od 26. siječnja 1982. Prema tome tuženiku- protutužitelju, kao i njegovom pravnom predniku ocu JR (Mati) Micoliu je bilo dobro poznato da je obitelj tužitelja-protutuženika u posjedu utužene čestice. Da je postojao bilo koji spor ranije glede posjeda te čestice između obitelji tužitelja-protutuženika i tuženika-protutužitelja to zasigurno ne bi ostalo nepoznato svjedocima saslušanim u ovom postupku koji stanuju u mjestu [adresa] od rođenja. Tako je ocjena ovog suda da im ne bi moglo ostati nepoznato ni da je tuženik-protutužitelj dolazio na tu nekretninu i glede nje se obraćao tužitelju-protutuženiku sa zahtjevima da makne stvari. Tuženik- protutužitelj navodi da se godinama (počevši od 2018.,2019.) obraćao Općini Karojba radi uklanjanja stvari s prijepora, međutim nije dostavio isprave koje bi potkrijepile njegove navode. Sama okolnost da je na predmetnoj nekretnini eventualno bila upisana hipoteka i da glede nje vodio ovršni postupak ne dovodi do zaključka da tužitelju-protutuženiku nije moglo ostati nepoznato da tuženik-protutužitelj dolazi upisan kao vlasnik nekretnine u zemljišnoj knjizi.

16. Na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene utvrđeno je da je tužitelj sa svojim pravnim prednicima djedom ŽI te ocem UR (zvan M) i majkom CR najkasnije od početka 1960.-ih (otkada pamte svjedoci i tužitelj-protutuženik) u neprekidnom, samostalnom, poštenom i istinitom posjedu prijeporne nekretnine. Navedena čestica čini jednu cjelinu sa gospodarskom zgradom tužitelja-protutuženika sagrađenoj na k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], a koja zgrada se upotrebljavala kao štala za domaće životinje, držanje alata i sijena. Da se radilo o jedinstvenoj cjelini vidljivo je iz činjenice da je obitelj tužitelja-protutuženika ulazila u štalu na k. č. [katastarska čestica]. zgr. k. o. [katastarska općina] preko prolaza sa željeznom kapijom na k. č. [katastarska čestica]. zgr., pa preko spornog dvorišta. Dakle, u štalu obitelji tužitelja-protutuženika se moglo isključivo pristupati preko predmetne nekretnine. Ona se u cijelosti gospodarski iskorištavala za potrebe obitelji tužitelja-protutuženika i to na način da se na njenom južnom dijelu (donjem dijelu) ispod zida, koji dijeli tu česticu približno na pola, nalazio vrt koji je obrađivala majka tužitelja-protutuženika otkad pamte svjedoci TR, ŽR, GR i AR do unazad 10,15 godina. Sada se na tom dijelu odlažu stvari (primjerice traktorska prikolica) i kosi. Na sjevernom dijelu (iznad zida) nekad su imali kope, odlagale su se stvari za potrebe poljoprivrednih poslova ili primjerice vodila stoka s vozom. Po smrti Ivana Sušjana 1971. naslijedili su ga ĆR i CR, roditelji tužitelja-protutuženika. ĆR preminuo je 1980. i naslijedila ga je supruga CR. Po njezinoj smrti naslijedio ju je sin tužitelj- protutuženik, u cijelosti, koji je nastavio samostalan, istinit i pošten posjed prijepora. Da su tužitelj-protutuženik i njegovi pravni prednici pošteni posjednici vidljivo je iz činjenice da su se ponašali kao vlasnici prijepora, tako se ovisno o potrebama njihove obitelji koristila predmetna čestica (najprije vrt, pa odlaganje stvari, djelomično rušenje zida i slično). Nitko se nikada nije protivio da koriste prijepornu nekretninu niti im je itko osporio njihovo vlasništvo, pa tako ni stariji od tuženika-protutužitelja. Također ni tuženik-protutužitelj nije osporavo pravo tužitelju-protutuženiku na korištenje prijepora sve do unazad dvije godine. Stoga pravni prednici tužitelja-protutuženika nisu znali niti su imali razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed prijepora. Tužitelj- protutuženik je saznao da tuženik-protutužitelj dolazi upisan kao vlasnik predmetne nekretnine nakon što mu se dopisom obratio redar Općine Karojba prije dvije godine, nakon čega je pokrenuo ovaj parnični postupak. Navodi tuženika-protutužitelja da bi tužitelj-protutuženik iskazivao u postupku posl. br. P 1024/2023 u svojstvu svjedoka da je znao da tuženik-protutužitelj dolazi upisan kao vlasnik prijepora, što da je vidljivo iz dostavljenog zapisnika od 17. lipnja 2024. , nisu točni. Iz sadržaja navedenog zapisnika proizlazi da je tužitelj-protutuženik iskazivao o posjedu i vlasništvu nekretnina koje na nikoji način nisu povezane s predmetnom nekretninom.

17. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja pravni institut dosjelosti na kojem tužitelj zasniva svoj tužbeni zahtjev. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim, samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog. Tužitelj se zajedno sa svojim pravnim prednicima više od 60 godina nalazi u samostalnom, istinitom i poštenom posjedu utužene nekretnine.

Za razdoblje prije 1. rujna 1980., na temelju Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine br. 73/1991.) i na osnovi čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014.) kao mjerodavna se primjenjuju pravna pravila iz § 1452. - 1477. austrijskog Općeg građanskog zakona (nadalje OGZ). Prema tim pravnim pravilima pretpostavke koje se moraju ispuniti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću sastoje se u određenim kvalitetama posjeda i u proteku zakonom određenog vremena. Rok za stjecanje vlasništva na nekretninama koje nisu u državnom i crkvenom vlasništvu iznosi 30 godina, s tim da je taj rok nakon 1945. godine skraćen na 20 godina. Dosjedatelj mora biti u samostalnom posjedu te mora biti istinit i pošten. Samostalnost posjeda označava okolnost da on ne priznaje višu vlast neke druge osobe, odnosno da stvar drži kao svoju, kao da je njezin vlasnik. Posjed je istinit ako nije stečen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja (§ 345. OGZ-a), a pošten ako posjednik ne zna niti ima razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (§ 326. OGZ-a), s tim što se smatra da je posjednik istinit i pošten sve dok se ne dokaže drukčije (§ 328., 345. OGZ-a).

U razdoblju od 1. rujna 1980. do 31. prosinca 1996. godine primjenjivao se je Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine br. 53/91, nadalje ZOVO). U tom periodu su pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bile propisane u čl. 28. i 30. ZOVO-a. Prema tim odredbama dosjedatelj treba biti u samostalnom posjedu te mora biti savjestan, što znači da nije znao i da nije ni mogao znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Za stjecanje prava vlasništva na nekretninama savjesnog posjednika potreban je protek vremena od 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

Dana 1. siječnja 1997. na snagu je stupio Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996.). U čl. 159. st. 2. i 3. toga Zakona određeno je da će samostalni posjednik nekretnine steći dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten neprekidno trajao deset godina, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvadeset godina.

18. Pravni prednici tužitelja-protutuženika i to djed BR i roditelji UR i CR bili su u samostalnom, istinitom i poštenom posjedu predmetne nekretnine najkasnije od početka 1960.-tih godina, pa do svoje smrti. Prema tome pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću ispunile su se najkasnije početkom 1980.-tih godina istekom 20 godišnjeg roka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u korist majke tužitelja-protutuženika CR, koja je ranije naslijedila djeda tužitelja PR i supruga RR. Po njezinoj smrti je vlasništvo prijepora stekao nasljeđivanjem tužitelj-protutuženik.

18. 1. Tuženik-protutužitelj se neosnovano poziva u konkretnom slučaju na načelo zaštite povjerenja u zemljišne knjige iz čl. 122. ZV-a u vezi s čl. 130. st. 2. ZV- a. U postupku je utvrđeno da se tuženik-protutužitelj nije upisao kao vlasnik predmetne nekretnine u zemljišnoj knjizi na temelju pravnog posla, već po osnovi nasljeđivanja iza pokojnog oca JR. JR se ranije upisao kao samovlasnik te nekretnine po provedenom postupku razvrgnuća suvlasništva, a u kojem postupku je utvrđeno da se u posjedu te nekretnine nalaze pravni prednici tužitelja-protutuženika.

19. Slijedom navedenog utvrđeno je da je tužitelj-protutuženik stekao pravo vlasništva k. č. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa je tuženik -protutužitelj dužan to priznati i trpjeti upis prava vlasništva tužitelja-protutuženika navedene nekretnine u zemljišnoj knjizi (t. I. izreke).

20. Prema čl. 161. st. 1. ZV-a vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari. Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu (čl. 162. st. 2. ZV-a). Međutim, u skladu s čl. 163. st. 1. ZV-a posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed).

21. U postupku je utvrđeno da tuženik-protutužitelj dolazi samo formalno upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čiju predaju posjeda zahtjeva protutužbenim zahtjevom. Pravni prednici tužitelja-protutuženika stekli su pravo vlasništva te nekretnine na temelju zakona putem dosjelosti, a potom je to pravo nasljeđivanjem stekao tužitelj-protutuženik. Prema čl. 30. st. 2. ZV-a vlasnik ima, među ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari. Slijedom navedenog, kako je u postupku utvrđeno da se radi o nekretnini u vlasništvu tužitelja-protutuženika on ima pravo odbiti predaju stvari tuženiku-protutužitelju, pa je odbijen protutužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan (t. II. izreke).

22. Obje stanke zatražile su naknadu troškova postupka.

22. 1. Kako je tužbeni zahtjev prihvaćen u cijelosti, a protutužbeni zahtjev odbijen, na temelju čl. 154. st. 1. ZPP-a naloženo je tuženiku-protutužitelju da tužitelju- protutuženiku naknadi opravdane troškove postupka.

22. 2. Tužitelj-protutuženik je zatražio naknadu troškova zastupanja kod sastava tužbe 200,00 eura, kod pristupa ročištima 24. travnja 2025., 4. prosinca 2025., 17. ožujka 2025. i 26. svibnja 2026. po 200,00 eura, sastava odgovora na protutužbu 200,00 eura te sastava podneska od 4. studenog 2024. 50,00 eura, ukupno 1.250,00 eura, uvećano za PDV 25 % 312,50 eura, sudske pristojbe na tužbu 26,55 eura i presudu 53,09 eura te trošak uviđaja i mjerničnog vještačenja, sve uvećano za zatezne kamate od presuđenja do isplate.

22. 3. Na temelju čl. 155. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023., dalje: OT) i vrijednosti predmeta spora (1.400,00 eura) tužitelju pripada pravo na naknadu troškova zastupanja kod sastava tužbe od 25. listopada 2024. 200,00 eura (Tbr. 7. t. 1. u vezi Tbr. 54. OT-e), sastava odgovora na protutužbu 3. studenog 2025. 200,00 eura (Tbr. 8. t. 1. u vezi s Tbr. 7. t. 1. i Tbr. 54. OT-e), te kod pristupa ročištima 24. travnja 2025., 4. prosinca 2025., 17. ožujka 2026. i 26. svibnja 2026. po 200,00 eura (Tbr. 9. t. 1. u vezi s Tbr. 7. t. 1. i Tbr. 54. OT-e), ukupno 1.200,00 eura, sve uvećano za PDV 25 % 300,00 eura (Tbr. 46. OT-e). Pored toga pripada mu pravo na naknadu troškova uviđaja 49,48 eura i mjerničnog vještačenja 256,00 eura, dok će ostatak uplaćenog predujma biti vraćen tužitelju. Pripadaju mu i troškovi sudskih pristojbi i to na tužbu 26,55 eura po tar. br. 1. t. 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi te na presudu u zatraženom iznosu 53,09 eura po tar. br. 2. t. 1. u vezi s tar. br. 1. t. 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine br. 50/2026.). Na temelju čl. 151. st. 3. ZPP-a na odmjerene troškove postupka pripadaju mu zatezne kamate od presuđenja do isplate po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 75/2015., 29/2018., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023., dalje: ZOO) uvećanoj za tri postotna poena. Time ukupno priznati troškovi postupka iznose 1.885,12 eura.

22. 4. Tužitelju-protutuženiku nije priznat kao opravdan trošak sastava podneska od 4. studenog 2024. jer se radilo o ispravku tužbe, po pozivu suda jer tužitelj prvotno nije naznačio OIB tuženika-protutužitelja u tužbi, pa takav trošak ne može pasti na teret tuženika-protutužitelja.

22. 5. Stoga je naloženo tuženiku-protutužitelju da tužitelju-protutuženiku naknadi troškove postupka isplatom 1.885,12 eura sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 26. lipnja 2026. do isplate po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a uvećanoj za tri postotna poena, dok su odbijeni zahtjev tužitelja-protutuženika u preostalom dijelu i zahtjev tuženika-protutužitelja u cijelosti (t. III. do V. izreke).

U Pazinu 26. lipnja 2026.

Sutkinja

Kristijana Matejčić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. tužitelj-protutuženik p. p., uz rješenje o sudskoj pristojbi na presudu,

2. tuženik-protutužitelj p. p., uz rješenje o sudskoj pristojbi na presudu.