Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

    Stalna služba u Trogiru

    Put Mulina 1, Trogir

    Poslovni broj: Pp-103/2025-16

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji Željki Matkov, uz sudjelovanje sudske savjetnice Josipe Grga i Milenke Vičić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika LA, zastupanog po braniteljici Ivani Ševo, odvjetnici u [adresa], zbog prekršaja iz članka 13. stavka 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23, dalje u tekstu: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira), povodom optužnog prijedloga Policijske uprave Splitsko- dalmatinske, Policijske postaje Trogir, Klasa: 211-07/24-5/34184, Urbroj: 511-12-33- 24-1 od 16. prosinca 2024. nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 24. lipnja 2026., u nazočnosti okrivljenika i braniteljice okrivljenika, a u izočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja te objavljene u izočnosti stranaka dana 25. lipnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    I. Na temelju odredbe članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon)

    Okrivljenik: LA, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin L i N djev. D, rođen **.**.1989. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], završena SSS, samostalni poduzetnik, mjesečnih primanja preko 100.000,00 eura, oženjen, bez djece, dobrog imovnog stanja, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan

    o s l o b a đ a  s e  o d  o p t u ž b e

    da bi

    dana 14. prosinca 2024. u 12:15 sati u mjestu Okrug Gornji, općina [adresa], remetio javni red i mir na način da se na javnom mjestu NA obratio vičući riječima: „Jebemti majku krvavu u dupe, šta češ ti!“ što je kod oštećene izazvalo osjećaj uznemirenosti,

    čime da bi okrivljenik počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

    II. Na temelju odredbe članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

    Obrazloženje

    1. Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Trogir pod gore navedenim brojem podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika, a zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao i u izreci ove presude.

    2. Ovaj Sud je dana 27. lipnja 2025. godine izdao prekršajni nalog protiv okrivljenika LA, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao i u izreci ove presude, a na koji nalog je okrivljenik pravodobno, putem svoje braniteljice Ivane Ševo, odvjetnice u Splitu, uložio prigovor zbog poricanja prekršaja.

    3. Postupajući po prigovoru na prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 238. stavka 9. Prekršajnog zakona, Sud je našao da je prigovor uložen u zakonskom roku, te je istog stavio izvan pravne snage i proveo glavnu raspravu.

    4. Okrivljenik LA u svojoj obrani pred Sudom, na glavnoj raspravi dana 24. lipnja 2026. godine, izjavio da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Prije svega, da ostaje pri svim navodima iz prigovora od 14. kolovoza 2025. godine, a dodatno bi htio istaknuti kako kritične prigode on se uopće nije obratio NA, pa ni ne zna odakle istoj da bi on njoj izgovorio riječi koje mu se predmetnim optužnim aktom stavljaju na teret. Na adresi [adresa] nalazi se kuća koja je u vlasništvu njegove supruge, a pripala joj je darovanjem od njenog oca. Također i ½ pristupnog puta je u vlasništvu njegove supruge, a druga polovina u vlasništvu susjeda DA. NA je njihova susjeda i kritične prigode ista je na pristupni put postavila armirani podzid. Više puta ista je, na uljudan način, upozorena da podzid ukloni. Punac i on da su se obratili svojoj odvjetnici s upitom koje su njihove mogućnosti te im je ista, između ostalog, ukazala na institut dopuštene samopomoći, a s obzirom na to da je opasnost za imovinu bila neposredna- oni su se istom i poslužili i započeli s uklanjanjem nezakonito izgrađenog zida. Iz tog razloga NA ih je prijavila, ali ponovno spori da bi joj on ili bilo tko od njegovih radnika ili njegov punac izgovorio ikakve pogrdne riječi ili psovke. Lažna prijava napravljena je ciljano jer je on kritične prigode dobio zabranu prilaska njoj na osam dana i time nije mogao niti prići kući jer su njihova dvorišta jedan do drugog, na udaljenosti od 10 metara, i to vrijeme ista je iskoristila da podigne zid još više.

    4.1. Braniteljica okrivljenika Ivana Ševo postavlja pitanje okrivljeniku LA: "Gdje se taj događaj odvio?"; okrivljenik odgovara: „Samo rušenje zida odvijalo se na putu koji je u suvlasništvu moje supruge i susjeda DA.“

    4.2. Braniteljica okrivljenika postavlja pitanje: "Da li se itko kritične prigode obraćao NA"; okrivljenik odgovara da je njegov punac pokušao uspostaviti normalnu komunikaciju s istom, ali bezuspješno, dok se on uopće nije upuštao u komunikaciju s njom.

    4.3. Braniteljica okrivljenika postavlja pitanje: "Jesu li se nakon ovog događaja nastavili problemi s NA", okrivljenik odgovara: "Mi svaki dan s istom imamo problema, napada naše radnike. Svakog radnika ispituje da li je netko od njih LA budući me zaboravila, jer ja već duže vrijeme ne dolazim uopće na tu lokaciju."

    5. Analizirajući obranu okrivljenika te dovodeći istu u svezi sa sadržajem isprava koje priležu spisu, a radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja i navoda iz obrane okrivljenika, Sud je ispitao i svjedoke MA, ŽA, OA i NA.

    6. Tijekom daljnjeg dokaznog postupka ispitan je svjedok ČA. Svjedok ČA navodi kako je polovinu kuće na adresi [adresa] (kuća u bloku) i polovinu pristupnog puta kupio 2024. godine, a potom darovao svojoj kćerki. Počeli su dovoditi majstore da se kuća renovira. Kritične prigode zet i on bili su u masliniku kada ga je zvao bivši vlasnik od kojeg je kupio kuću, GA, te mu kazao da je vidio preko kamere da na njihovom putu susjedi podižu zid. Zet i on došli su do kuće, parkirali u dvorište te je zetu kazao da ostane u dvorištu, a on da je počeo dovikivati "susjed, susjed", pri tom zovući supruga od NA, a kako bi s njim iskomunicirao i vidio o čemu se tu radi. Susjed nije izlazio, već je izašla NA i kazala: "Ne treba vama susjed, dat ću ja vama pravni lijek". Uvidio je da se situacija neće riješiti normalnom komunikacijom te je uzeo macu i počeo rušiti zid bez da se više obratio dotičnoj. Kako je zid željezno- armirani nije se mogao srušiti macom pa su ga odlučili sutradan srušiti bagerom. Vratili su se u maslinik, potom ga je odmah nazvao GA da im kaže da ih traži policija. Javio se trogirskoj policiji i pristupio na davanje izjave. Na poseban upit da li se njegov zet LA kritične prigode, na bilo koji način, obratio NA navodi kako nije. NA da je upravo ta koja nad njim svakodnevno vrši psihičko nasilje, o čemu mogu posvjedočiti njihovi radnici. Na poseban upit gdje su se nalazili kritične prigode, navodi kako su se nalazili na svojoj polovini pristupnog puta. O samom događaju kritične zgode da može posvjedočiti i DA koji s njima dijeli kuću u bloku.

    6.1. Okrivljenik LA, kao i braniteljica okrivljenika, upitani imaju li primjedbi i pitanja na iskaz svjedoka MA, navode da nemaju nikakvih pitanja ni primjedbi.

    7. Svjedok ŽA navodi kako je OA vodoinstalater te je, kritične prigode na lokaciji u objektu (na gradilištu) u [adresa], bio s njim. Oni da su bili u objektu te su začuli viku koja je dolazila iz vani. Gospodin ČA je pozivao susjeda riječima: "Susjed, susjed, možete li izaći?". Međutim, nije izašla muška osoba, već je izašla susjeda koja je počela vikati neugodnim tonovima, a gospoda vani su je smirivala govoreći da se sve može riješiti normalnom komunikacijom. Međutim, ona je uzvraćala glasnim i neugodnim tonovima, a na upit o sadržaju riječi ne može se sjetiti. Nakon toga čulo se razbijanje, a potom su gospoda otišla sa lokacije. Na poseban upit gdje se on nalazio, navodi kako se nalazio na balkonu kuće koja se renovirala. LA da ne poznaje osobno, a na poseban upit da li je istog čuo da se obraća susjedima NA, navodi kako je samo čuo da pokušavaju on i gospodin ČA smiriti situaciju, a pogrdnih riječi ili psovki nije bilo s njihove strane; to bi mu ostalo u pamćenju da je bilo.

    7.1. Okrivljenik LA, kao i braniteljica okrivljenika, upitani imaju li primjedbi i pitanja na iskaz svjedoka ŽA, navode da nemaju nikakvih pitanja ni primjedbi.

    8. Svjedok OA navodi kako je kritične prigode sa prijateljem ŽA bio na lokaciji [adresa] u [adresa] kada je pravio izvid za vodoinstalaterske radove radi davanja ponude. U trenutku kada je počela galama nalazio se u kući, pa je potom izašao vani da vidi o čemu se radi. ČA je pokušavao dozvati susjeda da sa njim na normalan način porazgovara. Vidio je gospođu koja je u svom obraćanju bila poprilično neugodna, a na poseban upit o sadržaju riječi navodi kako se ne može sjetiti. Na poseban upit o obraćanju MA i LA, navodi kako se LA uopće nije obraćao nikome, a od strane MA komunikacija je bila sasvim normalna i uljudna. Oni da su pokušali srušiti zid macom, a daljnjih događaja se ne sjeća jer je ušao u kuću.

    8.1. Braniteljica okrivljenika Ivana Ševo, upitana ima li primjedbi i pitanja na iskaz svjedoka OA, navodi da nema primjedbi, ali postavlja slijedeće pitanje: "Je li te prigode NA galamila?"; svjedok odgovara da je i da inače imaju neugodna iskustva s njom budući da sve radnike na gradilištu konstantno provocira.

    8.2. Okrivljenik LA, upitan ima li primjedbi i pitanja na iskaz svjedoka OA, navodi da nema primjedbi ni pitanja.

    9. Svjedokinja NA, a na poseban upit Suda da li zna povodom kojeg događaja je pozvana za svjedočenje, navodi kako se sjeća događaja od prije dvije godine kada je njen suprug stavljao nekakve blokete sa strane ograde. Dan, dva nakon toga čula je da iz dvorišta netko vičući, agresivno, doziva njezinog supruga. Njezin suprug je bio negdje u kući, ali nije čuo dozivanje, međutim ona je čula i sišla je polako niz stepenice (jer je koljeno operirala) te je vidjela LA kako stoji bahato naslonjen na šiber vrata za ulazak na posjed. Obratila im se riječima vrlo mirno: "Molim vas lijepo, nemojte praviti probleme, to se može riješiti na normalan, legalan način." Naime, kritične prigode isti su izvršili smetanje posjeda jer nisu bili u posjedu puta kojeg su kritične prigode razbijali i nanosili građevni materijal. Ona da nije ni dovršila svoju rečenicu kada joj se LA bezobrazno obratio riječima: "Šta si ti tu, jesi li ti tu neki advokat?!", potom se obratio drugom gospodinu koji je macom razbijao zid i kazao mu riječi: "Daj tu sjekiru da je sredim". Ona da je na to rekla: " JA, šta je ovo?!", okrenula se i vratila na terasu. Njih dvojica su upalili svoja auta, točnije jedno auto i jedan kamion, i pobjegli. Ona da je pozvala policiju koja je potom došla. U kontekst cijele priče ističe kako je LA bio izrazito bahat, vrlo opasan i ona se kritične prigode prepala i uznemirila, a on da je bio toliko izobličen, izgledao je kao da je iz ponora izašao. Na poseban upit o mjestu događaja kritične prigode, navodi da se ona nalazila u svom dvorištu, a LA je bio naslonjen na njenim kliznim vratima. Iz njegovog govora tijela; odnosno način na koji je bio naslonjen na njenu ogradu, ona je doživjela kao prijeteći.

    9.1. Braniteljica okrivljenika Ivana Ševo, upitana ima li primjedbi i pitanja na iskaz svjedokinje NA, navodi da će primjedbe iznijeti u završnom govoru, a dodatnih pitanja nema.

    9.2. Okrivljenik LA, upitan ima li primjedbi i pitanja na iskaz svjedokinje NA, navodi da nema primjedbi ni pitanja.

    10. Izvršen je uvid u Optužni prijedlog Policijske postaje Trogir, Klasa: 211- 07/24-5/34184 od 16. prosinca 2024., Obavijest o počinjenom prekršaju serijskog broja: 00567614 od 14. prosinca 2024., Službenu zabilješku o dojavi od 14. prosinca 2024., Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, droga ili lijekova u organizmu serijskog broja: [serijski broj] od 14. prosinca 2024., Naredbu o određivanju mjere opreza serijskog broja: [serijski broj] od 14. prosinca 2024., prigovor okrivljenika na prekršajni nalog dostavljen putem braniteljice Ivane Ševo, odvjetnice u Splitu, od 14. kolovoza 2025., potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije iz koje proizlazi da okrivljenik nije prekršajno osuđivan, a izvršen je uvid i u cjelokupan spis.

    11. Na temelju članka 178. stavka 1. Prekršajnog zakona Sud je dao završnu riječ strankama, te je braniteljica okrivljenika u završnom govoru navela: "Nakon ovako provedenog dokaznog postupka razvidno je da okrivljenik nije počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret. U prvom redu ističe se kako se predmetni događaj nije zbio na ulici ili drugoj javnoj površini, te stoga nisu ostvarena obilježja prekršaja kako je to propisano Zakonom. Naime, predmetni događaj se zbio na nekretnini označenoj kao k. č. [katastarska čestica] PUT Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a koji put je u privatnom vlasništvu supruge, a ranije punca okrivljenika, te njihovog prvog susjeda DA. Nadalje, iz iskaza svih svjedoka, osim iz iskaza prijaviteljice, proizlazi kako nikakvog remećenja javnog reda i mira, u smislu vike i vrijeđanja od strane okrivljenika prema gospođi NA, nije bilo. Posebno se ističe nekonzistentnost u iskazima NA. Naime, ista je na današnjem ročištu iskazala kako bi okrivljenik rekao: "daj mi sjekiru da je sredim", te kako je ona to doživjela kao prijetnju, a ovaj postupak se vodi zbog prekršaja protiv javnog reda i mira, te se okrivljenik tereti da bi joj rekao psovke, odnosno potpuno druge riječi, o kojima u njenom današnjem iskazu nije bilo ni spominjano. S obzirom na sve navedeno, pa makar i primjenom načela " in dubio pro reo", predlaže se okrivljenika osloboditi od optužbe."

    11.1. Okrivljenik LA u završnoj riječi izjavljuje: "U cijelosti se pridružujem navodima svoje braniteljice."

    12. Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka te cijeneći sve provedene dokaze, kako pojedinačno te u njihovoj međusobnoj povezanosti, kao i uvidom u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, Sud nije našao dokazanim da su se u radnjama okrivljenika ostvarila obilježja predmetnog prekršaja, radi čega je okrivljenika trebalo osloboditi od optužbe, kako je i odlučeno u izreci ove presude.

    12.1. Okrivljenik LA negira da je predmetne prigode remetio javni red i mir na način da se na javnom mjestu NA obratio vičući riječima: „Jebemti majku krvavu u dupe, šta češ ti!“, već u prvom redu naglašava kako se predmetne prigode istoj nije uopće ni obratio, nikakvim riječima, a nadalje (na poseban upit svoje braniteljice) navodi da se kritične prigode nalazio na putu koji je u suvlasništvu njegove supruge i susjeda DA.

    12.2. S druge strane svjedokinja NA nije potvrdila opisano postupanje okrivljenika, odnosno da joj se konkretne prigode isti obratio vičući riječima: „Jebemti majku krvavu u dupe, šta češ ti!“, a koje riječi da bi kod nje izazvale osjećaj uznemirenosti.

    12.3. Dodatno, niti jedan od preostalih triju ispitanih svjedoka, koji su bili neposredni očevici predmetnog događaja, ni u jednom dijelu svojih iskaza nisu naveli da bi ovdje okrivljeni LA NA uputio riječi navedene u činjeničnom opisu optužnog akta, niti riječi sličnog sadržaja ili značenja.

    12.3. Također, valja naglasiti kako predstavnik ovlaštenog tužitelja, iako uredno pozvan, a svoj izostanak nije opravdao, nije pristupio na zakazane glavne rasprave, gdje je mogao do zaključenja glavne rasprave optužni prijedlog izmijeniti ili dopuniti.

    13. Odredbom članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, propisano je da tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 2.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

    13.1. S tim u svezi, za ispunjenje bića onih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela, a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu, u konkretnom slučaju- privatnoj nekretnini, nužno je da činjenični opis sadrži naznaku odnosno opis da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, što znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom otvorenom javnom mjestu dostupnom neograničenom krugu ljudi, a što je u ovom slučaju izostalo, odnosno nije definirano gdje bi točno došlo do remećenja javnog reda i mira, uvjeti i okolnosti koji su postojali u vrijeme izvršenja radnje, a koji bi činili takvo mjesto javnim, odnosno, dostupnost takvog ponašanja, čujnosti ili vidiku, iz neograničenog javnog mjesta, odnosno nastupanja posljedice u javnosti, što predstavlja odlučnu činjenicu koja čini biće prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koja odredba sankcionira počinitelja koji vikom, svađom ili tučom na javnom mjestu remeti javni red i mir.

    14. Slijedom iznijetog, budući da tijekom postupka nije dokazano da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret, ovaj Sud je, na temelju odredbe članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona, okrivljenika oslobodio od optužbe.

    15. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na odredbi članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona te isti padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

    16. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

    Trogir, 25. lipnja 2026.

    Zapisničarka

    SUTKINJA

    Milenka Vičić, v.r.

    Željka Matkov, v.r.

    SUDSKA SAVJETNICA

    Josipa Grga, v.r.

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude ovlašteni tužitelj ima pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, a putem ovog suda, bez takse, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema iste, u dva istovjetna primjerka.

    PRESUDA SE DOSTAVLJA:

    - okrivljeniku LA,

    - braniteljici okrivljenika Ivani Ševo, odvjetnici u Splitu,

    - oštećenoj NA,

    - ovlaštenom tužitelju,

    - za spis.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.