REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj P-2160/2023-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji Sanji Grgurić Hojski, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, Zagreb, Mihanovićeva 3 protiv tuženika CROATIA osiguranja d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, radi isplate, nakon glavne, usmene i javne rasprave, održane i zaključene 8. svibnja 2026. u nazočnosti punomoćnice tužitelja OD, zaposlenice tužitelja i punomoćnika tuženika BD, zaposlenika tuženika, temeljem čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.; dalje u tekstu: ZPP), 26. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, Zagreb, Mihanovićeva koji glasi:

'' Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 platiti tužitelju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623 iznos od 43.557,83 kn sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 26. svibnja 2021. pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.''

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika CROATIA osiguranja d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33 za naknadu troška u iznosu od 400,00 eura sa zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: tužitelj) u tužbi navodi njegova osiguranica stradala 6. studenoga 1986. kao pješakinja u prometnoj nesreći za koju je odgovoran osiguranik tuženika. Radi posljedica prometne nesreće osiguranici tužitelja priznato je pravo na invalidsku mirovinu uslijed ozljede na radu. Navodi da je već vodio sporove pred Trgovačkim sudom u Zagrebu radi naknade štete nastale isplatom invalidske mirovine u ranijim razdobljima te je donesena pravomoćna presuda broj P- 1521/15 od 15. travnja 2016. za razdoblje od 1. listopada 2012. do 31. prosinca 2013. Po pojedinim razdobljima tuženik je postupao po odštetnim zahtjevima u mirnom postupku. Za razdoblje od 1. travnja 1999. do 30. travnja 2002. vođen je postupak pri Općinskom sudu u Zagrebu pod brojem P-1009/01. Daljnjom isplatom mirovine trpi štetu koja u razdoblju od 1. ožujka 2019. do 28. veljače 2021. iznosi 108.894,58 kn. S obzirom na utvrđenu suodgovornost u visini od 60% na strani osiguranice tužitelja temeljem izvansudske nagodbe, a vezano za postupak Pn-2261/87, potražuje isplatu iznosa od 65.336,75 kn. Pozvao je tuženika podmiriti štetu u mirnom postupku, no isti je navedeno odbio. Stoga predlaže donijeti presudu kojom će sud naložiti tuženiku isplatiti mu iznos od 65.336,75 kn sa zateznom kamatom od 24. ožujka 2019. do isplate.

2. Tuženik CROATIA osiguranja d.d. (dalje u tekstu: tuženik) u odgovoru na tužbu ne osporava štetni događaj i pasivnu legitimaciju, ali osporava pravnu osnovu tužbe, visinu tužbenog zahtjeva i potraživanu zateznu kamatu. Navodi da bi 2009. godine DD stekla pravo na starosnu mirovinu, te bi tužitelj od toga dana trebao imati rezervirana sredstva za isplatu mirovine svome osiguranik. Navodi da bi eventualnu štetu koju tužitelj može trpjeti mogla postojati ako bi isplaćivana obiteljska mirovina bila viša od presumirane starosne mirovine osiguranika tužitelja te bi eventualna razlika mogla biti šteta koju bi tužitelj trpio. Navodi da je presudom Visokog Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Pž-7400/19 odbijen tužbeni zahtjev tužitelja u istome pravnom pitanju za ranije razdoblje. Konačno navodi i da tužitelj potražuje zateznu kamatu prije negoli je isplata invalidske mirovine uopće izvršena, a što je suprotno odredbama čl. 29. ZOO-a. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev te traži naknadu trošak sa zateznim kamatama tekućim od donošenja presude do isplate.

3. U podnesku od 7. srpnja 2021. tužitelj ukazuje da je visinu svog tužbenog zahtjeva postavio sukladno izričitoj zakonskoj normi koja tužitelju daje pravo da potražuje štetu za sve vrijeme isplate, a koji stav je opravdan kada se uzme u obzir da za tužitelja šteta nastaje svakom isplatom i da se primjenjuje važeći Zakon o mirovinskom osiguranju kao lex specialis. Dodatno ukazuje da je 1. siječnja 2019. stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj, 115/18) kojim se mijenja članak 161. st. 2., te se u čl. 41. navodi da tužitelj ima pravo potraživati štetu u punom iznosu isplaćene mirovine i sve dok traje isplata bez obzira na to je li osiguranik ispunio uvjete za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu.

4. Na ročištu 30 lipnja 2022. stranke su suglasno navele da je u ovom postupku sporno pravno pitanje primjenjuje li se Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ili Zakon o mirovinskom osiguranju, kao dva specijalna propisa.

4.1. Na istom ročištu u odnosu na zahtjev za naknadu zateznih kamata na iznos glavnice (65.336,75 kn), tužitelj je specificirao tužbeni zahtjev na način da zatezne kamate potražuje od dana podnošenja tužbe (26. svibnja 2021.) do isplate.

5. Presudom ovoga suda poslovni broj P-4439/21-8 od 12. srpnja 2022. naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 43.557,83 kn sa zateznom kamatom kućom od 26. svibnja 2021. do isplate (stavak I.) te je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev u preostalom dijelu u iznosu od 21.778,92 kn sa zatraženim kamatama (stavak II.).

6. Rješenjem Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1663/2022-2 od 23. veljače 2023. uvažena je žalba tuženika kao osnovana i ukinuta je presuda ovoga suda poslovni broj P-4439/21-8 od 12. srpnja 2022. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke kojom je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 43.557,83 kn sa zateznom kamatom kućom od 26. svibnja 2021. do isplate i predmet je vraćen ovom sudu na ponovno suđenje.

6.1. Drugostupanjski sud navodi da je ovaj su pogrešno primijenio materijalno pravo kada je predmet spora raspravio primjenom odredbi čl. 161. st. 2. i čl. 164. st. 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13., 151/14., 33/15. i 93/15., dalje: ZOMO), već je trebalo odlučiti primjenom odredbi Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14.; dalje ZOOP) i to čl.27. ZOOP. Ujedno ukazuje da šteta nije obračunata primjenom odredbe čl. 27. st. 3. ZOOP zbog čega će ovaj sud utvrdit činjenično stanje i donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku.

7. U dokaznom postupku sud je izveo dokaze uvidom u zapisnik o uviđaju od 6. studenoga 1986. (list 4-7 spisa), rješenje HZMO-a od 02. srpnja 1999. (list 8-9 spisa), nalaz i mišljenje od 30. prosinca 1998. (list 10-12 spisa), prijavu o povredi na radu (list 14-17 spisa), presudu Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1521/2015 (list 18-20 spisa), presudu na temelju priznanja Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1009/01 od 19. travnja 2004. (list 22 spisa), obračun isplata HZMO-a za DD od 1. ožujka 2021., ispis podataka doznačenih mirovinskih primanja za DD za razdoblje od ožujka 2019. do veljače 2021. (list 23 spisa), ispis iz banke podataka doznačenih mirovinskih primanja (list 24-34 spisa), nagodbu od 04. listopada 1990. (list 35 spisa), odštetni zahtjev od 2. ožujka 2021. sa povratnicom (list 36-37 spisa), obavijest tuženika o neosnovanom zahtjevu od 7. travnja 2021. (list 39 spisa) te je provedeno financijsko vještačenje po vještaku Ručević vještačenja d.o.o. (list 235-246 i 262-263 spisa).

8. Sud je donio odluku temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, sukladno čl. 8. ZPP – a te je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete u iznosu 5.781,12 eura (43.557,83 kn) s naslova isplate invalidske mirovine u razdoblju od 1. ožujka 2019. do 28. veljače 2021.

10. Među strankama nije sporan štetni događaj, pasivna legitimacija, no sporna je pravna osnova tužbe i visina zahtjeva.

11. Među strankama je sporno je li za odlučivanje u ovom sporu mjerodavan Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/2005., 36/2009., 75/2009., 76/2013. i 152/2014.; dalje u tekstu: ZOOP) ili Zakon o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/2013., 151/2014., 33/2015., 93/2015., 120/2026., 18/2018., 62/2018., i 115/2018., dalje u tekstu: ZOMO).

12. Za odlučivanje u sporu koji pokreće tužitelj protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan je Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete tužitelju, odnosno u trenutku kada je izvršena isplata mirovine, a ne zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja

- prometne nesreće (isto shvaćanje zauzeo je Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojim odlukama Rev-5292/2019 od 16. lipnja 2020., Rev-388/2018 od 25. kolovoza 2020., Rev- 909/2021-3 od 8. rujna 2021., Rev-522/2022-2 od 17. svibnja 2022. i dr.)

13. Zbog navedenog, utvrđeno je da se u ovom slučaju primjenjuje Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (''Narodne novine'', broj 151/2005, 36/2009, 75/2009, 76/2013 i 152/2014, dalje u tekstu: ZOOP).

14. Odredbom čl. 27. ZOOP propisano je:

(1) Društvo za osiguranje obvezno je zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju.

(2) Stvarnom štetom u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji.

(3) Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.

(4) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja.

(5) Obvezu iz stavka 1. ovoga članka prema zavodu koji obavlja poslove zdravstvenog osiguranja društvo za osiguranje dužno je izvršiti u skladu s odredbama zakona koji uređuje obvezno zdravstveno osiguranje.

15. Sukladno citiranoj zakonskoj odredbi, tužitelj ima pravo zahtijevati naknadu razmjernog iznosa isplaćene mirovine u visini razlike između priznatog iznosa invalidske mirovine i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu. Kako je tuženik osporio visinu utuženog potraživanja, to je na tužitelju bio teret dokaza visine sukladno odredbi čl. 27. st. 3. ZOOP, u smislu čl. 219. i 221. a. ZPP-a, a što tužitelj nije dokazao niti je predložio financijsko vještačenje. Stoga je, u tom smislu neosnovano pozivanje tužitelja na odredbe čl. 161. i čl. 170. Zakona o mirovinskom osiguranju.

16. Nije posebno cijenjen nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Ručević vještačenje d.o.o. jer provođenje tog dokaza nije bilo relevantno za donošenje odluke u ovom predmetu. Naime, prema prijedlogu tuženika vještaku je kao zadatak određeno očitovati se o visini tužbenog zahtjeva odnosno utvrditi eventualne razlike između mirovine koju je tužitelj isplatio svom osiguraniku u utuženom razdoblju te pretpostavljene starosne mirovine koju bi primio da nije bilo štetnog događaja, a koju vještak treba obračunati primjenom odredbe iz čl. 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu u razmjernom iznosu. Pri tome vještak treba uzeti u obzir utvrđenu suodgovornost osiguranika tužitelja od 60%. Opreza radi, ukoliko utuženi period obuhvaća koje razdoblje prije stjecanja prava na starosnu mirovinu, vještak je pozvan izjasniti se odnosno utvrditi postojanje visine razlike između invalidske mirovine utvrđene i isplaćene rješenjem tužitelja i invalidske mirovine u slučaju ozljede na radu, sukladno čl. 27. ZOOP-a.

16.1. Iz navedenog je razvidno da vještaku nije dano u zadatak očitovati se postoji li razlika između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje osiguranice tužitelja i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu te ako postoji, koliko ista iznosi, sve u smislu odredbe čl. 27. st. 3. ZOOP niti je tužitelj predlagao da se vještak očituje o tome pa stoga izračuni vještaka iz nalaza i mišljenja vještaka nisu bili bitni za donošenje odluke u ovom predmetu.

17. U odnosu na pozivanje tužitelja na primjenu odredbi čl. 161. ZOMO uz pozivanje na pojedine sudske odluke navodi se:

- da se tužitelj između ostalog poziva i na odluku Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 5462/2020-2 od 22. travnja 2022. kojom je taj sud potvrdio prvostupanjsku odluku te navodi da su sudovi zauzeli shvaćanje da se primjenjuju odredbe Zakon o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13, 151/14, 33/15 i 93/15; dalje: ZMO) pri čemu je visina štete utvrđena na temelju tužiteljevih obračuna za koje smatraju da imaju značenje javne isprave koje dokazuju istinitost onoga što se u njima potvrđuje u smislu odredbe čl. 230. st. 1. ZPP,

- da je prethodno navedena odluka (kao i odluka suda prvog stupnja) ukinuta rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske (dalje u tekstu: VSRH) poslovni broj Rev 133/2023-2 od 5. travnja 2023. u kojoj je VSRH odgovorio na pitanja:

„Je li Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO) pripada naknada štete po osnovi razmjernog iznosa mirovine od osiguravajućeg društva štetnika po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u smislu odredbe članka 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu?

Je li u sporu koji pokreće HZMO protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa koji je HZMO isplatio svom osiguraniku na tužitelju (HZMO) teret dokaza glede plaćanja i visine isplaćenog, ako je osiguravatelj štetnika osporio i osporava priloženu ispravu HZMO-a koju je HZMO priložio i na kojoj je naznačio da je izvršio plaćanje iako ta isprava nema u odnosu na svoj sadržaj značaj isprave koju u propisanom obliku izdaje tužitelj kao državno tijelo, odnosno, potvrde izdane za područje njegove nadležnosti zbog poslova za obavljanje kojih je osnovan?" na način da je odgovor na prvo postavljeno pitanje:

''... treba navesti da je riječ o pravnom pitanju o kojem pobijana odluka odstupa od prakse revizijskog suda, pa zbog pogrešnog pravnog pristupa nižestupanjskih sudova prilikom odlučivanja o visini štete, nastanak štete nije utvrđen niti je šteta obračunata primjenom odredaba čl. 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (''Narodne novine'', broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje ZOOP), zbog čega je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno. Iz navedenih zakonskih odredaba proizlazi da u slučaju kad se radi o izdacima učinjenim s osnove invalidske mirovine, kao što je propisano u čl. 27. st. 2. i 3. ZOOP, obveza tuženika postoji ako postoji razlika između iznosa mirovine koji se isplaćuje osiguraniku tužitelja na temelju rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i iznosa koji bi s te osnove bili isplaćeni kada bi razlog priznavanja prava na invalidsku mirovinu bila ozljeda na radu.'' dok je u odnosu na drugo postavljeno pitanje odgovorio:

'' Što se tiče pitanja na kome je teret dokazivanja visine štete, ono polazi od pravilne postavke da tužiteljevi obračuni i potvrde o isplatama nemaju značaj javne isprave u smislu odredbe čl. 230. ZPP. Naime, priložena knjigovodstvena dokumentacija pa tako niti priloženi obračun isplate (list 29 spisa), neovisno o tome što se na toj ispravi naznačuje po samom tužitelju da ona ima značaj javne isprave iz čl. 161. -170. ZMO, nema takav značaj, jer navedene odredbe ne uređuju niti propisuju karakter potvrde o izvršenim isplatama po osnovi prava iz mirovinskog osiguranja već reguliraju pitanje naknade štete (tako i u Rev 1437/2021 od 5. siječnja 2022.).

Stoga je u sporu koji pokreće HZMO protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa koji je HZMO isplatio svom osiguraniku teret dokazivanja glede plaćanja i visine isplaćenog na HZMO.''

18. Iz navedenog je razvidno da se u konkretnom slučaju primjenjuje odredba čl. 27. ZOOP te da je na tužitelju teret dokazivanja glede plaćanja i visine isplaćenog jer je tuženik osporio visinu potraživanja, sve u smislu čl. 219. i 221. a. ZPP-a, a što tužitelj nije dokazao niti je predložio financijsko vještačenje. Stoga je, u tom smislu neosnovano pozivanje tužitelja na odredbe čl. 161. i čl. 170. Zakona o mirovinskom osiguranju.

19. Kako tužitelj nije dokazao visinu tužbenog zahtjeva u smislu odredbe čl. 27. ZOOP, to je odbijen tužbeni zahtjev kao u izreci stavak I. primjenom odredbe čl. 27. st. 3. ZOOP i pravila o teretu dokazivanja iz čl. 219. i čl. 221.a ZPP-a.

20. Tužitelj trošak nije tražio, a tuženik je potraživao trošak plaćenog financijskog vještačenja.

21. Kako provođenje financijskog vještačenja na okolnosti kako je to predložio tuženik nisu bile relevantne u ovom postupku, zahtjev tuženik za naknadu tog troška nije osnovan u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a pa je i zahtjev tuženika za naknadu troška u iznosu od 400,00 eura zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama odbijen kao neosnovan.

22. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 26. lipnja 2026

Sutkinja:

Sanja Grgurić Hojski

UPUTA O PRAVU NA IZJAVLJIVANJE PRAVNOG LIJEKA PROTIV PRESUDE:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, ovom sudu, a o istoj odlučuje županijski sud.

Dna:

- tužitelju

- tuženiku