REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Gž-786/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, po sutkinji Heleni Poropat, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ŽU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Zlatku Bukavcu, odvjetniku iz Velike Gorice, protiv I. tuženice BU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tuženika AU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Domagoju Rupčiću, odvjetniku iz ZOU Domagoj Rupčić i Lana Kostanjšek iz Siska, radi prava vlasništva nekretnine, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Sisku poslovni broj: P- 258/2017-47 od 27. veljače 2026., 25. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Sisku poslovni broj: P-258/2017-47 od 27. veljače 2026.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova ovog žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je prijedlog predlagatelja II. tuženika AU za ponavljanje postupka.

2. Protiv tog rješenja pravovremenu i dopuštenu žalbu izjavio je tuženik kako navodi zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Ističe kao i u svom prijedlogu za ponavljanje postupka, da je sud svoju presudu temeljio na iskazu tužene BU koji je lažan jer je ona nakon pravomoćnosti presude drugačije izjavila, a tu je izjavu ovjerila kod javnog bilježnika. Prema toj novoj izjavi spornu nekretninu je ona prodala njemu a ne tužiteljici što znači da je pisani ugovor o kupoprodaji valjano sklopljen između njega i prodavateljice BU i da je njegov upis u zemljišne knjige istinit. Žalbeni je prijedlog da se usvajanjem žalbe pobijano rješenje preinači na način da se dopusti ponavljanje postupka ili podredno da se rješenje ukine i predmet vrati sudu na ponovno suđenje. Potražuje troškove postupka uključujući i žalbenog postupka.

3. Sa žalbom tuženika postupljeno je sukladno odredbi čl. 359. st.1. u svezi odredbe čl. 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 57/2011., 25/2013., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025. - dalje: ZPP).

4. Žalba tuženika nije osnovana.

5. U ovom predmetu pravomoćno je odlučeno da je tuženik AU dužan trpjeti da se tužiteljica upiše u zemljišnoj knjizi vlasnicom k. č. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] od 1334 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (presuda suda prvog stupnja poslovni broj: P-258/2017-3 od 25. rujna 2020.; presuda Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj: Gž-1226/2020-2 od 4. ožujka 2021. te rješenje Ustavnog suda broj: U-III-2896/2021 od 30. studenog 2022.).

6. Nije sporno da je tuženica BU saslušana zamolbenim putem pred Osnovnim sudom u Čačku 13. lipnja 2019. [adresa] te da je tada izjavila da je spornu nekretninu koje je bila vlasnik prodala tužiteljici, da je s drugotuženikom kupoprodajni ugovor zaključio njen suprug MU, da je tužiteljica odmah stupila u posjed te nekretnine i odmah ju renovirala te da AU nije prodala spornu nekretninu.

7. Tada je kod istog suda zamolbenim putem saslušan svjedok MU koji je iskazao da je njegova supruga tužiteljici prodala predmetnu nekretninu koja je odmah stupila u njen posjed te je u cijelosti isplatila kupoprodajnu cijenu, a da AU nije prodana nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8. Iz obrazloženja presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj: Gž-1226/2020- 2 od 4. ožujka 2021. proizlazi da je odluka o tome da je tuženik AU dužan trpjeti da se tužiteljica upiše u zemljišnoj knjizi kao vlasnica k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] temeljena ne samo na iskazu tužiteljice i tužene BU, već i na suglasnim iskazima svih saslušanih svjedoka kao i na drugim dokazima.

9. Odlučujući o ovom prijedlogu tuženika za ponavljanje postupka prvostupanjski sud je, pobijanim rješenjem, kao neosnovan odbio takav njegov prijedlog zaključujući da tuženik tijekom postupka nije dokazao postojanje opravdanih zakonskih pretpostavki propisanih odredbom čl. 421 st.1. točke 4., 5. i 10. ZPP za ponavljanje ovog pravomoćno završenog postupka.

10. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda žalitelja, a pazeći pri tome – dodatno po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točke 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. u vezi odredbe čl. 381. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava (čl. 365. u svezi čl. 381. ZPP), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je pobijano rješenje prvostupanjskog suda pravilno i zakonito.

11. Odredbom čl. 421. st. 1. točkom 4. i 10. ZPP propisano je da se postupak koji je odlukom suda pravomoćno završen može na prijedlog stranke ponoviti ako se odluka suda temelji na lažnom iskazu svjedoka ili vještaka (točka 4.) te ako stranka sazna za nove činjenice ili nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze na temelju kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te činjenice ili dokazi bili upotrijebljeni u prijašnjem postupku (točka 10.).

12. Na temelju odredbe čl. 423. st. 1. točke 4. ZPP propisano je da se prijedlog za ponavljanje postupaka može podnijeti u roku od 30 dana u slučajevima iz članka 421. stavka 1. točke 4. – 6. ovog zakona- od dana kada je stranka saznala za pravomoćnu presudu u kaznenom postupku; a ako se kazneni postupak ne može provesti-onda od dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih se postupak ne može pokrenuti.

13. Odredbom čl. 271. ZPP propisano je da odredbe o izvođenju dokaza svjedocima primjenjivati će se i pri izvođenju dokaza saslušanjem stranaka, ako za saslušanje stranaka nije što drugo propisano.

14. Svjedok kao i stranka može uskratiti svjedočenje (djelomično ili u cijelosti) u slučajevima predviđenim odredbama čl. 237., 238. i 239. ZPP-a. Svjedok koji se ima saslušati će se najprije opomenuti da je dužan govoriti istinu i da ne smije ništa prešutjeti, a nakon toga će se upozoriti na posljedice davanja lažnog iskaza.

15. Odredbom čl. 305. st.1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/2011., 144/2012., 56/2015., 61/2015., 101/2017., 118/2018., 126/2019., 84/2021., 114/2022., 114/2023., 36/2024. i 136/2025 – dalje: KZ) propisano je da svjedok, vještak, prevoditelj, tumač, koji u prethodnom kaznenom postupku, u postupku pred sudom, međunarodnim sudom čiju sudbenost Republika Hrvatska prihvaća, arbitražnom u prekršajnom postupku, upravnom postupku, postupku pred javnim bilježnikom ili stegovnim postupkom dade lažni iskaz, nalaz ili mišljenje ili nešto lažno prevede, kazniti će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina (stavak 1.).

15.1. Kaznom zatvora iz stavka 1. ovog članka kazniti će se stranka u postupku, osim okrivljenika, koja dade lažni iskaz ako se na tom iskazu temelji konačna odluka u tom postupku (st.2.).

16. Na isti način je to regulirano odredbom članka 335. st.1. i 2. Krivičnog zakona Republike Srbije ("Službeni glasnik RS br. 85/05, 88/05 – ispravak, 107/05-ispravak, 72/09, 111/09, 121/12, 104/13 i 108/14).

17. Kako tuženik u prijedlogu za ponavljanje postupka ističe da je tužena BU, koja je saslušana u ovom postupku, tom prilikom dala lažni iskaz, to bi ona eventualno odgovarala za davanje tog lažnog iskaza odnosno to kazneno djelo bi tada počinila u okviru tog parničnog postupka.

18. Tek ako se dokaže da se kazneni postupak ne može provesti tada bi sud prvog stupnja mogao odlučiti da li je prvotužena lažno iskazivala. Osim toga, na što sud prvog stupnja ukazuje, presuda donijeta u ovom predmetu nije temeljena isključivo na iskazu tužene BU, što znači da i kad bi taj njen iskaz bio lažni, nije od značaja na presudu donijetu u ovom sporu.

18.1. Obzirom da je i navedenim Krivičnim zakonikom propisano da i stranka može kazneno odgovarati za davanje lažnog iskaza to je drugotuženik trebao dokazati da je po kaznom postupku donijeta pravomoćna presuda protiv BU radi davanja lažnog iskaza ili da se kazneni postupka ne može provesti. Žalbeni navodi drugotuženika u tom pravcu nisu opravdani jer se zbog navedenog kaznenog djela kazneni postupak mogao pokrenuti i u Republici Srbiji.

19. Kako je slijedom iznijetog i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, pravilno sud prvog stupnja zaključio da nisu ispunjeni zakonski uvjet iz odredbe čl. 421. st. 1. točke 4. i 10. ZPP, to je o žalbi drugotuženika valjalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja (čl. 380. toč.2. ZPP).

20. Iz razloga što drugotuženik nije uspio sa svojim pravnim lijekom to mu je odbijen zahtjev za naknadu troškova ovog žalbenog postupka (čl. 166. st.1. u vezi s čl. 154. st.1. ZPP).

U Puli, 25. lipnja 2026.

Sutkinja:

Helena Poropat