Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-413/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu po sucu toga suda Vesni Stokrp, u ostavinskom predmetu iza pok. ĐĆ, sina Đ, iz [adresa], rođenog **.**.1930., a preminulog **.**.2014., OIB [osobni identifikacijski broj], i pok. LĆ, kćeri L, rođene A, iz [adresa], rođene **.**.1944., a preminule **.**.2018., OIB [osobni identifikacijski broj], odlučujući o žalbi nasljednika ĐĆI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i mldb. LĆI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po zz ocu AĆI, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Tihani Miletić, odvjetnici u Zagrebu, te o žalbi nasljednice SĆI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Zoranu Novakoviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv djelomičnog rješenja o nasljeđivanju i rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-6848/2022-78 od 26. veljače 2024., 26. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Djelomično se prihvaća žalba nasljednice SĆI te se djelomično rješenje o nasljeđivanju i rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-6848/2022-78 od 26. veljače 2024. preinačava u dijelu pod točkom I. izreke POKRETNINE pod 5. na način da se utvrđuje da ostavinu pokojnog ĐĆ, sina Đ, iz [adresa], rođenog **.**.1930., a preminulog **.**.2014., OIB [osobni identifikacijski broj], državljanina Republike Hrvatske, sačinjava ½ dospjelog neisplaćenog mirovinskog primanja od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,

dok se u ostalom dijelu žalba nasljednice SĆI odbija kao neosnovana te se pobijana rješenja potvrđuju u preostalom dijelu pod točkom I. izreke, te se u dijelu pod točkom II., III., VI., VII., VIII. i IX. izreke.

II. Odbija se kao neosnovana žalba nasljednika ĐĆI i mldb. LĆI te se djelomično rješenje o nasljeđivanju Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-6848/2022-78 od 26. veljače 2024. potvrđuje, osim u dijelu pod točkom I.5. izreke u odnosu na ½ neisplaćene mirovine ĐĆ, koja ne predstavlja njegovu ostavinsku imovinu.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj O-6848/2022-78 od 26. veljače 2024. odlučeno je:

„I. Utvrđuje se da ostavinu pokojnog ĐĆ, sina Đ, iz [adresa], rođenog **.**.1930., a preminulog **.**.2014., OIB [osobni identifikacijski broj], drž. RH, sačinjavaju:

NEKRETNINE:

1. 1/2 dijela suvlasničkog dijela nekretnine i to nekretnine 3. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4) u naravi stan br. 2 u prizemlju koju se sastoji od četiri i pol sobe, kuhinje, blagovaonice, dvije kupaonice, nužnika, predsoblja, dva hodnika, lođe u površini od134,00 m2 sa kojim suvlasniš tvom je neodvojivo povezan odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine sagrađene na kčbr. [katastarska čestica] KUĆA, [adresa] I DVORIŠTE ukupne površine 1551 m2, od kojih DVORIŠTE 1233 m2 i KUĆA, [adresa], sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] ETAŽNO VLASNIŠTVO S NEODREĐENIM OMJERIMA k. o. [katastarska općina] Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu

POKRETNINE:

1. 1/2 dijela osobnog vozila marke Honda Jazz 1.4 LS u prometu od 2005. broja šasije [broj šasije] reg. oznake [registarska oznaka]

2. 1/2 dijela novčanih sredstava na tekućem računu građana [broj bankovnog računa] otvorenom kod Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb na ime ostavitelja ĐĆ sa stanjem na dan 14.07.2014. od 74.181,07 kn, a sa neutvrđenim stanjem na dan pisanja ovog rješenja

3. 1/2 dijela novčanih sredstava na štednoj knjižici broj [broj štedne knjižice] otvorenoj kod Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb na ime ostavitelja ĐĆ sa stanjem na dan 14.07.2014. od 107,96 kn, a sa neutvrđenim stanjem na dan pisanja ovog rješenja

4. 1/2 dijela novčanih sredstava na deviznom računu broj [broj bankovnog računa] otvorenom kod Raiffeiseinbank Austria d.d. Zagreb na ime ostavitelja ĐĆ sa stanjem na dan 14.07.2014. od 7,19 USD i 0,16 EUR, a sa neutvrđenim stanjem na dan pisanja ovog rješenja

5. dospjelo neisplaćeno mirovinsko primanje od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

PRAVA:

1. 1/2 dijela prava korištenja grobnog mjesta odjel RKT polje 149 razred II broj 65 na groblju [adresa] u [adresa]

2. u cijelosti pravo korištenja grobnog mjesta odjel RKT polje 10 razred I broj

107 na groblju [adresa] u [adresa]

II. Nasljednicima iza ostavitelja ĐĆ temeljem pisane oporuke ostavitelja pred svjedocima od 01.09.2000. i zakona utvrđuju se:

1. ABC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], drž. RH, kćer ostavitelja, koja je svoj cijeli nasljedni dio ustupila nasljednici SĆI

2. SĆI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], drž. RH, kćer ostavitelja, oporučna i zakonska nasljednica, kojoj se temeljem oporuke od 01.09.2000., zakona i ustupa uručuje

- ostavinska imovina iz točke I. izreke ovog rješenja NEKRETNINE pod 1. - U 12/24 DIJELA

- ostavinska imovina iz točke I. izreke ovog rješenja POKRETNINE pod 1. do 5. te PRAVA pod 1. i 2. - U 4/8 DIJELA

3. mldb. LĆI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], drž. RH, unuk ostavitelja, zakonski nasljednik, kojem se uručuje

- ostavinska imovina iz točke I. izreke ovog rješenja NEKRETNINE pod 1. - U 1/24 DIJELA

- ostavinska imovina iz točke I. izreke ovog rješenja POKRETNINE pod 1. do 5. te PRAVA pod 1. i 2. - U 1/8 DIJELA

4. ĐĆI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], drž. RH, unuk ostavitelja, zakonski nasljednik, kojem se uručuje

- ostavinska imovina iz točke I. izreke ovog rješenja NEKRETNINE pod 1. - U 1/24 DIJELA

- ostavinska imovina iz točke I. izreke ovog rješenja POKRETNINE pod 1. do 5. te PRAVA pod 1. i 2. - U 1/8 DIJELA

III. O preostalom dijelu ostavinske imovine ostavitelja ĐĆ u vidu:

- 10/24 dijela NEKRETNINE pod 1.

- 1/4 dijela POKRETNINA pod 1. do 5. te PRAVA pod 1. i 2., sve iz točke I. izreke ovog rješenja odlučit će se naknadno.

IV. Zemljišnoknjižni odjel Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu izvršit će, nakon pravomoćnosti ovog rješenja, u zemljišnoj knjizi u skladu s pravilima zemljišnoknjižnog prava upis prava nasljednika iz točke II./2., II./3 i II./4 izreke ovog rješenja na NEKRETNINI pod 1. iz točke I. izreke ovog rješenja.

V. PREKIDA SE predmetni ostavinski postupak.

VI. SĆI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], upućuje se da u roku od 30 dana po pravomoćnosti ovog rješenja pokrene parnični postupak protiv mldb. KĆI, OIB [osobni identifikacijski broj], i TĆI, OIB [osobni identifikacijski broj], oba iz [adresa], radi utvrđenja činjenice da postoji dugovanje ostaviteljice LĆ LĆ prema SĆI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i AĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u iznosu od 50.000,00 kn (6636,14 EUR1 ) na ime troška adaptacije NEKRETNINE pod 1. iz točke I. izreke ovog rješenja.

VII. Prekid postupka trajat će do pravomoćnog okončanja parničnog postupka

iz točke VI. izreke ovog Rješenja.

VIII. O pokretanju parničnog postupka iz točke VI. izreke ovog Rješenja dužna je SĆI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], obavijestiti ovaj sud dostavom primjerka tužbe, a pozivom na gornji broj spisa.

IX. Ako u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja SĆI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], ne pokrene parnični postupak iz točke VI. izreke ovog Rješenja, ostavinski postupak će biti nastavljen, a raspravljanje ostavine će se dovršiti bez obzira na prigovore zbog kojih je navedena nasljednica upućena na parnicu.“

2. Pravovremeno podnesenom žalbom to rješenje pobija ju nasljednici ĐĆI i mldb. LĆI po zz ocu GĆI „zbog svih zakonom predviđenih razloga“ uz prijedlog da drugostupanjski sud pobijano rješenje preinači na način da ostaviteljevu imovinu u cijelosti rasporedi zakonskim nasljednicima i radi utvrđenja volje i namjere ostavitelja, podredno da odredi prekid postupka radi upućivanja u parnicu radi utvrđenja da oporuka nije pravno valjana ili da predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

2.1. U žalbi u bitnome navode da sud prvog stupnja pogrešno tumači oporuku ostavitelja pok. ĐĆ od 1. rujna 2000. suprotno namjeri ostavitelja te da je pravilnim tumačenjem oporuke trebao istu tumačiti na način da je volja i namjera ostavitelja bila da se njegova imovina u bilo kakvoj dvojbi raspodjeli zakonskim nasljednicima. Smatraju da oporučne odredbe sadržajno predstavljaju moralne savjete zakonskim nasljednicima, a u pogledu prava na nasljeđivanje da je namjera ostavitelja bila uputiti na primjenu pravila o zakonskom nasljeđivanju, a obzirom da je zakonska nasljednica, kćer ČĆI, umrla prije ostavitelja, u kojem slučaju dio ostavine koji bi pripao prije umrlom djetetu da je nadživjelo ostavitelja nasljeđuju njegova djeca, ostaviteljevi unuci, na jednake dijelove, da je sud prvog stupnja imovinu ostavitelja trebao rasporediti na taj način. Ističu i da je sud prvog stupnja propustio utvrditi ništetnost odredaba oporuke u odnosu na zakonsku i nužnu nasljednicu VĆI da se odrekne svojeg nužnog nasljednog dijela u dijelu imovine; stanu u [adresa] i apartmanu u [adresa], te oporučne odredbe o određivanju nasljednika nasljednici, a ništetnost kojih odredbi da povlači za sobom i ništetnost oporuke u cjelini. Također ističu da je sud prvog stupnja prilikom donošenja pobijanog rješenja propustio sukladno odredbi članka 225. i članka 222. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19 - dalje: ZN) uputiti u parnicu stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim, uslijed, kako navode, spornih činjenica o kojima ovisi pravo mldb. LĆI i ĐĆI i to osobito o činjenicama o kojima ovisi njihovo nasljedno pravo, a naročito valjanost i sadržaj oporuke, a o kojima da ovisi i veličina nasljednog dijela nasljednika mldb. LĆI i ĐĆI.

2.2. U odgovoru na žalbu nasljednica SĆI osporila je žalbene navode i predložila žalbu nasljednika mldb. LĆI i ĐĆI odbiti kao neosnovanu.

3. Pravovremeno podnesenom žalbom to rješenje u dijelu pod točkama I., II., III., VI., VII., VIII. I IX. pobija i nasljednica SĆI zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje; ZPP), kao i zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 11. ZPP-a, koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju odredbe članka 175. stavak 2. ZN-a s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje na način da u uvodu utvrdi da se radi o rješenju o nasljeđivanju (umjesto djelomičnom rješenju o nasljeđivanju), zatim u točki I. POKRETNINE pod točkom 5. utvrdi da ostavinu pok. ĐĆ sačinjava 1/2 dijela dospjelog neisplaćenog imovinskog primanja od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, zatim u točki III. utvrdi da preostali dijelovi od 10/24 dijela nekretnine pod točkom 1. i 1/4 dijela pokretnina pod točkama 1. do 5. te prava pod točkama 1. i 2., sve iz točke I. izreke rješenja, predstavljaju ostavinsku imovinu pok. LĆ, te u točki VI., VII., VIII. i IX izreke rješenja nasljednike ĐĆI i KĆI uputi da u roku od 30 dana po pravomoćnosti ovog rješenja pokrenu parnični postupak protiv nasljednice SĆI, radi utvrđenja činjenice vrijednosti ostavinske imovine ostaviteljice LĆ, zatim odredi da će prekid postupka trajati do pravomoćnog okončanja te parnice, da su o pokretanju postupka nasljednici dužni obavijestiti sud te da će u protivnom ostavinski postupak biti nastavljen i dovršen bez obzira na prigovore ovih nasljednika.

3.1. U žalbi u bitnome navodi da je između nasljednika nesporno da dospjelo neisplaćeno mirovinsko primanje od HZMO predstavlja bračnu stečevinu ostavitelja pok. ĐĆ i njegove supruge LĆ, na kojoj su suvlasnici u jednakim dijelovima, pa da je sud prvog stupnja pogrešno pobijanim rješenjem pod točkama I. i II. izreke dospjelo neisplaćeno mirovinsko primanje od HZMO rasporedio nasljednicima iza pok. ĐĆ i suvlasnički dio neisplaćene mirovine koji pripada pok. LĆ, a posljedično pogrešno pod točkom III. izreke naveo da će se o preostalom dijelu ostavinske imovine ostavitelja ĐĆ, u vidu 1/4 dijela pokretnina pod 5. iz točke I. izreke rješenja (neisplaćena mirovina) odlučiti naknadno zbog čega da je izreka rješenja proturječna obrazloženju. Ističe i da imovina u točki III. izreke pobijanog rješenja ne predstavlja imovinu pok. ĐĆ, nego da je to imovina LĆ, pa da je sud u izreci rješenja bio dužan to utvrditi na način da konstatira da, bez obzira što je u javnim registrima na ovoj imovini upisan ĐĆ, navedena imovina predstavlja imovinu LĆ u 1/2 dijela po osnovi bračne stečevine. Smatra i da je sud prvog stupnja pogrešno u točki VI. pobijanog rješenja uputio stranke u parnicu zbog sporne činjenice o kojoj ovisi vrijednost nužnog dijela samo u odnosu na postojanje dugovanja ostaviteljice pok. LĆ, dok da je trebao stranke uputiti u parnicu zbog sporne činjenice o vrijednosti ostavinske imovine, obzirom da su nasljednici ĐĆI i mldb. LĆI izjavili kako smatraju da je nasljednica SĆI suviše nisko naznačila vrijednost nekretnina, kao i vrijednost prava korištenja groba na Mirogoju i osobnog vozila te prstena i ogrlice, zbog čega da su pogrešno primijenjene odredbe članka 222. stavak 1. i 2. točke 2. ZN-a i u točkama VII., VIII. i IX. pobijanog rješenja koje se odnose na upućivanje u parnicu.

3.2. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nasljednika ĐĆI i mldb. LĆI nije osnovana.

4.1. Žalba nasljednice SĆI je djelomično osnovana.

5. Ispitujući zakonitost pobijanog rješenja povodom žalbe nasljednika ĐĆI i mldb. LĆI i žalbe nasljednice SĆI, a i po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. u vezi članka 381. ZPP i članka 175. stavak 2. ZN-a, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da pobijano rješenje nije doneseno uz počinjenje niti jedne od bitnih povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje povrede sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Suprotno žalbenim navodima pobijana odluka je jasna i razumljiva, sadrži valjano i neprotuslovno obrazložene razloge, može se ispitati pa nije ostvaren žalbeni razlog iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

7. Pobijano rješenje sud prvog stupnja temelji na sljedećim utvrđenjima:

- da su u ostavinskom postupku iza ostavitelja ĐĆ njegovim zakonskim nasljednicima utvrđeni VĆI, kćer iz prvog braka, druga supruga LĆ, SĆI, kćer iz drugog braka te unuci ĐĆI i mldb. LĆI, sinovi ČĆI, kćeri iz drugog braka koja je preminula prije ostavitelja ĐĆ,

- da je kao ostavinska imovina ostavitelja prijavljeno - stan u [adresa] u prizemlju površine 134,00 m2, upisan u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pravo korištenja groba na groblju [adresa] u [adresa], pravo korištenja groba na groblju [adresa], osobno vozilo marke Honda, novčana sredstva na računu kod Raiffeisenbank, novčana sredstva na računu kod Hrvatske poštanske banke Zagreb, novčana sredstva na računu otvorenom kod HPB stambene štedionice, poslovni udjel u društvu MED-EKON d.o.o. Zagreb, dospjela neisplaćena mirovina od HZMO,

- da poslovni udjel u društvu MED-EKON d.o.o. Zagreb nije utvrđen kao ostavinska imovina ostavitelja ĐĆ obzirom da je navedeno društvo u trenutku smrti ostavitelja bilo u stečaju te da je u međuvremenu brisano iz sudskog registra, a novčana sredstva na računu otvorenom kod HPB stambene štedionice d.d. da također nisu utvrđena ostavinskom imovinom jer je sud utvrdio da na tom računu nema novčanih sredstava,

- da je u postupku proglašena pisana oporuka ostavitelja ĐĆ pred svjedocima od 1. rujna 2000. iz kojeg teksta oporuke da proizlazi, u smislu odredbe članka 50. ZN-a da je namjera ostavitelja ĐĆ bila tom oporukom stan u [adresa] i apartman u Martinšćici ostaviti na jednake dijelove supruzi LĆ te kćerima SĆI i JĆI, uz pravo doživotnog plodouživanja na istim nekretninama u korist LĆ, a da preostalu imovinu naslijede svi njegovi zakonski nasljednici sukladno odredbama ZN-a,

- da oporučnu odredbu u kojoj je ostavitelj naveo kako očekuje da se VĆI odrekne nužnog dijela na navedenim nekretninama, tumači primjenom odredbe članka 50. ZN-a kao namjeru ostavitelja da navedene nekretnine naslijede supruga LĆ te kćeri SĆI i JĆI, na jednake dijelove,

- da oporuka ostavitelja sadržava i odredbu u kojoj stoji: "Tek poslije njene smrti (supruge LĆ) moje kćeri ČĆI i SĆI naslijedit će te nekretnine na ravne dijelove.“, a koja odredba da je ništetna sukladno članku 44. stavak 2. ZN-a kojom je propisano da oporučitelj ne može odrediti nasljednika svome nasljedniku,

- da su LĆ, kao supruga ĐĆ, i SĆI priznale oporuku ostavitelja kao valjanu i istinitu te se prihvatile oporučnog i zakonskog nasljedstva, a da je LĆ ujedno zatražila da joj se prizna bračna stečevina na cijeloj ostavinskoj imovini ostavitelja osim na pravu korištenja grobnih mjesta, izuzev u odnosu na pravo korištenja grobnog mjesta na groblju Moravče,

- da je nasljednica VĆI u konačnici tijekom postupka priznala kao valjanu i istinitu oporuku ostavitelja i nije tražila namirenje u nužnom dijelu, a ujedno da je i dopunila nasljedničku izjavu kojom se prihvatila nasljedstva na način da je svoj oporučni i zakonski nasljedni dio ustupila SĆI koja se prihvatila navedenog ustupa,

- da su unuci ostavitelja ĐĆI i mldb. LĆI isprva priznali oporuku ostavitelja te se prihvatili oporučnog i zakonskog nasljedstva i ujedno priznali LĆ pravo na bračnu stečevinu u odnosu na cjelokupnu prijavljenu ostavinsku imovinu ostavitelja, osim u odnosu na pravo korištenja grobnih mjesta, a naknadno da su izjavili da smatraju da im pripada cijeli nasljedni dio kojom je ostavitelj oporukom raspolagao u korist svoje kćeri JĆI, jer u protivnom da osporavaju oporuku,

- da iz oporuke ostavitelja ne proizlazi da je isti oporukom odredio osobu kojoj će pripasti nasljedstvo za slučaj da određeni oporučni nasljednik umre prije njega (ostavitelja), u smislu odredbe članka 43. stavak 1. i 2. i članka 44. ZN-a, slijedom čega da nasljedni dio koji bi pripao oporučnoj nasljednici JĆI koja je preminula prije ostavitelja pripada zakonskim nasljednicima ostavitelja ĐĆ jer da ne postoji pravna osnova po kojoj bi unuci ostavitelja ĐĆI i LĆI, sinovi pokojne oporučne nasljednice JĆI, naslijedili oporučni dio koji je ostavitelj oporukom namijenio JĆI, već taj dio oporučnog nasljedstva da ima pripasti svim zakonskim nasljednicima koje, uz unuke TĆI i mldb. KĆI, predstavljaju i supruga ostavitelja LĆ te njegove kćeri SĆ

SĆI i BĆI BĆI,

- da je, obzirom ĐĆI i mldb. LĆI nisu tijekom postupka istaknuli niti jedan razlog temeljem kojeg se po ZN-u može osporavati valjanost oporuke, sud ocijenio da nisu ispunjene pretpostavke pod kojima bi bio dužan prekinuti predmetni postupak zbog spora o valjanosti oporuke ostavitelja i stranke uputiti u parnicu,

- da je tijekom ostavinskog postupka iza ĐĆ preminula njegova supruga LĆ zbog čega je sud prekinuo ostavinski postupak iza ĐĆ do pravomoćnog okončanja ostavinskog postupka iza LĆ

- da su u ostavinskom postupku iza ostaviteljice LĆ njenim zakonskim nasljednicima prvog nasljednog reda utvrđeni kćer SĆI te unuci ĐĆI i mldb. LĆI po pravu predstavljanja iza ranije preminule kćeri ostaviteljice JĆI,

- da je iza ostaviteljice LĆ proglašena njena vlastoručna oporuka sastavljena 18. travnja 2017., a kojom je ostaviteljica svojom nasljednicom odredila kćer SĆI,

- da je ostavinska imovina ostaviteljice LĆ ona imovina koja glasi na ostaviteljicu te 1/2 dijela konkretno određene ostavinske imovine iza ĐĆ, a po osnovi bračne stečevine iz braka ostaviteljice i ĐĆ (1/2 dijela stana u [adresa] u prizemlju površine 134,00 m2 koji je upisan u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 1/2 dijela osobnog vozila marke Honda, 1/2 dijela iznosa na računima otvorenim na njegovo ime kod banaka, 1/2 dijela neisplaćene dospjele mirovine),

- da su unuci mldb. LĆI i ĐĆI izjavili kako pobijaju oporuku ostaviteljice u dijelu u kojem je njome povrijeđeno njihovo pravo na nužni dio

- da je kćer ostaviteljice LĆ, SĆI, nasljedničkom izjavom priznala vlastoručnu oporuku ostaviteljice kao valjanu i istinitu te se prihvatila oporučnog nasljedstva, a ujedno da je tijekom postupka izjavila kako ne osporava pravo na nužni dio UĆI i mldb. IĆI,

- da su tijekom ostavinskog postupka iza ostaviteljice LĆ nasljednici učinili nespornim da pravo korištenja grobnog mjesta na groblju Moravče predstavlja u cijelosti ostavinsku imovinu ostavitelja ĐĆ, a u odnosu na pravo korištenja grobnog mjesta na groblju [adresa], obzirom da je postojao spor između nasljednika, SĆI pokrenula parnični postupak na koji je bila upućena, a koji je postupak pravomoćno dovršen presudom na temelju priznanja poslovni broj P-4059/20-11 od 28. listopada 2021. kojom je utvrđeno da u ostavinsku imovinu ostaviteljice LĆ, po osnovi bračne stečevine iz braka sa ostaviteljem ĐĆ, ulazi i 1/2 dijela prava korištenja grobnog mjesta na groblju [adresa] u [adresa],

- da je, obzirom da mldb. LĆI i ĐĆI nisu dostavili dokaz da su pokrenuli parnični postupak na koji su upućeni, sud nastavio ostavinski postupak iza LĆ smatrajući utvrđenim da ne postoji i stan u [adresa] u prizemlju površine cca 35 m2 koji nije upisan u zemljišnim knjigama, a koji neupisani stan u prizemlju površine cca 35 m2 bi predstavljao u 1/2 dijela bračnu stečevinu ostaviteljice iz braka sa ostaviteljem ĐĆ,

- da je sud nastavio ostavinski postupak iza ĐĆ nakon čega je isti postupak spojen na ostavinski postupak iza LĆ radi zajedničkog raspravljanja,

- da iz provedenog postupka proizlazi da ostavinsku imovinu ostavitelja ĐĆ predstavlja - 1/2 dijela stana u [adresa] u prizemlju površine 134,00 m2, upisanog u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 1/2 dijela osobnog vozila marke Honda, 1/2 dijela iznosa na računima otvorenim na njegovo ime kod banaka, 1/2 dijela neisplaćene dospjele mirovine, 1/2 dijela prava korištenja groba na groblju [adresa] u [adresa] te u cijelosti pravo korištenja grobnog mjesta na groblju [adresa] pa da je pobijanim rješenjem njegovim nasljednicima raspoređen onaj dio njegove ostavinske imovine koji nije vezan za pitanje nasljeđivanja iza LĆ,

- da ostavinsku imovinu ĐĆ u vidu 1/2 dijela stana u [adresa] u prizemlju površine 134,00 m2, upisanog u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nasljeđuju u 1/3 dijela, temeljem njegove oporuke, njegova kćer SĆI, u 1/3 dijela, temeljem njegove oporuke, nasljednici LĆ o čemu će se naknadno odlučiti nakon što se rasprava preostala sporna pitanja između njenih nasljednika, 1/3 dijela njegovi zakonski nasljednici, a obzirom da je prije ostavitelja preminula oporučna nasljednica JĆI kojoj je njegovom oporukom bio namijenjen taj dio njegove ostavinske imovine, a navedena 1/3 dijela ove imovine koju nasljeđuju zakonski nasljednici ostavitelja ĐĆ dijeli se na četiri jednaka dijela koji pripadaju u 1/4 dijela nasljednicima supruge LĆ, u 1/4 dijela kćeri SĆI, u 1/4 dijela kćeri VĆI (koja je svoj zakonski nasljedni dio ustupila SĆI koja se nasljedničkom izjavom prihvatila navedenog ustupa), u 1/4 dijela, sukladno članku 10. ZN-a, preko pokojne JĆI, IĆI i UĆI na jednake dijelove (svakome po 1/8 dijela),

- da je SĆI valjalo uručiti ukupno 6/12 dijela (što uz svođenje na zajednički nazivnik iznosi 12/24 dijela), mldb. IĆI 1/24 dijela i UĆI 1/24 dijela ostavinske imovine ostavitelja ĐĆ, dok da će se o preostalih ukupno 5/12 (10/24) dijela iste ostavinske imovine ostavitelja, a koji dio otpada na nasljednike LĆ, odlučiti nakon što se rasprave preostala sporna pitanja između njenih nasljednika

- da ostavinsku imovinu ostavitelja ĐĆ u vidu 1/2 dijela osobnog vozila marke Honda, 1/2 dijela iznosa na računima otvorenim na njegovo ime kod banaka, 1/2 dijela neisplaćene dospjele mirovine, 1/2 dijela prava korištenja groba na groblju [adresa] u [adresa] te u cijelosti pravo korištenja grobnog mjesta na groblju [adresa] nasljeđuju njegovi zakonski nasljednici pa da se ista imovina dijeli na četiri jednaka dijela koji pripadaju kako slijedi, u 1/4 dijela nasljednicima supruge LĆ, u 1/4 dijela kćeri SĆI, u 1/4 dijela kćeri VĆI (koja je svoj zakonski nasljedni dio ustupila SĆI koja se nasljedničkom izjavom prihvatila navedenog ustupa), u 1/4 dijela, sukladno članku 10. ZN-a, preko pokojne JĆI, IĆI i UĆI na jednake dijelove (svakome po 1/8 dijela), dok da će se dok će se o preostaloj 1/4 dijela te imovine koja otpada na nasljednike LĆ, odlučiti nakon što se rasprave preostala sporna pitanja između njenih nasljednika,

- da su nerazriješena sporna pitanja između nasljednika LĆ vezano za nužni dio za pravo mldb. KĆI i TĆI iz razloga što je SĆI dostavila očitovanje o vrijednosti ostavinske imovine ostaviteljice LĆ, kao i popis njenih dugovanja, te je kao jedno od dugovanja ostaviteljice navela potraživanje na ime troška adaptacije stana u [adresa] od 50.000,00 kn, koja je adaptacija izvršena 2009., a koje potraživanje pripada njoj i njenom suprugu AĆ, čemu su se LĆI i ĐĆI usprotivili, zbog čega da je sud, postoji spor o činjenicama o kojima ovisi vrijednost nužnog dijela KĆI i TĆI, pozivom na odredbe članka 224. stavak 1. i 2. ZN-a, uputio na pokretanje parnice radi utvrđenja sporne činjenice nasljednicu SĆI smatrajući njezino pravo manje vjerojatnim.

8. Ovakva utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda, kao i primjenu materijalnog prava u pretežnom dijelu kao pravilne prihvaća i ovaj sud.

9. Nisu osnovani žalbeni navodi nasljednika mldb. LĆI i ĐĆI kojima ističu ništetnost oporuke ostavitelja ĐĆ u cijelosti, kao niti oni kojima tvrde da je sud prvog stupnja pogrešno protumačio pravu volju ostavitelja.

9.1. Naime, iako su pojedine odredbe oporuke pravno nedopuštene odnosno ništetne, i to u dijelu u kojem ostavitelj određuje nasljednika nasljedniku, kako je to pravilno, u smislu odredbe članka 44. stavak 2. ZN-a kojom je propisano da oporučitelj ne može odrediti nasljednika svom nasljedniku ni zapisovniku, utvrdio prvostupanjski sud, takve odredbe ne proizvode pravne učinke, ali ne dovode do ništetnosti oporuke u cjelini. Ovo stoga što se radi o odredbama koje nisu odlučne za opstanak oporuke, pa se mogu izdvojiti bez utjecaja na osnovnu dispoziciju ostavitelja, a koja se odnosi na raspodjelu njegove imovine.

9.2. Suprotno žalbenim tvrdnjama, sadržaj oporuke ne upućuje na zaključak da bi ostavitelj htio isključivu primjenu pravila o zakonskom nasljeđivanju niti da bi odredbe njegove oporuke predstavljale tek moralne smjernice jer takvo tumačenje nije utemeljeno na tekstu oporuke, čijim je sastavljanjem ostavitelj imao izričitu namjeru raspolagati svojom imovinom post mortem, čime je jasno očitovao svoju volju da se primijeni oporučno, a ne zakonsko nasljeđivanje pri čemu sama okolnost da pojedine odredbe nisu pravno valjane ne mijenja narav preostalih raspolaganja niti ih pretvara u neobvezujuće savjete.

10. Nadalje, pravilno je prvostupanjski sud zaključio i da ostavitelj nije odredio „zamjenske“ nasljednike za slučaj da koja od oporučnih nasljednica umre prije njega, u smislu odredbe članka 44. stavak 1. ZN-a, zbog čega u nedostatku takve oporučne odredbe, oporučni nasljedni dio koji bi pripao kćeri ČĆI, a koja je umrla prije ostavitelja, ne može prijeći na njezine nasljednike, već se raspoređuje prema pravilima zakonskog nasljeđivanja među zakonskim nasljednicima ostavitelja. Nasljednici mldb. LĆI i ĐĆI u žalbi iznose vlastito tumačenje oporuke koje nije utemeljeno na njezinu sadržaju, već je protivno izraženoj i od strane prvostupanjskog suda pravilno protumačenoj volji ostavitelja pa takvi navodi u konkretnom slučaju ne dovode u pitanje pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

11. Iz tijeka prvostupanjskog postupka, kao ni iz sadržaja žalbe ne proizlazi da bi mldb. LĆI i ĐĆI osporavali koju od pretpostavki valjanosti oporuke iz članaka 26. do 29. ZN-a, već je njihovo osporavanje usmjereno isključivo na tumačenje sadržaja oporuke kako ga je utvrdio prvostupanjski sud, zbog čega, i prema stajalištu ovoga suda, nije postojala osnova da ih se pozivom na odredbu članka 222. ZN-a uputi u parnicu, kako to ističu u žalbi, obzirom da se u tom kontekstu ne radi o sporu oko činjenica, već o primjeni prava i tumačenju volje ostavitelja.

11.1. U situaciji kada iz stanja spisa izrijekom proizlazi da su zakonski nasljednici mldb. LĆI i ĐĆI izrijekom priznali valjanost oporuke ostavitelja ĐĆ (ročište kod javnog bilježnika od 20. listopada 2014.), ne mogu sada s uspjehom u žalbi isticati prigovor pravne nevaljanosti oporuke.

11.2. Ovdje valja napomenuti da u odnosu na dio oporuke u kojem ostavitelj navodi da očekuje da se nasljednica VĆI odrekne svog nužnog nasljednog dijela na stanu u [adresa], istom odredbom ostavitelj nije ovu nasljednicu isključio iz nasljedstva, već izrazio želju kako da se ista očituje u ostavinskom postupku, zbog čega ovdje nije riječ o oporučnom raspolaganju pa tako izražena želja ostavitelja ne može biti razlog nevaljanosti oporuke.

11.3. Valja još navesti kako je prvostupanjski sud pravilno donio djelomično rješenje o nasljeđivanju obzirom na spojene ostavinske predmete supružnika VĆI, tek nakon što se rasprave sporna pitanja između oporučne nasljednice i nužnih nasljednika moći odlučiti o ostatku ostavinske imovine.

12. Slijedom navedenog, žalba nasljednika ĐĆI i mldb. LĆI ukazuje se neosnovanom pa ju je valjalo, na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a u vezi sa člankom 175. stavak 2. ZN-a, odbiti kao neosnovanu i odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja, osim u dijelu pod točkom I.5. izreke obzirom je između stranaka neprijeporno da ostavinsku imovinu ostavitelja KĆ čini samo ½ neisplaćenog mirovinskog primanja.

13. Međutim, s pravom u žalbi nasljednica SĆI osporava pravilnost primjene materijalnog prava u odnosu na utvrđeni sastav ostavinske imovine u odnosu na dospjelo neisplaćeno mirovinsko primanje ostavitelja ĐĆ od HZMO-a.

13.1. Naime, prvostupanjski je sud pogrešno u točki I. izreke pobijane odluke utvrdio da dospjelo neisplaćeno mirovinsko primanje od HZMO u cijelosti čini ostavinsku imovinu ostavitelja obzirom da iz stanja spisa proizlazi i među strankama nije sporno da navedeno potraživanje predstavlja bračnu stečevinu ostavitelja i njegove supruge LĆ slijedom čega u ostavinsku imovinu ostavitelja ulazi samo dio koji pripada ostavitelju, odnosno polovica predmetnog potraživanja, dok druga polovica predmetnog potraživanja predstavlja ostavinsku imovinu pok. supruge ostavitelja LĆ.

13.2. Stoga kako je tijekom ostavinskog postupka utvrđeno da ostavinsku imovinu ostavitelja ĐĆ predstavlja, između ostalog, 1/2 dijela neisplaćene dospjele mirovine, obzirom ta činjenica među strankama nije sporna, ovaj je sud je na temelju odredbe iz članka 373. ZPP-a odluku u ovome dijelu preinačio u ovome dijelu i odlučio kao pod točkom II. izreke ovoga rješenja.

14. Neosnovano SĆI osporava pravilnost odluke u dijelu pod točkom VI., VII., VIII. i IX. izreke.

15. Naime, iz stanja spisa proizlazi da su nasljednici LĆI i ĐĆI priznali oporuku ostaviteljice LĆ valjanom te su potraživali nužni dio.

16. Na ročištu održanom 1. srpnja 2020. po nasljednici SĆI nije osporeno pravo na nužni dio, a nasljednica je tražila da se utvrdi vrijednost nužnog dijela. Prvostupanjski sud je pozvao nasljednike naznačiti vrijednost ostavinske imovine ostaviteljice LĆ (rješenje s lista 147 spisa) i o postojanju duga ostaviteljice kao i eventualno učinjenih dugovanja. Ujedno je prvostupanjski sud sam zatražio podatke o tržišnoj vrijednosti nekretnina ostaviteljice u [adresa], te je od Hrvatske poštanske banke d.d. i Zagrebačke banke d.d. zatražio podatke o eventualnom postojanju dugova ostaviteljice.

17. Nasljednica SĆI je podneskom od 14. prosinca 2021. naznačila vrijednost imovine i vrijednost dugova ostaviteljice, koju su vrijednost nasljednici ĐĆI i LĆI (u odnosu na nekretnine, pravo korištenja groba na [adresa], vozilo i pokretnine) osporili, te su predložili provođenje građevinskog i prometnog vještačenja.

18. Valja navesti da ostavinski sud nije ovlašten utvrđivati vrijednost imovine na temelju navoda nasljednika koji su sporni već je u takvoj situaciji dužan provesti ili vještačenje ili uputiti stranku na parnicu. Međutim, sama razlika u procjeni vrijednos ti ostavinske imovine između nasljednika nije osnova za upućivanje u parnicu dok sud nije iscrpio ostala dokazna sredstva (odnosno nije proveo vještačenje). Vrijednost ostavine je činjenično pitanje koje rješava ostavinski sud i tek u situaciji kada je sporna vrijednost imovine utvrđena po ostavinskom sudu valja donijeti rješenje o upućivanju u parnicu.

19. Osim toga, u konkretnoj pravnoj situaciji sporno je i postojanje duga prema ostavinskoj imovini pa je prvostupanjski sud pravilno prekinuo ostavinski postupak i uputio nasljednicu SĆI pokrenuti parnicu radi postojanja duga. Nakon utvrđenja postojanja duga moći će se utvrditi i vrijednost imovine, a time i vrijednost nužnog dijela.

20. Slijedom iznešenog valjalo je žalbu nasljednice SĆI odbiti kao neosnovanu te odluku potvrditi u pobijanom dijelu pod točkom VI., VII., VIII. i IX. izreke.

21. Obzirom na iznešeno riješeno je kao u izreci.

U Karlovcu 26. lipnja 2026.

Sudac

Vesna Stokrp