Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
[broj]
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci po sutkinji Heleni Vlahov Kozomara, u pravnoj stvari ovrhovoditelja EOS Relatum d.o.o., OIB: 62630566206, Zagreb, Horvatova ulica 82, kojeg zastupaju punomoćnici iz OD Remenar & Remenar iz Zagreba, protiv ovršenika IM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Hinko Žerjav, odvjetnik iz ZOU Hinko Žerjav i Renata Žerjav iz Varaždina, radi ovrhe na nekretnini, rješavajući žalbu ovrhovoditelja izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu, poslovni broj Ovr-108/2021-89 od 12. ožujka 2026., 26. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e
Uvaženjem žalbe ovrhovoditelja ukida se rješenje Općinskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu, poslovni broj Ovr-108/2021-89 od 12. ožujka 2026. i predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odgođena je ovrha određena rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj Ovr-108/2021-29 od 7. rujna 2023 do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koje se vodi kod Općinskog suda u Varaždinu pod poslovnim brojem P-74/2026.
2.Portiv rješenja žali se ovrhovoditelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.
3. U žalbi navodi da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, dok sama prodaja nekretnine u ovršnom postupku ne predstavlja takvu štetu. Ovršenik uz prijedlog nije dostavio nikakvu dokumentaciju kojom bi obrazložio ili dokazao nastanak takve štete. Pritom smatra da sud prvog stupnja pogrešno interpretira i sudsku praksu i presudu Suda EU u predmetu C-407/18. U konkretnom slučaju sud je propustio izvršiti tu kontrolu, već je odgodu temeljio isključivo na činjenici da je pokretanje parnice, što vodi neopravdanom odugovlačenju postupka. Da je sud izvršio uvid u gore navedeno, utvrdio bi da ugovor o kreditu ne sadrži valutnu klauzulu CHF već u eur, da je promjenjiva kamatna stopa vezana uz objektivni parametar (euribor), a ne uz jednostranu odluku banke što je sukladno načelu savjesnosti i poštenja, da su ugovori o [broj kredita] i [broj kredita] i ovršne isprave na temelju tih ugovora o kreditu već prošli sudsku kontrolu u parničnom postupku koji je završio pravomoćnom presudom Županijskog suda u Dubrovniku, poslovni broj Gž-150/2021-4 od 23. ožujka 2022., a kojom je odbijen zahtjev za utvrđenje ništetnosti istih ugovora i javnobilježničkih očitovanja odnosno potvrđena je presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 5584/2017-34 od 5. siječnja 2021. kojom je tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti. Nadalje, navodi da je Vrhovni sud Republike Hrvatske rješenjem poslovni broj Revd-3073/2022- 2 od 19. listopada 2022. odbacio prijedlog za dopuštenje revizije u tom predmetu. Smatra da sud prvog stupnja pogrešno izjednačava pojam presuđene stvari s prolaskom sudske kontrole. Pojam sudske kontrole odnosno prolaska sudske kontrole treba shvatiti šire od pojma res iudicatae. Drugim riječima, ovrhovoditelj navodi da ovršne isprave mogu proći sudsku kontrolu i na drugi način, a ne samo u okviru parnice između istih stranaka. Osim toga, to je navedeno u parnici Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5584/2017 u kojoj je ovršenik saslušan kao svjedok, dakle, znao je za istu i mogao se pridružiti kao umješač na strani tužiteljice.
4. Predlaže pobijano rješenje preinačiti na način da se odbije ili odbaci prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe kao neosnovan, podredno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
5. Žalba je osnovana.
6. U provedenom postupku je utvrđeno:
- da je rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Varaždinu broj Ovr-108/2021-29 od 7. rujna 2023. određena ovrha na nekretnini ovršenika k. č. br. [katastarska čestica] upisano u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje rješenje je ispravljeno rješenjem tog suda broj Ovr-108/2021-60 od 7. svibnja 2025.,
- da je predmetno rješenje o ovrsi Općinskog suda Varaždinu potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Zagrebu broj Gž Ovr-1972/2023-8 od 14. siječnja 2025.,
- da je u pogledu žalbenih razloga iz članka 46. stavak 1. točka 7., 9. i 11. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj – 1/96, 29/99, 42/00, 173/ 03, 194/03, 151/04, 85/05, 121/05, 67/08, 139/10 dalje OZ) ovršenik upućen na pokretanje parnice rješenjem tog suda broj Ovr-108/2021-59 od 7. svibnja 2025. koje je rješenje potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj Gž Ovr-158/2025. od 20. siječnja 2026.,
- da je ovrha u ovom predmetu određena na temelju ovršne isprave, javnobilježničkog akta Očitovanja javnog bilježnika Branka Jakića iz Zagreba pod brojem Ou-1101/08 od 24. studenog 2008. kojim je na nekretnini ovršenika osnovano založno pravo radi osiguranja tražbine iz ugovora o jednokratnom [broj kredita] od 18. studenog 2008. sklopljen između prednika ovrhovoditelja kao kreditora i korisnika kredita IM i ŠM, te na temelju javnobilježničkog akta Očitovanja javnog bilježnika Branka Jakića iz Zagreba pod brojem Ou-365/09 od 6. svibnja 2009. kojim je na nekretnini ovršenika osnovano založno pravo radi osiguranja tražbine iz ugovora o jednokratnom [broj kredita] od 22. travnja 2009. sklopljenog između pravnog prednika ovrhovoditelja kao kreditora i korisnika kredita IM i ŠM,
- da je ovršenik u prijedlogu za odgodu ovrhe pozvao se na stajalište Suda Europske unije zauzeto u predmetu broj C-407/18 I protiv Addiko banke d.d. i u prilog tom stajalištu dostavio je tužbu koju je u predmetu Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj P-74/2026 podnio radi utvrđenja da odredbe ugovora o jednokratnom kreditu broj računa [broj kredita] od 18. studenog 2008., odredbe očitovanja javnog bilježnika Branka Jakića iz Zagreba pod brojem Ou-1101/08 od 24. studenog 2008. odredbe ugovora o jednokratnom kreditu broj [broj kredita] od 22. travnja 2009. te odredbe očitovanja javnog bilježnika Branka Jakića iz Zagreba pod brojem Ou-365/09 od 6. svibnja 2009. sadrže nepoštene a time i nezakonite i ništetne odredbe.
7. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja odgađa ovrhu do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi kod Općinskog suda u Varaždinu pod poslovnim brojem P-74/2026. U obrazloženju rješenja navodi da se u konkretnom slučaju ima primijeniti Direktiva vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (dalje Direktiva vijeća 93/13 EEZ), temeljem koje je sud prvog stupnja dužan odgoditi ovrhu do dovršetka parničnog postupka kojeg je ovršenik pokrenuo protiv ovrhovoditelja radi utvrđenja ništetnosti ovršne isprave koja nije prošla sudsku kontrolu, pozivajući se na predmet suda Europske unije C-407/18.
8. Tako postupanje suda prvog stupnja za sada se ne može prihvatiti kao pravilno.
9. Naime, Sud Europske unije u predmetu C-407/18 od 26. lipnja 2019., u kojem je analizirao načelo djelotvornosti primjene Direktive vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima o potrošačkim uvjetima, a na koju presudu se u prijedlogu za odgodu poziva ovršenik, zauzeo je stajalište da se u slučaju kad je ovršenik pokrenuo parnicu radi utvrđenja ništetnosti ugovora o potrošačkom kreditiranju na temelju kojeg je određena ovrha, a radi se o ovrsi na nekretnini koja predstavlja dom ovršenika, ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe do dovršetka te parice. U suprotnom bi, u slučaju da odluka u parničnom postupku bude donesena u korist potrošača, isti time ostvarivao samo zaštitu a posteriori u vidu novčane naknade štete pa takva zaštita stoga ne bi predstavljala ni odgovarajuće ni učinkovito sredstvo da se prekine korištenje nepoštene odredbe na štetu potrošača.
10. Međutim, takvo stajalište nije primjenjivo u konkretnom slučaju, s obzirom da je ovršna isprava već bila predmet sudske kontrole u ranije pravomoćno okončanom parničnom predmetu koji se vodio kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem P-5584/2017, a u kojem je odbijen a tužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnim ugovor o jednokratnom [broj kredita] i [broj kredita], te utvrđenje ništetnim javnobilježničkog akta očitovanja broj Ou-1107/08 od 24. studenog 2008., broj Ou-365/09 od 6. svibnja 2009. i broj Ou-369/10 od 5. svibnja 2010. sastavljenih po javnom bilježniku Branku Jakiću iz Zagreba.
11. Stoga u konkretnom slučaju nije moglo doći do odgode ovrhe samo na temelju stajališta izraženog u presudi Suda Europske unije C-407/18 od 26. lipnja 2019., odnosno samim pokretanjem parničnog postupka radi utvrđenja ništetnim u ovom postupku ovršnih isprava, jer je to tek jedna od pretpostavki iz odredbe članka 61. stavak 1. točka 4. OZ-a, pa je u konkretnom slučaju bilo potrebno ocijeniti ispunjenost druge pretpostavke iz članka 61. stavak 1. OZ-a odnosno da li je ovršenik u prijedlogu za odgodu ovrhe učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe na nekretnini za njega nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje.
12. U ponovnom postupku sud prvog stupnja će ocijeniti je li ovršenik u prijedlogu za odgodu ovrhe učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe na nekretnini za njega nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta te po tom ponovno odlučiti o prijedlogu za odgodu ovrhe.
13. Iz navedenih razloga valjalo je uvaženjem žalbe ovrhovoditelja pobijano rješenje ukinuti, a kako je odlučeno u izreci ovog rješenja pozivom na odredbu iz članka 380. točka 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP) u vezi s člankom 19. stavak 1. OZ-a.
U Rijeci, 26. lipnja 2026.
Sutkinja
Helena Vlahov Kozomara
