REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: 83 Pn-2447/2022-50
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Blaženki Butigan Matić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ŠZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Ivici Čuturiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Ulica Vatroslava Jagića 33, 10000 ZAGREB, OIB: 26187994862, zastupana po punomoćniku Mati Kačanu, odvjetniku iz Zagreba radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 10. travnja 2026. godine u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja NZ, odvjetničke vježbenice i punomoćnika tuženika Mate Kačana, odvjetnika, dana 26. lipnja 2026. godine,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Ulica Vatroslava Jagića 33, 10000 ZAGREB, OIB: 26187994862 da tužiteljici ŠZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, iznos od 2.870,00 EUR sa zateznom kamatom počev od 07. svibnja 2022. do isplate, sve to do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.
II. Odbija se tužiteljica sa dijelom zahtjeva za isplatu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 619,48 EUR sa zateznom kamatom počev od počev od 07. svibnja 2022. do isplate sve to do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.
III. Tuženik je dužan naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka od 2.603,35 EUR sa zakonskim zateznim kamatama počev od 26. lipnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.
IV. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u cijelosti.
r i j e š i o je
Dozvoljava se preinaka tužbe povišenjem zahtjev tužiteljice u podnesku od 09.01.2026. na iznos od 3.489,48 EUR sa zateznim kamatama od 07.05.2022. do isplate.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi navodi kako je dana 19. 01. 2022. god., u Ulici kneza Branimira 63, u Zagrebu, stradala u prometnoj nezgodi kao putnica tramvajskog vozila linije 6, voznog reda 0610. Za nezgodu je odgovoran nepoznati sudionik, koji je prouzročio prometnu nezgodu, a zbog nedostatka podataka o vozilu i vozaču odštetni zahtjev je upućen tuženiku, s obzirom da je tuženikov osiguranik sudionik nesreće u čijem se vozilu tužiteljica nalazila u svojstvu putnice. Vozilo štetnika je u vrijeme nezgode bilo osigurano kod tuženika po polici br. [broj police]. Tužiteljica je u nezgodi zadobila ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, zbog čega joj je pružena medicinska pomoć u KB „Dubrava“. Tužiteljica se u mirnom postupku dana 06.05.2021. god. odštetnim zahtjevom obratila tuženiku, koji o zahtjevu nije odlučio. Sukladno čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14), tužiteljica potražuje zakonske zatezne kamate od dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od 07.05.2022. god. pa do isplate, pa slijedom svega navedenog, a prema konačnom zahtjevu iz podneska od 09.01.2026. tužitelj potražuje od tuženika pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u ukupnom iznosu od 3.489,48 EUR sa zateznom kamatom od 09.11.2021. do isplate, te na ime troška vučne službe iznos od 1.455,77 EUR sa zateznom kmetom od 07.05.2022. do isplate, kao i iznos parničnog troška sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate.
2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako nije sporno da je dana 19.01.2022. godine došlo do naglog kočenja tramvaja koje je prouzročio vozač nepoznatog identiteta i osobnog automobila protiv kojega nisu poduzimane daljnje mjere i radnje u cilju njegovog pronalaska zbog objektivne nemogućnosti. Također, nije sporno da se tužiteljica u trenutku naglog kočenja nalazila u tramvaju tuženikovog osiguranika u svojstvu putnice u stajaćem položaju. Naime, iz Potvrde MUP-a priložene uz tužbu ne proizlazi da bi osiguranik tuženika počinio bilo kakav prekršaj prilikom upravljanja tramvajem. Nadalje, tuženik predlaže da se provede kombinirano prometno i sudsko- medicinsko vještačenje na okolnost mehanike nastanka ozljeđivanja tužiteljice i uzročno-posljedične veze između naglog kočenja tramvaja te ozljeda koje je zadobila tužiteljica. Nadalje, tuženik navodi kako iz priložene medicinske dokumentacije nije utvrđeno da bi tužiteljica u štetnom događaju zadobila bilo kakvu ozljedu. Naime, klinička slika tužiteljice Š ukazuje na simptome degenerativnih promjena i zdravstvene tegobe koje nisu u uzročno posljedičnoj vezi s uvodno spomenutim štetnim događajem. Osim navedenoga, prva liječnička kontrola uslijedila je tek nakon gotovo mjesec dana po obavljenom inicijalnom pregledu što ukazuje na odsutnost akutnog kirurškog zbivanja. Pored toga, tužiteljica je i prije štetnog događaja provodila fizikalnu terapiju, a fizikalne terapije koje je obavila poslije štetnog događaja nisu u uzročno-posljedičnoj vezi sa štetnim događajem. Kako tuženik osporava i visinu naknade štete kako ju potražuje tužiteljica, to je suglasan da se radi utvrđivanja visine naknade štete provede medicinsko vještačenje, i to na okolnost visine štete, ranijeg zdravstvenog stanja tužiteljice, svih kvalifikatornih okolnosti i završetka liječenja, pa u tom smislu predlaže da tužiteljica prije provođenja vještačenja dostavi: - cjelokupnu medicinsku dokumentaciju vezanu uz predmetno ozljeđivanje, - presliku cjelokupnog zdravstvenog kartona od liječnika primarne zdravstvene zaštite poradi razgraničenja eventualnih prijašnjih ozljeda od eventualnih posljedica predmetnog štetnog događaja, - svu medicinsku dokumentaciju u originalu radi sravnjivanja s dokumentacijom priloženom uz tužbu. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, uz naknadu parničnog troška tuženiku.
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u presliku medicinske dokumentacije tužiteljice (list 7-10, 36-295, 314 spisa), e-mail poruku pun. tužiteljica o dostavi odštetnog zahtjeva tuženiku (list 17 spisa), spis MUP-a, PU Zagrebačke, I PPP od 14.03.2023. (list 30-32 spisa). Nadalje sud je proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Žarku Rašiću, no kako isti tijekom postupka nije odazvan pozovu suda da sačini dopunu vještva sud je na suglasan prijedlog stranaka proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Jakši Filipoviću (list 357-358 spisa), pa stoga vještački nalaz dr. Rašića nije analiziran niti cijenjen u ovom postupku, te je sud također proveden dokaz saslušanjem tužiteljice i svjedoka CZ (list 305-306 spisa).
4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ( "Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 48/11 i 25/13 u daljnjem tekstu: ZPP-a), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.
5. Među parničnim strankama nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, štetni događaj, te da je tužiteljica u opisanoj nezgodi zadobila tjelesne ozljede,
6. Među stranaka je sporna uzročna veza između nastanka događaja i ozljeđivanja tužiteljice i time osnov i visina tužbenog zahtjeva.
7. Na okolnost uzročno-posljedične veze sud te proveo dokaz medicinskim vještačenjem po dr. Jakši Filipoviću, izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju tužiteljice, te proveo dokaz saslušanjem tužiteljice i svjedoka očevica CZ.
8. U svom iskazu tužiteljica navodi kakose u cijelosti pridružuje iskazu saslušanog svjedoka, time da pojašnjava da je predmetnog dana ušla u tramvaj na prednja vrata na Branimirovoj tržnici sa namjerom da se preveze samo jednu tramvajsku stanicu. Stajala je kod vozačeve kabine držeći se za rukohvat te je saslušana svjedokinja stajala sa njezine desne strane kada je vozač naglo zakočio iz razloga što je sa njegove desne strane sa jednog parkirališta naglo izlazio crveni auto zbog čega je vozač naglo zakočio i zaustavio tramvaj, te je tijekom tog kočenja svjedokinja pala na njezinu desnu stranu uslijed čega je izgubila ravnotežu te su obje pale na pod i kada je pokušala ustati, shvatila je da ne može stati na desnu nogu. Svjedokinja joj je pomogla ustati te je sjela na prvo slobodno mjesto. Još je nekolicina putnika bila na podu, što je posljedica kočenja, te je vozač rekao putnicima kako mijenja smjer kretanja, uslijed čega su putnici izašli iz tramvaja, a u tramvaju su ostali ona i svjedokinja. Zajedno su na Trgu žrtava izašle iz tramvaja, nakon čega se svjedokinja uputila na fakultet, time da su prethodno razmijenile osobne podatke. Navodi kako je nakon sat i pol došla policija koja je alkotestirala nju i vozača tramvaja, a potom je došla i Hitna pomoć koja ju je prevezla u bolnicu Dubrava.
9. U svom iskazu svjedok CZ navodi kako je neposredni očevidac ove nezgode te je predmetnog dana bila putnik u tramvaju linije broj 6, voznog reda 0610 na relaciji Sopot - Črnomerec. U tramvaj je ušla na Branimirovoj tržnici. Tužiteljica je ušla nakon nje u tramvaj no ne sjeća se na kojoj stanici. Ona je stajala u tramvaju sa njene lijeve strane okrenuta prema prozoru, te se držala za rukohvat, koji je bio fiksan. Ona se nalazila sa desne strane tužiteljice na udaljenosti od cca 1,5 m. U tramvaju je bilo još putnika koji su stajali i sjedili. U trenutku kada je tužiteljica ušla u tramvaj nije bilo slobodnih sjedećih mjesta. Nakon vožnje od cca 5 minuta, vozač tramvaja je naglo zakočio negdje u predjelu Branimirove tržnice, te je izgubila ravnotežu i pala na tužiteljicu koja je također izgubila ravnotežu i počela padati prema tlu, te su obje pale na lijevu stranu. Ne znam tko je još od putnika pao no zna da se tužiteljica odmah počela žaliti na bol u desnoj nozi, te su putnici počeli raspravljati da se za tužiteljicu pozove Hitna pomoć. U tom trenutku je iz kabine izašao vozač koji je bio vidno uzrujan zbog pada, te ih je pitao zašto se nisu držale, na što su mu odgovorila da jesu. Isto tako je rekao da će promijeniti relaciju vožnje, te je krenuo prema Trgu Žrtava fašizma gdje su ona i tužiteljica izašle iz tramvaja. Nakon pada tužiteljica je ustala u tramvaju te se zajedno sa njom odvezla do Trga žrtava. Ne sjeća se da li je pritom stajala ili sjedila. Ona je nakon toga otišla na fakultet i poslije je kontaktirala tužiteljicu koja joj je rekla da je jako dugo čekala Hitnu pomoć. Nema saznanja zašto je vozač tako naglo zakočio. Nije ranije poznavala tužiteljicu. Vozač nije ponudio pomoć u tramvaju tužiteljici.
10. Iz vještva dr. Jakše Filipovića proizlazi kako je tužiteljica rođena 1937 g. dana 19.01.2022.g. stradala u nesreći kako je opisano u tužbi i tom prilikom zadobila Trzajna povreda vrata, Bolnost desnog kuka, koljena i gležnja, po ozljeđivanju pregled u KB Dubrava, gdje se verificiraju navedene ozljede, nakon RTG obrade, gdje se ne verificira prijelom. Preporuka za hladne obloge, mirovanje i analgetik. Pregledom fizijatra 16.02.2022. navodi se da je provela fizikalnu terapiju 12/2021., sada radi bolova vrata kuka i koljena indicira se fizikalna terapija, koju provodi 2/3 2022. Na kontroli fizijatra 17.03.2022. hod uredan, kretnje LS očuvane, čučanj ne izvodi. Preporuka za nastavak naučenih vježbi. Pregledom ortopeda 16.08.2022. status patelo femoralnog artroze. Pogoršanje statusa desnog koljena po štetnom događaju. Preporuka za jačanje muskulature. 22.04.2023. MR vratne kralježnice degenerativne promjene. 05.02.2024. rupture oba meniska desnog koljena. Kliničkim pregledom tužiteljice utvrđeno je kako su kretnje desnog koljena terminalno reducirane, stabilno , eutermno. Kretnje vratne kralježnice fleksija-ekstenzija 30-0-40/ 50-0-70/, laterofleksija desno lijevo 30-0-30/40-0-40/, rotacija desno lijevo 70-0-70 / 90-0-90. Žali se na bolnost vratne muskulature. Čučanj izvodi uz suport. Navodi bolnost desnog ekstremiteta. U svom mišljenju vještak navodi kako je ozljedu koju je tužiteljica zadobila u predmetnom štetnom događaju mogle su se dogoditi u dinamici ozljeđivanja, što predstavlja uzročno posljedičnu vezu sa štetnim događajem. Kod tužitelja je učinjena dijagnostička obrada i provedena adekvatna terapija. Po liječenju su zaostale trajne posljedice uslijed pogoršanja statusa vratne kralježnice, statusa desnog koljena uzevši u obzir promjene od prije štetnog događaja u vidu redukcije kretnji i bolnosti. Liječenje završeno 26.08.2021. Zdravstveni karton od 2008-2023 2008 cervikobrahijalni sindrom 2009. bolovi desnog kuka 2010. obostrana koksartroza 2010. osteoporoza 2020. bol LS sa širenjem u obje noge. Po provedenom liječenju su zaostale trajne posljedice od 3-4 %. Oštećenik je pretrpio bol jakog intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta 5 dana i manjeg intenziteta 35 dana –kumulativno. Primarni strah bio je jačeg intenziteta i kratkotrajan. U daljnjem tijeku liječenja postojao je tzv. sekundarni strah, koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda, strah jačeg intenziteta bio je u trajanju od 2 dan , srednjeg intenziteta 5 dana, dok se potom nastavlja stanje tzv. kasnog straha u vidu bojaznosti i zabrinutosti od 30 dana –kumulativno. Tuđa pomoć i njega: je bila potrebna 2h dnevno kroz 30 dana kumulativno. Naruženje ne postoji.
11. Ovaj sud u cijelosti je prihvatio vještvo dr. Jakše Filipovića kao objektivno i stručno budući da je sačinjeno temeljem postojeće dokumentacije u spisu, nakon pregleda tužitelja i uvida u zdravstveni karton, te imajući u vidu da je vještak na jasan i transparentan način utvrdio vrstu ozljede koje je tužiteljica zadobila u predmetnoj nezgodi, da između predmetnih ozljeda i štetnog događaja postoji jasna uzročno posljedična veza, te da je ocjena kvalifikatornih okolnosti donesena je temeljem navedenog sukladno stručnom znanju i dugogodišnjem kliničkom iskustvu, a čime je otklonjen prigovor tuženika nedostatku uzročne veze između nastalih ozljeda tužiteljice i štetnog događaja. Sud je isto tako u cijelosti poklonio vjeru suglasnim iskazima tužiteljice i saslušanog svjedoka kao logičnim i životno uvjerljivim u kojem su iste jasno opisali kako je tužiteljica predmetnog dana ušla u tramvaj u kojem se vozila stojeći držeći se za rukohvat budući da nije bilo slobodnih sjedećih mjesta kada je u jednom trenutku zbog naglo kočenja tramvaja izazvanim izlijetanjem drugog vozila sa obližnjeg parkirališta došlo do pada svjedokinje na desnu stranu tijela tužiteljice i pada iste na tlo, u kojem padu je zadobila tjelesne ozljede pisane u medicinskoj dokumentaciji i vještvu dr. Filipovića, a koje sud u jasno uzročnoj vezi sa opisanim padom tužiteljice.
12. Odredbom članka 1100. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05,41/08, dalje ZOO) propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, s time da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Naime, sukladno odredbi članka 19. st. 1. i st. 2. ZOO-a, svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti, pod kojima se razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.
13. U svom logičnom i životnom iskazu kojeg sud u cijelosti prihvaća u tom dijelu tužiteljica je navela . Utvrđena joj je distorzija vratnog kralješka, povreda kuka, koljena i gležnja desne noge. Od ovih ozljeda liječila se cca 6 mjeseci. I dalje osjeća bolove te pije analgetike. Pomoć i njegu su joj pružale dvije prijateljice, u vidu odlaska po namirnice, kuhanja, pospremanja te obavljanja svakodnevnih higijenskih potreba. Prije ove nezgode nije imala sličnih ozljeda i tegoba. Bavila se plesom, a danas to više ne može. Otežan joj je ulazak u tramvaj, ne može čučnuti.
14. Prilikom donošenja odluke o visini naknade neimovinske štete nastale uslijed povrede prava osobnosti tužiteljice sud je uzeo u obzir narav i karakter zadobivenih ozljeda, činjenicu da je tužiteljica zbog zadobivenih ozljeda medicinski obrađen po specijalistu kirurgu, i fizijatru, te provodila fizikalnu terapiju, da je u ovoj nezgodi zadobila trzajnu povredu vrata, bolnost desnog kuka, koljena i gležnja, što usprkos liječenju ozljeda i provedenom fizikalnom terapijom zaostale trajne posljedice koje se manifestiraju u vidu posljedice uslijed pogoršanja statusa vratne kralježnice, statusa desnog koljena uzevši u obzir promjene od prije štetnog događaja u vidu redukcije kretnji i bolnosti, te će tužiteljica i tom obimu morati ulagati pojačane napore u svom životu, iz čega je razvidno da tužiteljica trpi fizičke bolove i strah određenog intenziteta i trajanja, a kako to nedvojbeno proizlazi iz predmetnog vještva, a imajući u vidu i starost tužiteljice (rođen 1937.).
15. Slijedom navedenog, a uzimajući u obzir intenzitet i trajanje fizičkih bolova, a sukladno čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05,41/08) i čl. 223. ZPP- a, sud je utvrdio da tužiteljici za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 850,00 EUR.
16. Uzimajući u obzir intenzitet i trajanje pretrpljenog straha, a sukladno čl. 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužiteljici za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 800,00 EUR.
17. Slijedom navedenog, a imajući u vidu trajanje i intenzitet duševnih boli zbog smanjenja opće životne i radne sposobnosti tužitelja u omjeru od 3-4%, a koje su posljedica predmetne nezgode, a u kojem će ista morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu i radu, a sukladno čl. 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužiteljici ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 800,00 EUR-a.
18. Na okolnost pružanja pomoći i njege sud je iz predmetnog vještva utvrdio kako je tužiteljici bila potreba tuđa pomoć u trajanju od ukupno 60 sati.
19. Budući da se inače s naslova pomoći druge osobe cijena određuje prema neto zaradi osobe koja bi u mjestu gdje stanuje tužitelj mogla pružiti takvu uslugu, sud je imajući u vidu da je tužiteljica tijekom postupka navela da joj pomoć i njegu pružale prijateljice, dakle istu joj nisu pružale profesionalne osobe, koje inače plaćaju trošak poreza i doprinosa, u nedostatku drugih dokaza ocijenio da je to 5,00 EUR po satu, te da tužiteljici po ovoj osnovi pripadala pravična novčana naknada u iznosu od 300,00 EUR, a u smislu odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, pa kako tužiteljica konačnim zahtjevom potražuje iznos od 420,00 EUR (po cijeni sata od 7,00 EUR), to je odbijena u tom dijelu za iznos od 120,00 EUR kao prekomjerno zatraženim.
20. Slijedom naprijed navedenog tužiteljici je dosuđena pravična novčana naknada neimovinske štete po osnovi povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u ukupnom iznosu od 2.750,00 EUR no kako tužitelj konačnim zahtjevom za ovu vrstu štete potražuje iznos od 3.489,48 EUR, to je isti odbijena u preostalom dijelu od 739,48 EUR kao prekomjerno zatraženim, a sve to sa zakonskom zateznom kamatom na osnovi čl. 12. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05,36/09, 75/09, 76/13 i 152/14 ) počev od podnošenja odštetnog zahtjeva, tj. 07.05.2022. do isplate, i to do 30. prosinca 2023. po stopi sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br.114/22) i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br. 156/22), a od 31.12.2023. do isplate sukladno čl. 29. st. 2. Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (NN 155/23).
21. Naime, sukladno čl. 12. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05,36/09, 75/09, 76/13 i 152/14 ) propisano je da je osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu tog zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako se odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne ili utemeljeni odgovor na sve točke iz ovršnog zahtjeva u slučaju da su odgovornost za naknadu štete i visina šteta sporne.
22. Odredbom čl. 4 istog zakona propisano je uda u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz stavka 1 oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamata i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Obzirom da je navedena odredba ZOOP lex specijalis u odnosu na odredbama u kamatama ZOO-a tužiteljici pripadaju zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tj. 07.05.2022. bez obzira radi li se o naknadi novčane ili ne novčane štete. Iz odštetnog zahtjeva razvidno je da je tužitelj tuženiku dostavio cjelokupnu dokumentaciju, a da je isti zahtjev podnesen 07.05.2022. čime obveza tuženika prema tuženiku dospijeva.
23. Naime kada bi se tijek zateznih kamata prekidao samim tuženikovim očitovanjem na oštećenikov oštećenih zahtjev tada bi institut zateznih kamata na imovinsku štetu u ovakvim postupcima bio potpuno nesvrsishodan, pa je stoga tužitelju zatezna kamata na dosuđeni iznos neimovinske štete po osnovi povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć dosuđena od navedenog datuma.
24. U odnosu na preinaku povišenjem zahtjeva tužitelja, nesporno je kako je Vrhovni sud RH na sjednici Građanskog odjela održanoj 15. lipnja 2020. godine, posl.br. Su-IV-47/2020-5, zauzeo pravno shvaćanje kojim je izmijenio Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete, na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama povećavaju za 50% te se primjenjuju na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja tj. od dana prihvaćanja na predmetnoj sjednici VSRH. Obzirom su, dakle, Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade neimovinske štete VSRH doneseni na sjednicama 5. ožujka 2020. godine i 15. lipnja 2020. godine, a istima je izrijekom i nedvosmisleno određeno, da se primjenjuju "...i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05.", te "...na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće), tj. od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela VSRH (15. lipnja 2020.).", to isti kao takvi, osim što su u smislu odredaba Zakona o sudovima ("Narodne novine" br. 28/13, 33/15, 56/15 i 67/18) pravno obvezujući, predstavljaju i novu činjenicu sukladno kojoj tužitelj bez svoje krivnje nije mogao preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka, pa je sud u smislu odredbe čl. 190. ZPP-a dopustio preinaku tužbe povećanjem zahtjeva na iznos od 3.489,48 EUR sa pripadajućom zateznom kamatom, te odlučio kao u izreci ovog rješenja.
25. Posljedično tome, a u odnosu na istaknuti prigovor tijeku zateznih kamata na taj povećani dio, ističe se da tako preinačena tužba nema karakter novog zahtjeva glede početka i tijeka kamata u odnosu na početno postavljeni zahtjev, jer je riječ o istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi od početka samog postupka zbog čega se ne može reći da je u konkretnom slučaju riječ o drugom obliku štete, pa se istaknuti prigovor tijeku zateznih kamata sve na povećani dio zahtjeva, u konkretnom slučaju ukazuje neosnovanim.
26. Odluka o parničnom trošku tužiteljice temelji se na odredbi čl. 154 st. 3. ZPP u svezi odredbe čl. 155. ZPP-a, slijedom kojih je tužiteljici dosuđen trošak parničnog postupka za slijedeće parnične radnje: za sastav odštetnog zahtjeva 200,00 EUR, za sastav tužbe 200,00 EUR, za sastav podneska od 20.12.2022., 16.05.2024., 09.01.2026. 200,00 EUR za svaki podnesak, za sastav podneska od 31.03.2023., 27.04.2023. i 27.03.2024. 50,00 EUR za svaki podnesak, za pristup na ročište 08.03.2023., 11.09.2023., 15.10.2025., 10.04.2026. 200,00 EUR za svako ročište, za ročište za objavu presude 100,00, ukupno 2.050,00 EUR, sve uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 512,50 EUR, a na osnovi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Tbr. 7., Tbr. 8., Tbr. 9. i Tbr. 42., kao i trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 26,54 EUR i presudu u iznosu od 81,35 EUR, a na osnovi Zakona o sudskim pristojbama. ("Narodne novine" br. 74/95, 57/96, 137/02 i 26/03, u daljnjem tekstu: ZSP), time da je tužiteljici nije dosuđen trošak sastava podneska od 24.03.2023. i 09.09.2024. od 50,00 EUR za svaki podnesak kojim dostavlja sudu uplatnice o plaćenom predujmu jer je navedene uplate sud mogao vidjeti i sam kroz e-spis, kao niti trošak sastava podneska od 18.10.2024. i 17.01.2025. i 30.10.2025. od 50,00 EUR za svaki podnesak kojima sud požuruje u postupanju budući da sud radnje u postupku poduzima prema raspoloživim terminima te ga nije potrebno požurivati nepotrebnim podnescima.
27. Nadalje tužiteljici je dosuđen trošak nužnog medicinskog vještačenja u iznosu od 199,08 EUR i 300,00 EUR.
28. Visinu troškova zastupanja sud je dosudio imajući u vidu vrijednost predmeta spora i vrijednost boda, kao i uspjeh stranaka u sporu prema konačnom zahtjevu iz podneska od 09.01.2026. od 3.489,48 EUR i to tužiteljice u iznosu od 89,40%, (u osnovi 100% i visini od 78,80 %-dosuđeni iznos od 2.750,00 EUR podijeljen sa konačnim zahtjevom od 3.489,48 EUR, pa kad se zbroj navedena dva postotka podijele sa 2 dobije se postotak od 89,40%), a tuženika u omjeru od 10,60 % (visina 21,20 % podijeljena sa 2) pa kad se od uspjeha tužiteljice oduzme uspjeh tuženika, tužiteljica je u postupku uspjela u omjeru od 78,80%.
29. Slijedom navedenog tužiteljici je sukladno čl. 154.st. 3. i čl. 155. ZPP-a u dosuđen parnični trošak u ukupnom iznosu od 2.603,35 EUR, time da joj je trošak medicinskog vještačenja dosuđen bez obzira na uspjeh u sporu, dok je tuženik zbog svega navedenog u cijelosti odbijen sa zahtjevom za naknadu parničnog troška, pa je slijedom navedenog valjalo u pogledu parničnog troška stranaka odlučiti kao u izreci ove presude pod točkom III i IV.
30. O zateznim kamatama na trošak parničnog postupka tužiteljice odlučeno je na osnovi odredbe čl. 27. st. 3. Ovršnog zakona (NN br. 57/96., 29/99., 194/05. i 88/05.) i čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (NN broj 78/15), a počev od donošenja ove presude, tj. 26. lipnja 2026.do isplate.
U Zagrebu, 26. lipnja 2026. godine
Sudac:
Blaženka Butigan Matić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.
DNA:
1. pun. tužitelja uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu-81,35 EUR
2. pun. tuženika
