REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Put Mulina 1, Trogir

Poslovni broj: Pp-6524/2023-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji Željki Matkov, uz sudjelovanje sudske savjetnice Josipe Grga i Milenke Vičić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ĆZ, zbog prekršaja iz članka 13. stavka 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23, dalje u tekstu: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira), povodom optužnog prijedloga Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Trogir, Klasa: 211- 07/23-5/14879, Urbroj: 511-12-33-23-1 od 10. lipnja 2023. nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 25. lipnja 2026., u nazočnosti okrivljenika, a u izočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja te objavljene u izočnosti stranaka dana 25. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju odredbe članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon)

Okrivljenik: ĆZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Ć i A, rođen **.**.1977. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], završena SSS, automehaničar, nezaposlen, srednjeg imovnog stanja, oženjen, otac dvoje djece, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan

o s l o b a đ a  s e  o d  o p t u ž b e

da bi

dana 5. lipnja 2023. u 18:30 sati na ulici u mjestu Okrug Gornji, općina [adresa], remetio javni red i mir na način da se glasno vičući obratio AZ govoreći: „Pička ti materina purgerska, jebem ti mater u usta!“,

čime da bi okrivljenik počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

II. Na temelju odredbe članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Trogir pod gore navedenim brojem podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika, a zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao i u izreci ove presude.

2. Okrivljenik ĆZ u svojoj obrani pred Sudom, na glavnoj raspravi dana 27. prosinca 2023. godine, izjavio da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Nije istina da se on predmetne prigode vikom obratio AZ riječima: "Pička ti materina purgerska, jeben ti mater u usta". Ovog dana on da je sa suprugom šetao svog psa pasmine doberman, šetnicom kojom svakodnevno šetaju njihovog psa kada je odjednom pas od susjeda AZ, a radi se o pasmini njemački ovčar, izletio te se zatrčao prema njegovom psu i prema njemu. On da je reagirao na način da je nogom odgurao ovog psa, te je istovremeno svog psa povlačio povodcem, te se izmicao od njega. Moguće je da je u tom trenutku iznenađen i šokiran što je napadnut od strane ovog psa u afektu izgovorio glasno neke riječi, te je istaknuo da je potrebno uzeti u obzir zbog čega je to bilo. Naknadno da je uočio da mu pas ima ugriznu ranu na leđima. Nakon ovog događaja pozvao je policiju te je od policije zatražio da se AZ upozori da ne pušta psa sa povodca, odnosno da isti bude vezan. Inače on da AZ poznaje i on da uvijek drži psa bez povodca. Njega je ovaj pas, od susjeda AZ, te prigode iznenadio jer je izletio; inače bi on da je vidio AZ se odmaknuo i poduzeo sve što mora da zaštiti sebe i svog psa. Želi napomenuti da AZ nakon ovog događaja nije upitao ni njega ni njegovu suprugu kako su, kao ni je li se nešto dogodilo psu.

2.1. Okrivljenik ĆZ, upitan da li ima dokaznih prijedloga, navodi da predlaže da se sasluša u svojstvu svjedoka njegova supruga NZ, kao i TZ.

3. Analizirajući obranu okrivljenika te dovodeći istu u svezi sa sadržajem isprava koje priležu spisu, a radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja i navoda iz obrane okrivljenika, Sud je ispitao i svjedoke NZ, TZ i AZ.

4. Tijekom daljnjeg dokaznog postupka ispitana je svjedokinja NZ. Svjedokinja NZ navodi kako su kritične prigode suprug i ona šetali svog psa dobermana šetnicom i držali ga na povodcu- kao što to uvijek i rade. Upoznati su sa susjedima AZ te isti imaju psa njemačkog ovčara za kojeg je bitno istaknuti da gospođa AZ istog uvijek šeta na povodcu, dok gospodin AZ ne. I prije ovog događaja dešavali su se incidenti, ali manjeg razmjera, između njihovih pasa i to svaki put kada bi istog šetao gospodin AZ jer ga nije držao na povodcu. Njihov pas je dosta agresivan i uvijek da napada njihovu kuju. Tako je bilo i tog puta i tom prilikom je njihov pas zadobio površinske ozljede na leđima uslijed ugriza od strane njihovog njemačkog ovčara. Ističe da je kritične prigode bila u šoku, u strahu, suprug i ona vikali su da se pas makne, da ga se odvede, da ga se veže. AZ šetao je 5-6 m iza svog psa, a u trenutku kada se njegov pas zatrčao iza njihovog on je bio na većoj udaljenosti. AZ nije uopće reagirao na navedeni incident niti je ubrzao korak da isto potencijalno spriječi već je samo kazao nešto u stilu da se oni već poznaju. Nije upitao niti kako je pas niti oni, a kritične prigode njen suprug ĆZ, osim da psa makne, da ga drži na povodcu prilikom šetanja, nije uputio nikakve druge, a kamoli neprimjerene riječi AZ, Dapače, on je bio taj koji je zvao policiju i to s namjerom samo da se AZ upozori da psa drži na povodcu, čak namjera nije bila da ga se kazneno goni. Sa 100%-tnom sigurnošću se sjeća da okolo njih u neposrednoj blizini, ni na plaži ni na šetnici, nije bilo nikoga.

4.1. Okrivljenik ĆZ, upitan ima li primjedbi i pitanja na iskaz svjedokinje NZ, navodi da nema pitanja i nema primjedbi.

5. Svjedok TZ navodi kako okrivljenika nikada u svome životu nije vidio, niti zna tko je, a mora kazati da mu nije jasno zašto je i povodom kojeg događaja pozvan kao svjedok na Sud.

5.1. Na poseban upit Suda da li se sjeća da je davao nekakav iskaz pred policijom, a u svojstvu svjedoka kakvog događaja, svjedok navodi kako mu je život turbulentan i da se doista ne sjeća nikakvog iskaza danog pred policijom.

5.2. Okrivljenik ĆZ, upitan ima li primjedbi i pitanja na iskaz svjedoka TZ, navodi da nema pitanja i nema primjedbi.

6. Ovaj Sud je dana 18. veljače 2026. godine uputio zamolnicu Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, za ispitivanjem svjedoka AZ. Ispitan pred zamolbenim Općinskim prekršajnim sudom u Zagrebu svjedok AZ navodi kako je dana 5. lipnja 2023. godine u 18:30 sati u mjestu [adresa], šetao svog psa njemačkog ovčara, a istog da je držao na povodcu. Tada da se susreo s okrivljenikom ĆZ, koji je također šetao svojeg psa na povodcu, isti da je bio sam, a ne sa suprugom, a poznaju se iz viđenja. Kada su bili jedan pored drugog njihovi psi su počeli lajati i režati jedan na drugoga, a okrivljenik tada da je napao njegovog psa na način da ga je više puta udario nogom u bedro i rebra. On je tada povukao svojeg psa, okrivljenik da je povukao svog psa, te je tada okrivljeniku rekao da mu ne prilazi kako ne bi došlo do sukoba, a tada da je okrivljenik krenuo prema njemu, ali je stao te ga nije fizički napao, ali mu je govorio neke pogrdne riječi, odnosno da je vikao glasno na njega, ali se ne sjeća više kojim riječima. Cijeli događaj da je trajao vrlo kratko, odnosno i okrivljenik i on da su brzo otišli svatko svojim putem.

7. Na glavnoj raspravi dana 25. lipnja 2026. godine, nakon što je okrivljeniku ĆZ pročitan Zapisnik o ispitivanju svjedoka AZ, isti izjavljuje kako nije istina da bi gospodin AZ kritične prigode svog psa držao na povodcu, već je isti bio odvezan i zatrčao se prema njegovom psu i to je razlog zbog kojeg je i pozvana policija.

8. Izvršen je uvid u Optužni prijedlog Policijske postaje Trogir, Klasa: 211-07/23- 5/14879 od 10. lipnja 2023., Obavijest o počinjenom prekršaju serijskog broja 00447588 od 5. lipnja 2023., Službenu zabilješku o dojavi od 5. lipnja 2023., potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije iz koje je razvidno da okrivljenik nije prekršajno osuđivan, a izvršen je uvid i u cjelokupan spis.

9. Na temelju članka 178. stavka 1. Prekršajnog zakona Sud je dao završnu riječ strankama, te je okrivljenik u završnom govoru naveo: "Ostajem pri svemu iznesenom tijekom postupka, ne smatram se krivim te molim Sud da me oslobodi od prekršajne odgovornosti."

10. Na osnovu provedenog dokaznog postupka, ocjenom obrane okrivljenika, savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima te uvidom u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, Sud je ocijenio kako je stanje stvari dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o prekršaju.

11. Člankom 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da su prekršaji protiv javnog reda i mira djela kojima se na nedozvoljen način remeti mir, rad ili normalan način života građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost ili ometa kretanje građana na ulicama i drugim javnim mjestima ili ometa ostvarivanje njihovih prava i dužnosti, vrijeđa moral, ometa vršenje zakonitih mjera državnih organa i službenih osoba, ugrožava opća sigurnost ljudi i imovine, vrijeđaju državni organi ili se na drugi način narušava javni red i mir građana te djela utvrđena ovim zakonom.

11.1. Odredbom članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, propisano je da tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 2.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

11.2. Prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira čini onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir. Vika mora biti tako glasno izgovaranje riječi kojima se remeti mir građana, odnosno uznemiruje javnost.

12. Naime, ovlašteni tužitelj u optužnom aktom kao mjesto počinjenja prekršaja navodi „na ulici u mjestu [adresa], općina [adresa]“, ne definirajući kakvu je posljedicu takvo ponašanje izazvalo, odnosno nisu definirani uvjeti i okolnosti koji su postojali u vrijeme izvršenja radnje, a koji bi činili takvo mjesto javnim, odnosno, dostupnost takvog ponašanja, čujnosti ili vidiku, iz neograničenog javnog mjesta, odnosno nastupanja posljedice u javnosti, predstavlja odlučnu činjenicu koja čini biće prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koja odredba sankcionira počinitelja koji vikom, svađom ili tučom na javnom mjestu remeti javni red i mir. Dakle, činjenični opis djela, čak i u slučaju da se dokazalo da bi utužene prigode okrivljenik vikao i galamio, nije u dovoljnoj mjeri konkretiziran da bi se mogao pravno kvalificirati kao narušavanje javnog reda i mira u smislu članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

12.1. Dodatno, iz tako koncipiranog opisa prekršaja, Sud nije mogao ocijeniti je li riječ o prekršaju kojim se narušava javni red i mir. Po prirodi stvari prekršaji protiv javnog reda i mira obuhvaćaju kategoriju kažnjivih djela kojima se kao opće dobro štiti javni red i mir. U konkretnom slučaju nije sporno da je okrivljenik povisio glas, međutim, to s obzirom na okolnosti slučaja nije dovoljno za donošenje zaključka da je počinio prekršaj protiv javnog reda i mira. Štoviše, iz svih u postupku izvedenih dokaza proizlazi da je okrivljenik povisio ton u namjeri da drugog počinitelja (budući je istom kritične prigode uručen Obavezni prekršajni nalog zbog počinjenja djela iz članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira) upozori na nedopušteno ponašanje. U tom kontekstu nije bez značaja istaknuti da se jedini nepristrani svjedok, ispitan tijekom postupka, ne sjeća okrivljenika niti može navesti povodom kojeg događaja bi bio pozvan svjedočiti na Sud.

12.2. Ovdje je potrebno istaknuti da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, te iz navedenog razloga sve odlučne činjenice moraju nužno biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

13. Za ispunjenje bića onih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela, nužno je da činjenični opis sadrži naznaku odnosno opis da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, što znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom otvorenom javnom mjestu dostupnom neograničenom krugu ljudi. U protivnom, dakle u nedostatku tog konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

14. Slijedom svega navedenog, Sud smatra da djelo za koje se okrivljenik optužuje i za koje se protiv istog vodi postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude, po propisu nije prekršaj, radi čega je pazeći na pravilnu primjenu Zakona, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenika oslobodio od optužbe zbog utuženog prekršaja, kako je to i navedeno u izreci ove presude.

15. Na temelju odredbe članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.

16. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Trogir, 25. lipnja 2026.

Zapisničarka

SUTKINJA

Milenka Vičić, v.r.

Željka Matkov, v.r.

SUDSKA SAVJETNICA

Josipa Grga, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude ovlašteni tužitelj ima pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, a putem ovog suda, bez takse, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema iste, u dva istovjetna primjerka.

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

- okrivljeniku ĆZ,

- ovlaštenom tužitelju,

- za spis.