REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

R1 Ob-2499/2025-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Valentini Vedrina Parlov, u pravnoj stvari predlagateljice JV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, 25. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice JV, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pok. HV, sina ĆV, rođenog **.**.1942. u mjestu Živnice, BIH, a umrlog **.**.2025., koja je izvanbračna zajednica trajala od 1979. pa do smrti HV, **.**.2025.

O b r a z l o ž e n j e

1. Predlagateljica je 05. studenoga 2025. podnijela ovome sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice u smislu odredbe čl. 25. st. 3. i 4. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne Novine“ broj 96/25, dalje ZMO), predlažući da sud po provedenom dokaznom postupku utvrdi postojanje izvanbračne zajednice između nje i pokojnog HV u neprekinutom trajanju od 1979. do smrti pokojnog, 02. lipnja 2025.

1.1. Uz prijedlog je priložila izvadak iz matice umrlih, krsni list, izvod iz matične knjige rođenih BIH Republike Srpske, izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu, potvrde o prebivalištu, elektronički zapis iz matice rođenih za KV, izvadak iz zemljišne knjige za k. č. br. [katastarska čestica] stambena zgrada [adresa], 48B, 48C, 48D, 48E, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (E-38), rješenje Općine Zaprešić od 07. lipnja 1982., obiteljske fotografije i rješenje HZMO, Područne službe u Zagrebu od 09. rujna 2025. o prekidu postupka u predmetu priznavanja prava na obiteljsku mirovinu iza smrti korisnika HV. Na okolnost navoda prijedloga predložila je saslušati svjedoke LV i DV.

2. Protustranka se u očitovanju na prijedlog istome usprotivila uvjetujući takvu dispoziciju činjenicom različitih adresa stanovanja predlagateljice i pokojnog. Ističe i da predlagateljica nije dostavila rješenje o nasljeđivanju iza pokojnog, izvadak iz matice rođenih za sebe i isti izvadak za pokojnog izdan od nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u sadržaj isprava priloženih prijedlogu, rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu Z-26441/25 od 15. rujna 2025., potvrdu Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, Devetog područnog odsjeka (Trešnjevka) Klasa: 223-02/26-05/349 od 29. travnja 2026. rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Jasminke Vrba iz Zagreba, O-1737/251, UPP/OS- 105/25-5 od 05. rujna 2025., te je na ročištu od 14. travnja 2026. saslušana predlagateljica i predloženi svjedoci.

4. Analizom i ocjenom provedenih dokaza sukladno odredbi čl. 24. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne Novine“ broj 59/23), sud je ocijenio prijedlog predlagateljice osnovanim.

5. Odredbom čl. 25. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne, invalidske mirovine i prijevremene invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji (st. 1.). Pod članom obitelji iz st. 1. t. 1. smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete te bivši izvanbračni drug s pravom na uzdržavanje. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u posebnom izvanparničnom sudskom postupku, pokrenutom radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice iz stavka 3. ovoga članka zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu (st. 4.) 5.1. Odredbom čl. 11. ObZ-a propisano je da se odredbe ovoga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete, ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

6. Uvidom u priloženi izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu i pokojnog (izdan pod brojem 05-200-1.3058/25 od nadležnog tijela Republike Srpske, BIH dana 13. lipnja 2025.), a u izvornike kojih isprava je sud izvršio uvid na ročištu od 14. travnja 2026. te je utvrdio njihovu istovjetnost s ispravama priloženim prijedlogu, utvrđeno je da isti ne sadrže upis činjenice sklapanja/razvoda braka. Prema sadržaju potvrde Devetog područnog odsjeka Trešnjevka od **.**.2026., HV, rođen **.**.1942. u [adresa] nije upisan u maticu rođenih Republike Hrvatske za područje Zagreba niti u svim dostupnim Matičnim uredima Republike Hrvatske te za njega nije moguće izdati izvadak iz matice rođenih.

6.1. Uvidom u uvjerenja o prebivalištu utvrđeno je da je u odnosu na HV zabilježena samo jedna prijava prebivališta i to 14. lipnja 2024. na adresi [adresa], dok su za predlagateljicu u relevantnom periodu od 1979. pa nadalje evidentirane prijave prebivališta na adresama u [adresa], Ulica Republike Austrije 11, Travanjska ulica 12, [adresa], Lhotkina ulica 20 i od 25. rujna 2025. adresa [adresa].

6.2. Uvidom u elektronički zapis iz matice rođenih za KV, rođenu 1980. utvrđeno je da je ista zajedničko dijete ovdje predlagateljice i HV, koji je prema sadržaju iste isprave dijete priznao za svoje pred matičarem MU Črnomerec.

6.3. Uvidom u izvadak iz matice umrlih utvrđeno je da je u matici umrlih matičnog područja Črnomerec za 2025. pod rednim brojem 01225 dana 13. lipnja 2025. izvršen upis činjenice smrti za HV rođenog **.**.1942., a umrlog **.**.2025.

6.4. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Jasminke Vrba iz Zagreba O-1737/2025; UPP/OS-105/2025-5 od 05. rujna 2025. utvrđeno je da su u ostavinskom postupku iza pok. HV, sina ĆV, rođenog **.**.1942., a umrlog **.**.2025. njegovim nasljednicima temeljem zakona proglašeni izvanbračna supruga JV i kćer KV. Iz obrazloženja rješenja slijedi da se sin ĆV odrekao nasljedstva koje mu pripada po zakonu te je ostavinska imovina temeljem sporazuma raspoređena između predlagateljice i kćeri pokojnog. Time je temeljem navedenog rješenja ovdje predlagateljica uknjižena kao vlasnica nekretnine i to stana u visokom prizemlju koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija u ukupnoj površinu od 49,90 čm, [adresa], z. k. č. br. [katastarska čestica] Stambena zgrada [adresa], 48c, 48d, 48e, 980 m2, upisan u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

6.5. Spisu prileži rješenje Općine Zaprešić od 07. lipnja 1982. kojim je HV dano odobrenje za gradnju stambenog objekta na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Brdovečki Križ.

6.6. Nadalje prileže obiteljske fotografije sa označenim imenima osoba na fotografiji, pa tako imenima predlagateljice, HV, LV, UV, GV

7. Iz iskaza predlagateljice JV slijedi da je s HV zajedno živjela od 1979., što zna po tome jer im se 1980. rodila kćer, a u njihovoj je zajednici rođeno dvoje zajedničke djece, uz kćer i sin 1992. Nikada se nisu vjenčali jer to HV nije želio, navela je da to ne zna drugačije objasniti. Dalje je iskazala, i dopunila iskaz navodima podneska od 16. travnja 2026., da je u početku njihove izvanbračne zajednice već imala uplaćen stan na Vrbanima gdje je započeo njihov suživot koji je kao takav trajao negdje do 2000-te. Zajedno su izgradili kuću u [adresa], koju je HV kasnije prodao i 2001. je kupio stan na adresi [adresa]. Ona je pak prodala stan na Vrbanima, Travanjska 12 i kupila je sam stan na adresi [adresa]. Zajedno su živjeli čitavo vrijeme izuzev perioda od nekih 3 godine kada je bila kod kćeri zbog njezinog zdravstvenog stanja koje je uključivalo epi napade i hipoglikemiju, a u to je vrijeme HV bio u stanu na adresi [adresa], kamo je ona i dalje svakodnevno dolazila i kuhala mu, pospremala, a nekad i prespavala. Tu je nekretninu otezao uređivati, no na kraju ju je ipak nekako uredio i tu su proveli zadnjih pet godina njegova života. Nije želio prijaviti prebivalište na toj adresi, već je bio prijavljen kod nećaka, a razlozi toga su poznati samo njemu. Taj stan također nije želio prenijeti na sebe, već je to učinila kćer godinu dana prije njegove smrti. Glede financija je navela da su oboje bili zaposleni. Svatko je imao svoje financije, a zajednički su kupovali veće stvari. Iskazala je da HV kao osoba nije bio dobar. Bio je sklon konzumiranju alkohola, „zločest“ prema oboje djece, no nekako je u takvoj zajednici ostala. Njihov je odnos bio težak. Bilo je lijepih trenutaka kada su zajednički odlazili na proslave, no jednako tako i trenutaka kada je tukao nju i djecu te odlazio od kuće. Ujutro bi popili kavu i potom bi otišao na kavu s društvom, ona je kuhala ručak, koji ponekad nije želio pojesti već bi uzeo piva i odlazio na gradski vrt. Ne zna zašto je to sve trpjela. Iskazala je da ga je sin toliko zamrzio da nije htio doći u stan niti sada kada je umro. Umro je od posljedica infarkta. Dana 03. ožujka je imao infarkt i po izlasku iz bolnice je bio u domu. Ona je plaćala dom i platila je sprovod. Posebno upitana od predstavnice protustranke je navela da je u početku njihovog zajedničkog života između njih bila prisutna ljubav, ali kad se već rodio sin tada s njezine strane nije bilo ljubavi. On je poslom odlazio izvan Hrvatske, pa je znao biti fizički odsutan po par dana, a kada bi došao, otišao bi u Šenkovac i tako su godine prolazile. Zadnjih pet godina njegova života također između njih nije bilo ljubavi. Ona je dolazila skuhati mu i pospremiti, a potom bi otišla kod kćeri. Intimni nisu bili. S njim je ostala jer je bio star, bolestan, mislila je o tome kako ima s njim dvoje djece i sažalila se. Dalje je iskazala da je HV bio takav tip osobe koji nije volio da itko dođe u kuću. Ako mu je bio dobar period onda su razgovarali. U iskazu se prisjetila 2001., koju pamti jer se toliko napio da je izbacio kćer iz stana bez inzulina, porazbijao je sve po stanu i tada ga je prijavila policiji.

7.1. Sud je prihvatio iskaz predlagateljice jer je iskazivala neposredno uvjerljivo i emotivno te životno logično u okolnostima života kakvim ga je opisala.

8. Svjedokinja DV je iskazala da iako je nećakinja pokojnog i o pokojnima želi reći sve najbolje, može reći da je strina pokraj strica prošla pakao. Kao dijete neke stvari nije shvaćala, no kasnije je mnogo puta bila prisutna nekim situacijama koje su bile užasne. Ako nešto nije bilo po njegovoj volji, on je strinu lupio, bez obzira na to što je netko prisutan. Misli da se strina u suživotu s njim žrtvovala, bila je uz njega i djecu i dala je „milion posto sebe“. Iskazala je da „svi mi mislimo da se možemo nekome obratiti i riješiti stvar, no ona se nije imala nikome obratiti, a imala je i bolesno dijete. Od takvog se ne možete niti rastati.“ Navela je da su živjeli zajedno na Vrbanima i na [adresa], a da se od njega odvajala samo kad je bježala. „To što je ona s njim proživjela se ne može opisati. Ako je negdje bilo društvo gdje se morao prikazati fin, bio je fin i izgledali su kao sretna obitelj“. Posebno upitana je navela da u njihove financije nije ulazila, ali koliko je vidjela zajedno su uređivali nekretnine, time da je većinu toga činila strina. Upitana od strane predstavnice protustranke kako su predlagateljica i pokojni živjeli zadnjih godina njegova života, navela je da je tada već bio „trusniji“. Umro je s 84 godine, više nije mogao i nije imao snage biti kao prije. Jedva je išao. Ona je bila uz njega, kuhala mu je, prala, spremala, što zna jer je ona na broju 6d, a oni su bili na broju 48c.

8.1. Iz iskaza svjedokinje LV slijedi da je prijateljica od predlagateljice s kojom se poznaje od 1984. jer su stanovale preko puta jedna druge i međusobno se posjećivale. Njezin je suprug s pokojnim HV radio u istoj firmi i zajedno su putovali te su se družili. Iskazala je da su JV i HV su imali težak život. On je bio teške naravi, jako svadljiv, nije mu se dalo ništa dokazati, prema JV i djeci je bio nasilan, a toga se nije suzdržavao niti pred njima, nije mu se dalo ništa reći. Bio je jako arogantan. Posjećivali su se, podružili bi se, nisu ga mogli ignorirati kad je došao. Njihov život je bio kao bračni, iako nisu bili vjenčani. On je putovao poslom, imali su djecu, ona je brinula o djeci, posebno o kćeri koja je dosta rano oboljela, ona je radila i dodatni posao. Prema drugima je on bio dobar, ali prema obitelji nije. Oni jesu živjeli zajedno do nekog trenutka kada se ona s djecom maknula jer ih je maltretirao. I dalje je dolazila svaki dan kod njega i kuhala mu te spremala. Nakon moždanog udara je brinula o njemu. Svi su se od njega maknuli jer je bio takav, no ona je ostala. Zadnjih par godina prije njegove smrti je obolio i više nije mogao nasrtati kao prije. Ona je došla kod njega i zajedno su živjeli te mu je pomagala jer sam više nije mogao. Imao je i problema s alkoholom, znao je sve zapiti i nije imao niti za jesti, pa mu je ona kuhala.

8.2. Sud poklonio vjeru iskazu saslušanih svjedokinja jer su iskazivale neposredno uvjerljivo u opsegu kojim su imali uvida u suživot predlagateljice i pokojnog. Dodatno tome, riječ je o svjedokinjama od kojih je jedna bliska prijateljica predlagateljice, a druga u rodbinskom odnosu s predlagateljicom i živi u neposrednoj blizini predlagateljice.

9. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, iz prihvaćenih personalnih dokaza i dovođenjem istih u svezu s pisanim ispravama, sud je utvrdio da su predlagateljica i pokojni HV živjeli u zajednici života koja je započeta 1979. tijekom koje nitko od njih nije bio u drugom braku te u kojoj je rođeno dvoje zajedničke djece. Nadalje, riječ je o zajednici života izvanjski nalik svakoj drugoj bračnoj zajednici u kojoj su partneri bili zaposleni, odgajali djecu, raspolagali nekretninama, odlazili zajedno na proslave, no koja je u svojoj nutrini bila obilježena nasiljem i alkoholizmom pokojnog HV prema predlagateljici i djeci. Obim i narav potonjeg najbolje prikazuje iskaz predlagateljice u dijelu kojim je iskazivala da je HV 2001. u alkoholiziranom stanju iz stana izbacio i bolesnu kćer ostavivši je bez lijekova. O nasilju unutar zajednice života predlagateljice i HV i teškom statusu za predlagateljicu i djecu iskazivale su i svjedokinje DV i LV, navodeći da se isti nije libio biti nasilan prema obitelji niti pred prijateljima i rodbinom. Predlagateljica je u takvom odnosu ostala. Iz njezina iskaza slijedi da je jedno vrijeme bila kod kćeri kojoj je uslijed zdravstvenog stanja bila potrebna pomoć, no svakodnevno je, kada HV poslom nije bio na putu, dolazila kod njega u stan te mu je kuhala i pospremala. Bila je uz HV i u stadijima njegove bolesti, navodeći da ga tada više nije mogla ostaviti jer je bio star i nemoćan, iz čega sud zaključuje o postojanju izvjesnog stupnja emocija koje su bile takve naravi da su uspjele izdržale životne teškoće. Sagledavajući život predlagateljice moglo bi se zaključiti o teškoj poremećenosti partnerskog odnosa, no zadatak suda ovdje nije utvrđivati pretpostavke za raskid takvog odnosa obzirom niti jedan dionik istoga to nije želio iz svojih razloga. Tijekom takvog suživota zajednički su sudjelovali u stjecanju nekretnina; predlagateljica je financirala Dom u koji je HV bio smješten po izlasku iz bolnice nakon moždanog udara, njegovala ga je u stanu i snosila je troškove njegova pogreba. Jednako tako, u ostavinskom postupku iza pokojnog je uz kćer proglašena zakonskom nasljednicom. Premda je pokojni tek 2024., kada je izvršio uknjižbu kupoprodajnog ugovora u zk, prijavio prebivalište na adresi nekretnine koju je faktično kupio 2004., kako to slijedi iz priloženog kupoprodajnog ugovora u spisu, iz iskaza predlagateljice i saslušanih svjedokinja sud je utvrdio činjenicu zajedničkog suživota slijedno čemu okolnost različitih adresa prebivališta nije od odlučnog značaja (tako i VSRH u Rev-1121/07-2 od 22. studenoga 2007.).

10. Vrijeme početka izvanbračne zajednice utvrđeno je iz sigurnog iskaza predlagateljice koji je isti vezla uz godinu dana ranije nego što je rođeno prvo dijete, odnosno uz 1979.

11. Stoga je primjenom gore navedenih odredbi ZMO i ObZ-a odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu, 25. lipnja 2026. godine

Sudac

Valentina Vedrina Parlov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu na Županijski sud. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka ovog rješenja.

DNA:

1. predlagateljici uz nalog za sudsku pristojbu na prijedlog i rješenje

2. protustranci