REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola 3

Poslovni broj: P Ob-312/2024-44

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu toga suda Ani Vlainić, kao sucu pojedincu, u parničnom predmetu tužitelja IF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Metka Hrga, odvjetnica u Poreču, protiv tuženice IFC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Orjana Makovac, odvjetnica u Bujama, uz sudjelovanje mlt. NF, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa posebna skrbnica OF, zaposlena u Centru za posebno skrbništvo, Podružnica Rijeka, radi spora o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, dana 25. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja:

" I. Mijenja se presuda Općinskog suda u Poreču, pod posl.br. P-349/12 od 14. veljače 2013. godine u točki III. Na način da sada ista glasi:

Osobni odnosi između oca IF I mlt. Kćerke NF održavat će se jednom tjedno u trajanju od dva sata u prostorijama Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Poreč, u trajanju od šest mjeseci od dana kada će nadležni Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Poreč imenovati osobu koja će obavljati nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa.

Po proteku roka od šest mjeseci, osobni odnosi oca IF. NF održavat će se svaki petak od 17,00 do 20,00 sati.

II. U preostalom dijelu presuda Općinskog suda u Poreču, posl.br. P-349/12 od

14. Veljače 2013. ostaje nepromijenjena."

II. Svaka stranka snosi svoj trošak ovog postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 30. studenoga 2026. navodi da dugi niz godina pokušava stupiti u kontakt s mlt. kćeri NF jer da je tuženica onemogućila njegove kontakte s kćeri. Navodi da želi ostvarivati susrete s kćeri te predlaže sudu da donese odluku na način da se odrede osobni odnosi njega i kćeri mlt. NF jednom tjedno u trajanju od dva sata u prostorijama Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Poreč pod nadzorom stručne osobe u trajanju od šest mjeseci, a nakon proteka šest mjeseci da se susreti odrede svaki petak od 17,00 do 19,00 sati te da se obveže tuženicu na naknadu parničnog troška.

2. Rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Poreč-Parenzo od 8. prosinca 2023. mlt. NF je imenovana posebna skrbnica OF, zaposlena u Centru za posebno skrbništvo, Podružnica Rijeka.

3. U odgovoru na tužbu od 15. ožujka 2024. tuženica navodi da mlt. NF ne želi ostvarivati bilo kakve kontakte s ocem, da se njihovi susreti nisu ostvarivali u periodu od zadnjih jedanaest godina, da tužitelj nije zainteresiran za kći i tako dalje te predlaže da sud tužbu tužitelja odbije i obveže tužitelja na naknadu parničnih troškova te podredno da prekine ovaj postupak do donošenja odluke u postupku koji je tuženica pokrenula za lišenje prava na roditeljsku skrb tužitelja u odnosu na mlt. NF.

4. Rješenjem od 23. svibnja 2023., poslovni broj P Ob-317/2023-13 ovaj sud je odredio prekid postupka do okončanja postupka koji se vodi pred ovim sudom, poslovni broj R1 Ob-248/2023, a koji se vodi u vezi lišenja prava na roditeljsku skrb.

5. Županijski sud u Zagrebu je Rješenjem od 30. rujna 2024., poslovni broj Gž Ob- 450/2024, ukinuo Rješenje kojim je određen prekid postupka te je predmet vratio na daljnji postupak.

6. Sporno je pitanje je li odvijanje osobnih odnosa djeteta s ocem u najboljem interesu djeteta.

7. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u Rješenje Općinskog suda u Poreču- Parenzo od 14. lipnja 2023., poslovni broj Ovr Ob-8/2021-37 (list 6-14 spisa), Izvješće o provedenom obveznom savjetovanju od 4. rujna 2023. (list 15-16 spisa), Presudu Općinskog suda u Poreču-Parenzo od 14. veljače 2013., poslovni broj P-349/2012 (list 17-18 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 75-86 spisa), prijedlog i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Poreč-Parenzo od 9. travnja 2025. (list 92-96 spisa), Izvješće o pribavljenom mišljenju i psihološkoj obradi djeteta izrađeno od sudske psihologice mr.sc. NFC, prof. psihologije od 14. kolovoza 2025. (list 94-113) te je na ročištu održanom 20. svibnja 2026. saslušan tužitelj, tužiteljica te psihologica mr.sc. NFC.

8. Uvidom u Rješenje Općinskog suda u Poreču-Parenzo od 14. lipnja 2023., poslovni broj Ovr Ob-8/2021-37 je utvrđeno da je navedenom odukom sud odbio prijedlog za ovrhu tužitelja za ostvarivanje osobnih odnosa s mlt. NF.

9. Uvidom u Presudu Općinskog suda u Poreču-Parenzo od 14. veljače 2013., poslovni broj P-349/2012 je utvrđeno da je navedenom odlukom razveden brak između stranaka te je određeno da će mlt. NF živjeti s majkom, da će se susreti i druženja tužitelja s mlt. NF odvijati svake srijede od 16,00 do 19,00 sati te svaki drugi vikend subotom od 10,00 do 18,00 sati i nedjeljom od 10,00 do 18,00 sati te sedam dana tijekom zimskih praznika, petnaest dana tijekom ljetnih praznika te svaki drugi blagdan od 10,00 do 18,00 sati te da je tužitelj obvezan plaćati uzdržavanje za mlt. NF.

10. Iz prijedloga i mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Poreč- Parenzo (dalje: Zavod) od 9. travnja 2025. proizlazi da su djelatnici Zavoda za potrebe izrade prijedloga i mišljenja proveli razgovor s tužiteljem i tuženicom te mlt. NF.

10.1. Iz razgovora s tužiteljem u prijedlogu je navedeno da proizlazi da je posljednji kontakt s mlt. NF otac imao 2017., da je te godine obolio te da je 7-8 mjeseci imao postoperativne komplikacije i da je tuženica taj period iskoristila da mlt. NF udalji od njega te da u tom periodu da je tuženica onemogućila tužitelja da telefonski razgovara s kćeri. Nadalje, tužitelj je naveo da ga je tuženica djetetu usadila svoje mišljenje, a ga nije redovito obavještavala o mlt. NF kao i da je bila izradila osobnu iskaznicu djeteta bez njegove suglasnosti. Vezano za period od 2013. do 2017. godine tužitelj je u razgovoru naveo da je u to vrijeme po mlt. NF na susrete dolazio ispred kuće njezinih bake i djeda po majci i da su se za to vrijeme susreti odvijali i da se dijete navedenim susretima radovalo i da su lijepo provodili zajedničko vrijeme.

10.2. Iz razgovora s tuženicom s djelatnicima Zavoda proizlazi da je tuženica donijela fascikl sa slikama koje prikazuju alergijske reakcije mlt. NF, a koje je po navodima tuženice dijete dobilo zbog stresa uzrokovanog povodom razgovora sa sudskom psihologicom u prosincu 2024. te da dijete ima noćne more.

10.3. Djelatnici Zavoda su proveli razgovor i s mlt. NF te proizlazi da je dijete prvotno iskazivalo otpor provođenju razgovora te je izjavilo da ne želi da se tužitelja oslovljava prilikom razgovora s tata već osobnim imenom IF te je dijete navelo da ne želi viđati oca. U izvješću je nadalje navedeno da dijete pokazuje velik otpor prema ocu i ostvarivanju osobnih odnosa te se dijete opustilo tijekom razgovora kada je razgovor prebačen na druge teme kao što su škola, želje oko upisa fakulteta itd. Na upit djelatnice što bi samoinicijativno poručila, NF je navela da ne želi imati očevo prezime. Inače, NF pohađa Opću gimnaziju u Pazinu, živi s majkom, njezinim partnerom kojeg oslovljava s tata i polubraćom.

11. Sudska psihologica je dana 14. kolovoza 2025. u spis dostavila Izvještaj o pribavljenom mišljenju djeteta i psihološkoj obradi djeteta. Psihološka obrada je uključivala primjenu projektivnog testa (NSF/M) prilagođenog trenutnoj obiteljskoj situaciji i kronološkoj dobi djeteta, primjenu skale procjene roditelja (OZP), primjenu projektivne tehnike NDLP (br. 1, 4, 5, 9, 10), primjenu tehnike vizualne ekspresije emocija (Blob Tree), AISPI studiju slučaja te bihevioralni intervju s djetetom. Utvrđeno je da je tijekom razgovora NF navela da oca želi zvati IF, a očuha tata. Tijekom drugog dijela psihološke obrade kada su postavljana pitanja vezana za oca, NF je manifestirala neprimjerena i neprihvatljiva ponašanja te je kod djeteta eskaliralo verbalno agresivno ponašanje. Iz razgovora je utvrđeno da je NF ponovno navodila se ne želi prezivati po ocu NF te da želi promijeniti prezime. Na upit psihologice o tri želje koje ima, mlt. NF je navela da joj je želja da je očuh posvoji i da samim time promijeni prezime, da više ne mora ići na sud te da ona, mama, tata (očuh) i polubraća uvijek budu svi sretni. Nadalje, u odnosu na biološkog oca dijete je tijekom razgovora navelo da ga mrzi i da joj ništa ne nedostaje kako se s njim ne vidi te je navela da bi ju najviše veselilo da biološki otac završi u zatvoru, da mu se vrati sve loše što je napravio ( s time da ne navodi što je to točno loše što je napravio) i da umre. Navedeno je da je uočena Kiarina anksioznost prilikom razgovora o ocu praćena znakovima nelagode i gađenja. Nadalje utvrđeno je da je NF navela da zbog oca imaju problema, da ju je tužio, da ih je zlostavljao te da je cilj da joj IF prestane biti ocem. Navela je da ukoliko njezin otac "dobije" sudski spor da će biti jako tužna, da će shvatiti da dobro ne postoji i da samo loše osobe pobjeđuju i da bi bila jako sretna da se "odbace" viđanja nje i biološkog oca i da ukoliko se po sudskoj odluci bude morala viđati s ocem da se neće pojaviti na viđanjima, da neće dopustiti da joj se otac pojavi na udaljenosti bližoj od 100 metara. NF je nadalje u razgovoru navodila u vezi toga što ona misli da bi joj se prilikom susreta s ocem moglo dogoditi da misli da bi joj pokušao nauditi, ozlijediti je, da bi joj se vratila sva sjećanja, da bi doživjela traumu, da bi ju mogao ubiti, pretući, izvaditi pištolj, da se sjeća da je zadnji put kada je morala ići s njim plakala. Zaključno NF je navela na upit što bi poručila ocu da bi mu poručila da se ubije, da sudu želi poručiti da želi promijeniti prezime, da donesu odluku da se makne skrbništvo i da ju očuh posvoji i da bi prije pobjegla nego s vidjela s tatom.

11.1. Na temelju rezultata provedenog projektivnog testa (NSF/M) proizlazi da NF prema majci i očuhu iskazuje emocionalnu toplinu, privrženost i pozitivne stavove, dok u odnosu na oca iskazuje negativne stavove, emocije straha, mržnje, alijenacije, nepostojanje odnosa, kontakta i nepostojanje želje da se to u budućnosti promijeni. Utvrđeno je da je emocionalno involvirana u nerazriješene odnose svojih roditelja koje nastoji potisnuti kao i sudske procese koji su u tijeku te da kod nje dominira osjećaj straha pomiješan s osjećajem krivnje. Nadalje, proizlazi da NF živi u zatvorenom socijalnom krugu, uz pomanjkanje odnosa s vršnjacima dok je njezino usmjerenje na majku i oca dominantno te su oni preuzeli ulogu glavnih prijatelja.

11.2. Iz primjene skale procjene roditelja sukladno i ranije navedenom NF je procijenila majku, očuha i oca na način da je visoko rangirala majku i očuha, a oca najniže. Navedeno je da navedene dihomtomne procjene su u skladu s činjenicom da NF percipira oca kroz stavove i objašnjenja iz svoje socijalne okoline, ponajviše majke. Nadalje, iz psihološke obrade proizlazi da je dijete uključeno u sukob između roditelja te da svoj odnos s ocem doživljava kroz identifikaciju s majkom

11.3. Nadalje, primjenom projektivne tehnike NDLP proizlazi da je dijete dobro prilagođeno obitelji u kojoj dobiva podršku majke i očuha te da ne želi uspostaviti vezu s biološkim ocem i doživljava ga u svojstvu neprijatelja obitelji. Nadalje, utvrđeno je da NF ima tendenciju da ljude dijeli na dobre i loše te da prema nevoljama koje se događaju drugima ima hladan odnos prožet nedostatkom empatije.

11.4. Primjenom tehnike vizualne ekspresije emocija (Blob Tree) je utvrđeno da dijete nije htjelo odgovarati na pitanja vezano za biološkog oca već da ga percipira koa ometajući čimbenik njezine sreće i zadovoljstva životom, a tehnikom AISPI studije slučaja, a vezano za oca proizlazi da je kod NF prisutna projekcija stavova i strahova, izostanak kritičkog uvida u situaciju te kognitivna i emocionalna opstrukcija uživljavanja u priču te da lako pristrano zaključuje.

11.5. Zaključno, uvidom u provedenu psihološku obradu djeteta proizlazi da mlt. NF pokazuje izuzetnu lojalnost i emocionalnu privrženost majci, njenoj obitelji i očuhu, a da prema ocu ima izrazito negativne stavove do razine mržnje te izrazito odbijajuća ponašanja te da ne ostavlja prostor za ponovnim uspostavljanjem veze s ocem. Nadalje, da je kod djeteta interpretacija oca i doživljaj oca uvjetovan od strane socijalne okoline, ponajviše majke te da je NF u riziku od emocionalnog zlostavljanja. Zaključno, navedeno je da je ponovno uspostavljanje odnosa oca i NF iznimno važno, ali da je nužno prvo zadovoljiti preduvjet osiguranja mentalnog zdravlja djeteta te promjene stava i vrijednosti Kiarine uže obitelji prema ocu.

12. Uvidom u medicinsku dokumentaciju je utvrđeno da je dijete tijekom 2021. i 2022. obavljalo medicinske preglede zbog simptoma glavobolja, mučnina te je iz obavljenih psihologijskih nalaza utvrđeno da su kod djeteta prisutne tjelesne i psihološke manifestacije na stres u odnosu na aktualne sudske postupke koji su u tijeku.

13. Na ročištu održanom dana 20. svibnja 2026. je saslušan tužitelj. U iskazu navodi da je razveo od tuženice 2012. godine te da su sudskom odlukom bili određeni susreti između njega i kćeri i da su se ti susreti održavali između 2012. do 2017. godine, da su susrete on i tuženica prvotno dogovarali telefonski, da su se susreti odvijali par puta tjedno, nakon toga da nije imao auto pa su se prorijedili, a da je krajem 2016. imao zdravstvene probleme, da je imao dvije operacije te je morao mirovati te da se iz tog razloga u navedenom razdoblju nije mogao viđati s NF. Nakon oporavka od bolesti, da je ponovno htio viđati NF, ali da na poruke tuženici kojima je pokušao dogovoriti susrete nije dobio odgovor te da je nakon toga otišao u Kiarinu školu te da se nakon toga obratio Zavodu te da je tuženica uvijek pred Zavodom imala neke nove prijedloge gdje da se ti susreti održavaju, kao u Zagrebu ili pod nadzorom te da je on bio spreman pristati na sve da se navedeni susreti održavaju te da od tada do danas nema kontakt s kćeri.

14. Tuženica je saslušana na ročištu 20. svibnja 2026. te je navela da je ovaj postupak pokrenut kao odmazda postupku lišenja roditeljske skrbi, da se njezina kći s tužiteljem ne viđa od 2012. njegovom odlukom, da je nenadano dolazio i uzimao joj dijete, da ju je šamarao pred djetetom. Na upit je li poticala dijete na održavanje susreta s ocem je navela da je on sam odbijao susrete i da je bilo nepoznato gdje živi te da mu je poslala poruku u vezi školske priredbe u vrtiću 2012. te da on na navedenu priredbu nije došao, da misli da je NF zadnji put vidjela oca kada je imala tri godine te da pretpostavlja da ima mržnju prema ocu jer je svjedočila ekstremnom nasilju oca prema majci i njoj.

15. Na ročištu 20. svibnja 2026. je saslušana i psihologica zaposlena na sudu mr. sc. NFC, prof. psihologije. Navela je da je u dva navrata provela razgovor s mlt. NF te da pri svom stručnom mišljenju ostaje u cijelosti.

15.1 Na upit tužitelja na koji način smatra da bi mlt. NF mogla uspostaviti kontakt s ocem je navela da u takvim situacijama u kojim je potrebno ponovno uspostaviti odnos s roditeljem se uobičajeno poduzimaju postupne radnje na način da se susreti prvo ostvaruju pod nadzorom te da je za NF specifično da iskazuje strah prema ocu da se ne može negirati da taj strah postoji te da je taj strah za nju stvaran i realan te da su prisutne ekstremne verbalizacije da mrzi oca.

Na upit suda smatra li je li moguće uspostaviti adekvatne uvjete da bi se susreti djeteta i oca ikako mogli kvalitetno započeti i održavati, a da navedeno ne produbi psihološke tegobe djeteta, navela je da je dijete jasno artikuliralo da neće i ne želi održavati takve odnose i ukoliko takvi odnosi budu određeni da na navedene neće odlaziti te zbog navedenog da smatra da se takvi odnosi ne bi mogli adekvatno odvijati. Na upit suda smatra li da će u daljnjem životu djeteta činjenica ovakvog odnosa mržnje prema ocu se reflektirati na njeno daljnje psihičko zdravlje navela je da postoji visoka vjerojatnost da hoće kao i na neke obrasce ponašanja.

Na upit je li može reći iz kojeg razloga NF u cijelosti negira oca navela je da je jasno da NF govori ono što misli, ali da je pitanje kako je to mišljenje nastalo te da su njeni stavovi inducirani od drugog roditelja.

Psihologica je odgovarajući na upite nadalje navela da u vezi Kiarinog prepričavanja navedenih negativnih iskustva s ocem navedena iskustva mogu biti nametnuta od strane drugih ljudi te da se u psihologiji navedeno označuje pojmom "lažna sjećanja" te da nije ulazila u dilemu jesu li ta iskustva forenzički istinita, ali da iskustva nakon toliko vremena ne bi mogla prouzročiti takve ekstremne stavove s obzirom da je prilikom testa trauma utvrđeno da NF nema traume.

16. Člankom 119. stavkom 1. Obiteljskog zakona ((Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23, dalje: ObZ) je propisano da dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, neovisno o njegovom pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. Stavkom 2. je propisano da roditelj i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe o djetetu su dužne omogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje te se suzdržati od svakog ponašanja koje bi otežalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem, osim ako ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem nije u interesu djeteta. Navedeno propisuje i Konvencija o pravima djeteta Ujedinjenih naroda iz 1989., Republiku Hrvatsku obvezuje temeljem notifikacije o sukcesiji od 8. listopada 1991., zatim Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" -MU, broj 18/97 i 4/02, dalje: EKLJP), Konvencija o ostvarivanju dječjih prava iz 1996. ("Narodne novine" -MU, broj 1/10) i Europska konvencija o kontaktima s djecom ("Narodne novine" -MU, broj 7/08).

17. Tako Konvencija o pravima djeteta u članku 9. stavku 3. jamči djetetu koji je odvojen od jednog ili oba roditelja pravo na redovito održavanje osobnih i neposrednih odnosa s oba roditelja, osim u slučajevima u kojima je ugrožena djetetova dobrobit. Obiteljsko pravo na susrete i druženja uživa pravnu zaštitu temeljem odredbe članka 8. EKLJP-a jer pravo na susrete i druženja izvire iz prava na obiteljski život zato što je sadržano u pravu na obiteljski život i uključuje i pravo roditelja na susrete i druženja s djetetom, što podrazumijeva neuplitanje države u ostvarivanje navedenog prava, osim kada je to potrebno radi zaštite zdravlja i morala, te prava i sloboda drugih osoba.

18. Konvencija o ostvarivanju dječjih prava na općenit način štiti najbolji interes djeteta u obiteljskopravnim postupcima, a u te postupke ubraja, među ostalima, i postupak odlučivanja o susretima i druženju (članak 1. stavak 3.).

19. Konvencija o kontaktima s djecom pod pojmom kontakata ne obuhvaća samo izravne susrete i druženja s djetetom, čije je obilježje izravno ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom, već i dodatne oblike ostvarivanja tih odnosa, i to neizravne s djetetom (telefonom, pismima, faksom e-mailom i slično) i putem dostavljanja informacija o djetetu.

20. Slijedeći ovu Konvenciju u ObZ odredbi članka 121. stavaka 1., 2. i 3. propisuje iste oblike ostvarivanja osobnih odnosa (izravne, neizravne, i davanje informacija u vezi s osobnim pravima djeteta).

21. Člankom 86. stavkom 1. ObZ-a je propisano da su roditelji i druge osobe dužni poštovati mišljenje djeteta u skladu s njegovom dobi i zrelošću. Stavkom 2. navedenog članka je propisano da u svim postupcima u kojima se odlučuje o nekom djetetovom pravu ili interesu dijete ima pravo na prikladan način saznati važne okolnosti slučaja, dobiti savjet i izraziti svoje mišljenje te biti obaviješteno o mogućim posljedicama poštivanja njegova mišljenja te da se mišljenje djeteta uzima u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelošću.

22. Nadalje, prema članku 3. stavak 1. Konvencije o pravima djeteta (Narodne novine, Međunarodni ugovori broj 12/1993), u svim akcijama koje se odnose na djecu, bilo da ih poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela, najbolji interes djeteta mora imati prednost. U smislu članka 5. stavak 1. ObZ-a sudovi i javnopravna tijela koja vode postupke u kojima se izravno ili neizravno odlučuje o pravima djeteta moraju ponajprije štiti prava djeteta i njegovu dobrobit.

23. Nadalje, potrebno je napomenuti da pojam "najbolji interes djeteta" nije definiran već je Odbor za prava djeteta Ujedinjenih naroda u Općem komentaru br. 14 (2013.) o pravu djeteta da njegovi ili njezini najbolji interesi moraju imati prednost (članak 3. stavak 1., dalje u tekstu: Opći komentar), očitujući se u pogledu primjene 1. stavka, članka 3. Konvencije o pravima djeteta, naveo kako je cilj koncepta najboljeg interesa djeteta osigurati potpuno i djelotvorno uživanje svih prava utvrđenih u okviru Konvencije i cjelovit razvoj djeteta, a Odbor podsjeća da ne postoji hijerarhija prava u okviru Konvencije, sva prava utvrđena su u skladu s najboljim interesom djeteta i nijedno pravo ne može biti ugroženo negativnim interesom djeteta. Koncept najboljeg interesa djeteta je složen, a što je najbolji interes potrebno je utvrditi u svakom pojedinom slučaju. Prilikom procjene i utvrđivanja najboljeg interesa djeteta, država mora osigurati puno poštivanje njegovog prirodnog prava na život, opstanak i na razvoj, a u procjenu najboljeg interesa djeteta mora biti uključeno i poštivanje prava djeteta na slobodno izražavanje njegovih stavova u svim pitanjima koja se na dijete odnose, a kada je u pitanju pravo djeteta da bude saslušano potrebno je uzeti u obzir djetetove razvojne mogućnosti. Nadalje, Odbor za prava djeteta Ujedinjenih naroda ističe i kako su pravo djeteta na zdravlje i njegovo zdravstveno stanje ključni za procjenu najboljeg interesa djeteta, s tim što je potrebno izvršiti ujednačavanje elemenata prilikom procjene najboljeg djetetova interesa. Nisu svi elementi relevantni u svakom pojedinačnom slučaju, a različiti elementi se mogu uporabiti na različite načine u svakom pojedinačnom slučaju, pojedini elementi mogu biti i u suprotnosti jedni s drugima i u takvim situacijama je potrebno usporediti elemente i utvrditi rješenje koje je u skladu s najboljim djetetovim interesom. Prihvaćajući ovakva tumačenja i razjašnjenja navedenog Općeg komentara, prema shvaćanju ovog suda, u konkretnom slučaju je za sada najbolji djetetov interes nastaviti stanovati s bakom budući da bi u suprotnom bilo ugroženo pravo djeteta na zdravlje i njegovo zdravstveno stanje, koja prava su ključna za procjenu najboljeg interesa djeteta i koja u ovom trenutku moraju imati potpuni prioritet.

24. Na temelju svih provedenih dokaza sud je donio odluku kojom se odbija tužbeni zahtjev tužitelja.

Naime, neovisno o činjenici da je pravo djeteta na ostvarivanje odnosa s roditeljem te i da je pravo i dužnost roditelja ostvarivanje odnosa s djetetom u konkretnoj situaciji mlt. NF manifestira ekstremnu mržnju prema ocu te je jasno manifestirala namjeru da ukoliko navedeni susreti budu određeni da će odbijati takve susreti. NF je sada u dobi od navršenih sedamnaest 17 godina, dakle za manje od godine dana NF će biti punoljetna.

S obzirom na to da je u postupku dva puta proveden razgovor s mlt. NF pri čemu je ona jasno iskazivala odbijanje bilo kakve uspostave odnosa s ocem ovaj sud smatra da nije u najboljem interesu djeteta, a s obzirom na njezinu životnu dob, a i obvezu suda da prilikom donošenja odluke vodi računa i o izraženom mišljenju djeteta da se navedeni susreti odrede.

25. Na temelju dokaznog postupka sud je utvrdio da je Kiarino mišljenje o biološkom ocu i stav prema njemu posljedica identifikacije s mišljenjem majke i užeg socijalnog kruga, ali uzevši u obzir ekstremnu netrpeljivost i negativan stav NF prema ocu pa neovisno o činjenici da je dijete zakinuto zbog nepostojanja adekvatnog odnosa s ocem, ovaj sud smatra da nije u skladu s najboljim interesom djeteta da se ti susreti odrede, a s obzirom da bi dijete navedeni susreti kod djeteta očigledno prouzrokovali visoku razinu stresa popraćenog vrlo vjerojatno mogućim tjelesni i psihološkim manifestacijama te sud smatra da navedeno ne bi bilo u najboljem interesu djeteta pa je odlučio kao pod točkom I. Izreke presude.

26. Sud je odustao od izvođenja daljnjih dokaza sukladno članku 220. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) koji propisuje u stavku 1. da dokazivanje obuhvaća sve činjenice koje su važne za donošenje odluke, a stavkom 2. navedenog članka je propisano da sud odlučuje o tome koji će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica. Sukladno navedenom, a posebno uzevši u obzir da je s djetetom tijekom postupka dva puta obavljen razgovor sa stručnim djelatnicima na temelju kojeg je utvrđeno mišljenje djeteta, a i da je provedena detaljna psihološka obrada djeteta.

27. Vodeći računa o opisanim okolnostima slučaja i ishodu postupka , sud je primjenom članka 366. stavka 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23) odlučio da svaka stranka snosi svoje troškove postupka kao što je određeno točkom II. Izreke.

U Puli, 25. lipnja 2026.

Sudac:

Ana Vlainić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku po pun.

3. Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Poreč-Parenzo

4. Posebnoj skrbnici OF