Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SPLITU

    Ovr Ob-42/2022-11

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E N J E

    Općinski sud u Splitu, po sucu Jermini Dujmović-Živković, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja KL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Saneli Džuzdanović Ligutić, odvjetnici u Splitu, protiv protivnika osiguranja HL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Marini Mrklić, odvjetnici u Splitu, radi osiguranja privremenom mjerom, dana 25. lipnja 2026.,

    r i j e š i o  j e

    I. Određuje se privremena mjera osiguranja novčane tražbine kojom se nalaže svim bankama kod kojih se vodi račun ili nalaze novčana sredstva protivnika osiguranja HL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da protivniku osiguranja ili trećoj osobi na temelju njegova naloga uskrati isplatu s bilo kojeg računa protivnika osiguranja 1/2 (jednu polovinu) iznosa od 41.564,42 € s pripadajućom zateznom kamatom, obračunatoj od 1. siječnja 2008. do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kako slijedi:

    - na iznos od 2,88 € od 30.06.2008.

    - na iznos od 52,84 € od 31.10.2008.

    - na iznos od 16,48 € od 30.11.2008.

    - na iznos od 62,71 € od 31.12.2008.

    - na iznos od 69,81 € od 31.01.2009.

    - na iznos od 73,02 € od 28.02.2009.

    - na iznos od 64,18 € od 31.03.2009.

    - na iznos od 65,87 € od 30.04.2009.

    - na iznos od 52,33 € od 31.05.2009.

    - na iznos od 42,37 € od 30.06.2009.

    - na iznos od 45,02 € od 31.07.2009.

    - na iznos od 50,27 € od 31.08.2009.

    - na iznos od 49,81 € od 30.09.2009.

    - na iznos od 44,50 € od 31.10.2009.

    - na iznos od 54,47 € od 30.11.2009.

    - na iznos od 62,46 € od 31.12.2009.

    - na iznos od 73,82 € od 31.01.2010.

    - na iznos od 71,21 € od 28.02.2010.

    - na iznos od 86,63 € od 31.03.2010.

    - na iznos od 83,71 € od 30.04.2010.

    - na iznos od 89,41 € od 31.05.2010.

    - na iznos od 138,76 € od 30.06.2010.

    - na iznos od 128,60 € od 31.07.2010.

    - na iznos od 159,64 € od 31.08.2010.

    - na iznos od 148,92 € od 30.09.2010.

    - na iznos od 131,67 € od 31.10.2010.

    - na iznos od 168,06 € od 30.11.2010.

    - na iznos od 214,36 € od 31.12.2010.

    - na iznos od 181,58 € od 31.01.2011.

    - na iznos od 193,08 € od 28.02.2011.

    - na iznos od 178,45 € od 31.03.2011.

    - na iznos od 181,08 € od 30.04.2011.

    - na iznos od 243,15 € od 31.05.2011.

    - na iznos od 249,19 € od 30.06.2011.

    - na iznos od 301,05 € od 31.07.2011.

    - na iznos od 274,41 € od 31.08.2011.

    - na iznos od 245,25 € od 30.09.2011.

    - na iznos od 242,12 € od 31.10.2011.

    - na iznos od 239,88 € od 30.11.2011.

    - na iznos od 253,79 € od 31.12.2011.

    - na iznos od 265,91 € od 31.01.2012.

    - na iznos od 252,44 € od 29.2.2012.

    - na iznos od 244,19 € od 31.03.2012.

    - na iznos od 249,76 € od 30.04.2012.

    - na iznos od 253,57 € od 31.05.2012.

    - na iznos od 35.211,70 € od 29.06.2012., kao i 1/2 (jednu polovinu) iznosa od 4.520,41 € zajedno sa zateznim kamatama koje na ovaj iznos teku od 19. ožujka 2021. do 31. prosinca 2022. po stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

    II. Nalaže se Financijskoj agenciji (FINA) - Poslovnica Split da naredi bankama izvršenje ovog rješenja počevši od banke koja vodi najranije otvoreni račun prema podacima iz Jedinstvenog registra računa, a ako osnova za plaćanje ne bude izvršena na novčanim sredstvima po svim računima protivnika osiguranja da se provede osiguranje na oročenim sredstvima protivnika osiguranja te se zabranjuje protivniku osiguranja da primi ispunjenje gornje obveze odnosno da raspolaže s tom tražbinom.

    III. Zabrana iz točke I. ovog rješenja smatra se provedenom dostavom ovog rješenja Financijskoj agenciji (FINA).

    IV. Ova privremena mjera stupa na snagu odmah i traje do pravomoćnosti presude u parničnom postupku pod poslovnim brojem P Ob-37/2023 kojim se ova privremena mjera treba opravdati ili do drugačije odluke ovog suda.

    V. Odluku o trošku ovog postupka osiguranja sud će donijeti temeljem odredbe čl. 14. st. 6. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24., dalje OZ-a).

    Obrazloženje

    1. Kod ovog suda je dana 7. prosinca 2022., zaprimljen prijedlog predlagateljice osiguranja radi donošenja privremene mjere osiguranjem novčane tražbine, spram protivnika osiguranja. U prijedlogu se navodi da su stranke bračni drugovi čiji su odnosi trajno i teško poremećeni. U braku da su zajedno stekle imovinu značajne vrijednosti, između ostalog i stan u [adresa], kojega si zajedno kupili i platili podizanjem stambenog kredita kod Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb, od 7. ožujka 2006.. Protiv navedene banke je protivnik osiguranja nominalno kao kupac i korisnik tog kredita, ustao pred sudom s tužbom radi utvrđenja ništetnosti pojedinih odredbi tog ugovora i radi vraćanja preplaćenog novčanog iznosa, pa je sud donio presudu pod poslovnim brojem P-1275/2019 od 19. ožujka 2021., kojom je obvezao tuženu banku na isplatu protivniku osiguranja, u parnici tužitelju, iznosa od 313.167,12 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, te na ime parničnog troška iznosa od 34.059,00 kn s pripadajućim zateznim kamatama. Navedena presuda da u trenutku podnošenja ovog prijedlog još nije pravomoćna. Upravo da je na inicijativu predlagateljice osiguranja pokrenut navedeni parnični postupak, u koju svrhu je protivnik osiguranja kao tužitelj i ispustio predlagateljici osiguranja ovjerovljenu punomoć za zastupanje u toj parnici, te da je i parnične troškove predlagateljica osiguranja platila sa svog računa. Međutim e-mailom poslanim 22. studenog 2022. da je predlagateljica osiguranja obaviještena od odvjetnika kojega su stranke zajedno angažirale kao profesionalnog punonoćnika za zastupanje u toj parnici, da joj je protivnik osiguranja opozvao punomoć za zastupanje. Gornjim činom je protivnik osiguranja onemogućio predlagateljci osiguranja sudjelovanje u sudskom predmetu radi naplate novčanih iznosa kojima ista participira u jednoj polovini po osnovi bračne stečevine, sukladno izričitoj odredbi Obiteljskog zakona. Time je protivnik osiguranja doveo protivnicu osiguranja u opasnost da kada i ukoliko citirana presuda postane pravomoćna, taj novac naplati i skloni na nepoznato mjesto, te onemogući na taj način ostvarenje njezin prava u budućem parničnom postupku protiv protivnika osiguranja, radi utvrđenja bračne stečevine i isplate, kojim postupkom bi se ovdje predložena privremena mjera trebala opravdati. Slijedom navedenog predložena je privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine kojom se zabranjuje dužniku protivnika osiguranja društvu Raifeisenbank Austria d.d. Zagreb da protivniku osiguranja ZL dobrovoljno isplati jednu polovinu iznosa od 313.167,12 kn s pripadajućom zateznom kamatom po propisanoj stopi počev od 1. siječnja 2008. do isplate, kao i jednu polovinu iznosa od 34.059, 00 kn s pripadajućom zateznom kamatom po propisanoj stopi počev od 19. ožujka 2021. do isplate, te da se zabranjuje protivniku osiguranja da primi ispunjenje gornje obveze, odnosno da raspolaže s tom tražbinom. Ta zabrana da se smatra provedenom dostavom tog rješenja dužniku protivnika osiguranja. Privremena mjera da stupa na snagu odmah i traje do pravomoćnosti presude u parničnom postupku kojim se ova privremena mjera treba opravdati ili do drugačije odluke ovog suda, te da protivnik osiguranja naknadi troškove ovog postupka predlagateljici osiguranja.

    2. Međutim, podneskom od 24. siječnja 2023. predlagateljica osiguranja je obavijestila sud da su se od podnošenja prijedloga 7. prosinca 2022., promijenile okolnosti, tako da je protivnik osiguranja, prema saznanju predlagateljice osiguranja u međuvremenu od svog dužnika Raifeisenbank Austria d.d. u cijelosti naplatio predmetnu novčanu tražbinu. Radi navedenog, kao i promjene valute iz kune u euro, te stope zatezne kamate, da je prisiljena preinačiti svoj prijedlog za osiguranje na način kako je navedeno u izreci ovog rješenja pod toč. I. do IV..

    3. U podnesku zaprimljenom 29. ožujka 2023. predlagateljica osiguranja je obavijestila sud da protivnik osiguranja otuđuje zajedničku imovinu stečenu u braku, između ostalog da je saznala kako je u lipnju 2022. otuđio i zajedničku kuću stranaka na otoku Korčuli, time da je dodatno učinila vjerojatnim kako će bez predložene privremene mjere ostvarenje njezine tražbine biti onemogućeno ili znatno otežano, te je u prilogu dostavila rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Blatu, koje je donio zemljišnoknjižni odjel tog suda pod poslovnim brojem Z-6822/2022 iz kojega je razvidno da je protivnik osiguranja temeljem ugovora o darovanju od 17. lipnja 2022. nekretninu upisanu u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] darovao GL.

    4. Očitovao se protivnik osiguranja na prijedlog predlagateljice osiguranja podneskom od 6. prosinca 2023. u kojemu navodi da je predlagateljica osiguranja podnijela prijedlog za određivanje privremene mjere tvrdeći kako su stranke kao bračni drugovi stekli imovinu značajne vrijednosti i to imovinu, odnosno tražbinu koja proizlazi iz parničnog postupka radi utvrđenja ništetnosti pojedinih odredbi ugovora i radi vraćanja preplaćenog novčanog iznosa koja je rezultirala presudom u postupku P- 1275/2019 od 19.03.2021., koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Velikoj Gorici. Stranke da su stekle nekretninu i to stan u [adresa], anagrafske oznake [adresa], kojeg su zajedno kupili i platili podizanjem stambenog kredita kod RBA dd. Zagreb, broj 069-50 3318300 od 7.03.2006., međutim tu nekretninu su u međuvremenu prodali. Nakon prodaje i podmirenja ostatka kredita na računima otvorenim kod Raiffeisen Bank da je ostao iznos od cca 45.000,00 EUR koje je samostalno i bez dogovora s protivnikom osiguranja s računa digla predlagateljica osiguranja. Točno je da je protivnik osiguranja vodio postupak P-1257/2019, koji je rezultirao pravomoćnom presudom, međutim iznos kojeg je protivnik osiguranja primio dana 29.11.2022. iznosi 533.075,54 kune (70.751,82 eur). Navedeni iznos je protivnik osiguranja prebacio na svoj devizni račun dana 01.12.2022., te ga je dana 10.12.2022. podigao u gotovini s računa. Istoga dana je predlagateljici osiguranja na ruke predao iznos od 28.300,00 EUR, na ime bračne stečevine, odnosno dio koji njoj pripada. Predmetni iznos čini manje od polovice iznosa jer je postojao dug predlagateljice osiguranja spram majke protivnika osiguranja, ČL u ukupnom iznosu od 105.000,00 kn (13.935,89 EUR) koji je nastao jer je predlagateljica osiguranja od 2010. pa do 2020. u više navrata pozajmljivala od nje različite novčane iznose, te je dogovor između stranaka bio da će se iz ovog iznosa najprije namiriti taj dug, a da će se ostatak podijeliti, tako da je dug protivnik osiguranja i vratio dana 11.12.2022., a ostatak su stranke podijelile. Nadalje, da predlagateljica osiguranja ističe ˝Razlog zašto ne potražuje navedene nekretnine kao bračnu stečevinu je isključivo iz razloga jer ne želi djecu stranaka uključivati u sudske postupke na sudu˝, a ista je svome drugome sinu K darovala 02.12.2022. nekretninu u Splitu, pa se radi o predlagateljičinom ˝modus operandi˝, a ne o stvarnoj bojazni da bi protivnik osiguranja mogao određenu imovinu otuđiti. Nekretnina u K. O. [katastarska općina] je nasljedstvo koje ne predstavlja bračnu stečevinu. Ističe kako je pred ovim sudom u tijeku postupak pod poslovnim brojem Pob-37/2023 u kojem je predmet postupka utvrđenje bračne stečevine. Obzirom da nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe članka 346. Ovršnog zakona, jer predlagateljica osiguranja nije niti utvrdila postojanost svoje tražbine, niti ičim potkrijepila ili dokazala da postoji vjerojatnost ili opasnost da bi bez takve mjere spriječio ili znatno otežo ostvarenje tražbine ili eventualni nastanak štete, donošenje privremene mjere da nije osnovano.

    5. U svom podnesku od 2. siječnja 2024. predlagateljica osiguranja osporava navode iz podneska protivnika osiguranja, osim pravno neodlučnog navoda o prodaji stana u [adresa] u [adresa] i razdiobi kupovnine. Ovjerovljena izjava ŽL, majke protivnika osiguranja, da je notorna manipulacija proitvnika osiguranja s njegovom majkom, koja je u vrijeme potpisa i ovjere izjave ovjerene kod javnog bilježnika Helene Dragun pod poslovnim brojem OV-1812/2023 bila u terminalnoj fazi bolesti, u potpunosti ovisna o pomoći i njezi protivnika osiguranja, te da je umrla mjesec dana nakon potpisa i ovjere te izjave, uz običnu ovjeru potpisa kada javni bilježnik utvrđuje samo identitet potpisnika. Nikakva nevraćena pozajmica od strane majke protivnika osiguranja dana osobno predlagateljici osiguranja da nije postojala. Tvrdnja protivnika osiguranja da je odmah po naplati spornog novčanog iznosa od Raiffeisenbank Austria d.d., koji je bračna stečevina, isplatio predlagateljici osiguranja u iznosu od 28.300,00 eura na ruke, da je neistinita, te da protivnik osiguranja ne predočava nikakav dokaz na tu okolnost. Jedino što protivnik osiguranja točno tvrdi je da je između stranaka pokrenut parnični postupak radi utvrđenja i diobe bračne stečevine pod poslovnim brojem P ob-37/2023, čime je dodatno učinjena vjerojatnom opasnost da će ostvarenje tražbine predlagateljice osiguranja bez predložene privremene mjere biti onemogućena ili znatno otežana.

    6. Tijekom postupka sud je pregledao presudu Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1275/2019 od 19. ožujka 2021. u pravnoj stvari tužitelja HL, protiv tuženika Raiffeisenbank Austria d.d., radi utvrđenja i isplate, kojom je pod toč. III. naloženo tuženiku da isplati tužitelju iznos od 313.167,12 kn sa pripadajućom zateznom kamatom obračunatom od 1. 1. 2008. do isplate, koja zatezna kamata na svaki pojedinačni iznos teče kako je navedeno u toč. I. izreke, te je pod toč. IV. citirane presude naloženo tuženiku Raiffeisenbank Austria d.d. da naknadi tuženiku, u ovom postupku protivniku osiguranja parnični trošak u iznosu od 34.059,00 kn sa zateznim kamatama od presuđenja 19. ožujka 2021. do isplate. Pregledao je ovaj sud i presudu i rješenje Županijskog suda u Velikoj Gorici pod poslovnim brojem Gž-892/2021-3 od 28. listopada 2022., kojim su odbijene žalbe stranaka i potvrđena prvostupanjska presuda.

    7. Pregledan je spis Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem P ob- 37/2023, radi utvrđenja i diobe bračne stečevine, koju parnicu je pokrenula protivnica osiguranja, protiv predlagatelja osiguranja, među ostalim i radi utvrđenja da novčani iznos od 82.945,15 eura, koji je isplaćen temeljem pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1275/2019 od 19. ožujka 2021. predstavlja bračnu stečevinu parničnih stranaka koju su stekli za vrijeme trajanja bračne zajednice. Ujedno je protivnica osiguranja kao tužiteljica zatražila od predlagatelja osiguranja kao tuženika u toj parnici, da joj isplati iznos od 41.472,57 eura zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom na taj iznos od 24. studenog 2022. do isplate. U tom istom parničnom postupku predložila je radi osiguranja predmetne novčane tražbine i donošenje privremene mjere kojom se protivniku osiguranja zabranjuje otuđenje i opterećenje nekretnine označene kao stan u [adresa], anagrafske oznake [adresa], etažno vlasništvo E-55, stan na petom katu. Pregledan je i izvanparnični postupak pod poslovnim brojem R1 Ob-427/2023 u kojemu je dana 5. svibnja 2023. donijeto rješenje kojim se razvodi brak stranaka, zaključen dana 16. kolovoza 1986..

    8. Pregledana je punomoć, ovjerena u potpisu kod javnog bilježnika Jagode Makelja Šuljić u Splitu, pod poslovnim brojem OV-114/2019 od 4. siječnja 2019., kojom je protivnik osiguranja ovlastio svoju suprugu, predlagateljicu osiguranja da u njegovo ime može pokrenuti postupak protiv Raiffeisenbank Austria d.d. i zastupati ga, te poduzimati sve pravne radnje.

    9. Pregledana je Izjava ČL, sada pok. majke protivnika osiguranja, ovjerena u potpisu kod javnog bilježnika Helene Dragun u Splitu, pod poslovnim brojem OV-1812/2023 od 13. travnja 2023. iz koje proizlazi da je svom sinu, protivniku osiguranja pred kupoprodaju stana u [adresa], koji je koštao oko 60.000,00 eura, još 1998. poklonila iznos od 28.000,00 dem, a onda 2003. još iznos od 46.000,00 dem, jer je sa svojim suprugom postigla dogovor da će time riješiti stambeno pitanje svojem sinu, protivniku osiguranja. Osim toga da je protivniku osiguranja darovala svoj suvlasnički dio nekretnine u K. O. [katastarska općina], Z. U. [broj ZK uloška], te da je od 2010. do 2020. u više navrata predlagateljici osiguranja kao supruzi svoga sina pozajmljivala različite novčane iznose, koje je sve zapisala u svojoj bilježnici, koju će predati svom sinu, time da joj je ukupno pozajmila iznos od 105.000,00 kn, a dana 11. prosinca 2022. da joj je sin, protivnik osiguranja predao iznos od 14.000,00 eura, te joj je na taj način vratio cjelokupni dug predlagateljice osiguranja.

    10. Prijedlog predlagateljice osiguranja radi određivanja privremene mjere je osnovan.

    11. Odredbom čl. 344. st. 1. OZ-a, propisano je da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

    12. Odredbom čl. 345. st. 1. toč. 5. OZ-a propisano je da se radi osiguranja novčanih tražbina može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito nalog banci da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrati s dužnikova računa isplatu novčanog iznosa za koji je određena privremena mjera.

    13. Dakle, predlagateljica osiguranja je prijedlogom za osiguranje zatražila da sud odredi privremenu mjeru radi osiguranja njezine novčane tražbine koja predstavlja bračnu stečevinu, a proizlazi iz činjenice što su tijekom trajanja bračne zajednice stranke kreditom pribavile novčana sredstva, koji kredit je glasio na ime protivnika osiguranja, te je otplaćivan i preplaćen za vrijeme trajanja bračne zajednice, pa predlagateljica osiguranja smatra da preplaćena novčana sredstva uplaćena na račun protivnika osiguranja, temeljem pravomoćne presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1275/2019 od 19. ožujka 2021., predstavljaju bračnu stečevinu.

    14. Valja imati u vidu da su privremene mjere sredstva kojima je cilj stvaranje uvjeta za buduće ostvarenje tražbina vjerovnika na temelju odluke suda koja će biti ili koja je već donesena u glavnom postupku, one su sredstva privremenog, akcesornog, supsidijarnog i konzervacijskog karaktera u odnosu na meritorno suđenje. Učiniti vjerojatnim postojanje tražbine ne znači dokazati da ona zaista postoji, jer je potreban niži stupanj uvjerenosti suda u postojanje pravno odlučnih činjenica. No, nije dovoljna sama tvrdnja predlagateljice osiguranja da njezina tražbina postoji, već je dužna navesti okolnosti i priložiti dokaze iz kojih proizlazi vjerojatnost njezine tražbine. U ovom slučaju iz činjeničnih navoda prijedloga za određivanje privremene mjere, koji su suglasni sa spisu priloženim ispravama, proizlazi da su stranke sklopile brak 16. kolovoza 1986., da je brak razveden dana 5. svibnja 2023., da je za vrijeme trajanja braka ostvaren kredit, temeljem Ugovora o kreditu zaključenog 7. ožujka 2006. između protivnika osiguranja i Raiffeisenbank Austria d.d., za kupnju stana u [adresa], anagrafske oznake [adresa], koji kredit je glasio na ime protivnika osiguranja, te je otplaćivan, to jest isplata kreditnih obroka je vršena za vrijeme trajanja bračne zajednice, što sve između stranaka nije sporno. Nije sporno između stranaka da je protivnik osiguranja, koji je ishodio kredit na svoje ime, dana 22. ožujka 2019. podnio tužbu protiv Raiffeisenbank Austria d.d., radi utvrđenja ništetnosti nepoštenih ugovornih odredbi, te radi isplate preplaćenog iznosa, niti je sporno da je presudom Općinskog suda u Splitu poslovni broj P- 1275/2019 od 19. ožujka 2021., koja je postala pravomoćna, navedena banka obvezana na isplatu iznosa od 41.564,42 eura protivniku osiguranja, sa pripadajućom zateznom kamatom koja teče na svaki pojedinačni iznos kako je navedeno u toč. I. izreke rješenja, kao i naknadu parničnog troška od 4.520,41 eura sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate, sve imajući u vidu primjenu Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 57/22 i 88/22). Nije sporno da je Raiffeisenbank Austria d.d. isplatila na račun protivnika osiguranja iznos preplaćenog kredita sukladno pravomoćnoj presudi, te proizlazi da je dana 1. prosinca 2022. iznos od 77.301,48 eura prenesen na devizni račun protivnika osiguranja, što je razvidno prema izlistu prometa za tekući račun u eurima broj HR18 2340 0093 2352 3479 4 protivnika osiguranja (list 62/63) spisa, kao i da je protivnik osiguranja dana 10. prosinca 2022. podigao sa svog računa iznos od 77.100,00 eura, što je razvidno prema izlistu prometa za tekući račun u eurima i stranoj valuti broj HR87 2340 0093 2364 1569 1 protivnika osiguranja (list 64 spisa).

    15. Premda protivnik osiguranja tvrdi da je istog dana, 10. prosinca 2022., predao na ruke predlagateljici osiguranja na ime bračne stečevine, iznos od 28.300,00 eura, što ona osporava, ovaj sud nije stekao uvjerenje da je protivnik osiguranja taj iznos predao predlagateljici osiguranja. Ovo proizlazi iz činjenice što je protivnik osiguranja opozvao punomoć predlagateljici osiguranja za zastupanje u parnici pod poslovnim brojem P-1275/2019, dana 22. studenog 2022., u vrijeme kada je već bila donijeta i drugostupanjska presuda i rješenje Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-892/2021 od 28. listopada 2022., očito s ciljem kako ona ne bi imala mogućnost za provjeru podataka vezanih za isplatu preplaćenog iznosa, čime ju je isključio iz financijskih informacija koje se tiču bračne stečevine, bez prethodnog dogovora među njima, iako je prethodno ravnopravno upravljala imovinom stečenom u braku, što je razvidno ne samo iz punomoći kojom ju je ovlastio za zastupanje u citiranom parničnom postupku, nego i iz činjenice što je i parnične troškove i sudske pristojbe plaćala sa svog računa. K tome je posve neuvjerljiv navod protivnika osiguranja o predanom iznosu od 28.300,00 eura na ruke predlagateljici osiguranja, bez bilo kakvog dokaza o toj predaji u vrijeme kada stranke više nisu ni u kakvoj životnoj, niti financijskoj zajednici, kada je prestao njihov zajednički život, a njihovi odnosi trajno poremćeni. Istovremeno u potpisu ovjerena Izjava sada pok. majke protivnika osiguranja ŽL, opisana u toč. 9. ovog obrazloženja, prema kojoj izjavi je protivnik osiguranja svojoj majci predao iznos od 14.000,00 eura dana 11. prosinca 2022., čime joj je vratio cjelokupni dug predlagateljice osiguranja, s osnova zajmova koje su njih dvije sklapale, ne ulazeći u njezinu istinitost, posve je pravno neodlučna, jer bi se radilo o obvezno pravnom odnosu između predlagateljice osiguranja i majke protivnika osiguranja ŽL.

    16. Okolnost da je tijekom trajanja bračne zajednice stranaka realiziran kredit na ime protivnika osiguranja, koji kredit je otplaćivan za vrijeme trajanja bračne zajednice, upućuje na odredbu čl. 36. st. 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23, dalje ObZ) prema kojoj je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, te da su, prema st. 3. istog čl. ObZ-a bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili. U situaciji kada je kredit ishodio jedan od bračnih drugova za vrijeme trajanja bračne zajednice, kao u ovom slučaju, svejedno znači da iznos sredstava ostvarenih kreditom, ali i iznos sredstava koje su stranke preplatile vraćanjem kredita, predstavljaju bračnu stečevinu, iz razloga što je i isplata kreditnih obroka vršena za vrijeme trajanja bračne zajednice na teret oba bračna druga. Stoga isplata novčanog iznosa prema pravomoćnoj presudi Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1275/2019 od 19. ožujka 2021. na račun protivnika osiguranja predstavlja zajedničku imovinu stranaka, što znači da je predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnom postojanje svoje tražbine, da je suvlasnica jedne polovine isplaćenog iznosa.

    17. Predlagateljica osiguranja je, po mišljenju ovog suda, učinila vjerojatnom i postojanje opasnosti za ostvarenje njezine novčane tražbine bez određivanja predložene privremene mjere, da će protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, u smislu odredbe čl. 344. st. 1. OZ-a. Naime, ta opasnost koju je nužno u potrebnom stupnju vjerojatnosti utvrditi temelji se na konkretnim radnjama protivnika osiguranja koje je isti već poduzeo. Protivnik osiguranja je novčani iznos ostvaren vraćanjem preplaćenog iznosa kredita, koji predstavlja bračnu stečevinu, gotovo odmah podigao s računa i njime raspolagao isključujući predlagateljicu osiguranja od financijskih informacija koji se tiču bračne stečevine, pokušavajući bez bilo kakvog uporišta uvjeriti sud da joj je njezinu tražbinu namirio isplatom dijela novčanih sredstava njoj, a dijelom vraćanjem njegovoj majci iznosa koji je predlagateljica osiguranja njoj dugovala. Daljnja okolnost koja ukazuje na postojanje opasnosti da će protivnik osiguranja postupati na način da spriječi naplatu tražbine predlagateljice osiguranja, ovaj sud nalazi i u činjenici što je u razdoblju nakon donošenja presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1275/2019 od 19. ožujka 2021. sklopio Ugovor o darovanju dana 17. lipnja 2022. nekretnine upisane u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], sa svojim sinom OL, te time spriječio da se predlagateljica osiguranja od protivnika osiguranja eventualno naplati iz vrijednosti te nekretnine. Po mišljenju ovog suda sve što protivnik osiguranja poduzima, pa i pozivanje na izjavu njegove majke o isplati od strane protivnika osiguranja dugova predlagateljice osiguranja, usmjereno je na spriječavanje i otežavanje predlagateljice osiguranja u ostvarivanju njezinih prava i naplate tražbine koju ima s osnove bračne stečevine, dok protivnik osiguranja ima mogućnost nekontroliranog raspolaganja novčanim sredstvima koja su bračna stečevina.

    18. Privremena mjera koju predlagateljica osiguranja predlaže, sukladno odredbi čl. 345. st. 1. toč. 5. OZ-a, a sastoji se u nalogu bankama da protivniku osiguranja ili trećoj osobi na temelju njegova naloga uskrate isplatu s računa protivnika osiguranja novčanog iznosa za koji je određena privremena mjera, proporcionalna je zaštićenom interesu predlagateljice osiguranja, jer uključuje u sebi učinkovitost i nužnost mjere. Također je u parničnom postupku koji se kod ovog suda vodi pod poslovnim brojem POb-37/23 predlagateljica osiguranja, kao tužiteljica, radi osiguranja iste novčane tražbine zatražila donošenje privremene mjere kojom se protivniku osiguranja kao tuženiku zabranjuje otuđenje i opterećenje nekretnine označene kao stan u [adresa], anagrafske oznake [adresa], etažno vlasništvo E-55, koja privremena mjera radi osiguranja iste tražbine, ali druge vrste, nije od utjecaja na odlučivanje u ovom postupku. U ovom postupku predložena privremena mjera je opravdana radi sprječavanja mogućeg nepovratnog otuđenja i umanjenja imovine koja predstavlja bračnu stečevinu i koja je predmet ovog sudskog postupka budući postoji opravdana bojazan da će protivnik osiguranja nekontroliranom raspolaganju imovinom spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine predlagateljice osiguranja. Stoga je ispunjenjem pretpostavki iz odredbe čl. 344. st. 1. OZ-a, a u smislu odredbe čl. 345. st. 1. toč. 5. OZ-a, trebalo odlučiti kao u izreci pod toč. I. i II..

    19. Toč. III. izreke temelji se na odredbi čl. 352.st. 3. OZ-a, a toč. IV. na odredbi čl. 351. st. 1. OZ-a.

    U Splitu, 25. lipnja 2026.

    S U D A C

    Jermina Dujmović-Živković

    PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda u tri primjerka.

    DNA:

    - pun. predlagateljice osiguranja

    - pun. protivnika osiguranja

    - FINI odmah

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.