REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] Č 5

Poslovni broj: Us I-1224/2025-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužiteljice ČM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa opunomoćenica Zvjezdana Zdjelar Lalović, odvjetnica u Puli, Anticova 9, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, OIB: 95093210687, Ulica Republike Austrije 14, Zagreb, radi donošenja rješenja o izvedenom stanju, 25. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/II-361-05/24-26/119, URBROJ: 531-03-25-2 od 8. travnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Pula KLASA: UP/I-361-05/12-06/2925, URBROJ: 2163-18-06/9-24-9 od 15. veljače 2024. odbijen je zahtjev tužiteljice za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu jednostavnu zgradu stambene namjene i pomoćnu zgradu, obje izgrađene na k. č. [katastarska čestica] (ranije k. č. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina].

2. Protiv navedenog rješenja tužiteljica je izjavila žalbu koju je tuženik rješenjem KLASA: UP/II-361-05/24-26/119, URBROJ: 531-03-25-2 od 8. travnja 2025. odbio kao neosnovanu.

3. Tužiteljica je protiv tuženika pravodobno ovom sudu podnijela tužbu kojom osporava zakonitost rješenja tuženika. U tužbi ističe kako nisu točna utvrđenja upravnih tijela da na terenu najkasnije do 21. lipnja 2011. nije postojala niti da je vidljiva zgrada. Navedeno nesporno proizlazi iz uvjerenja DGU. Vidljivost zgrade uvidom u DOF5/2011 je otežana radi visokog drveća sa širokom krošnjom, ali je upravo iz tog razloga pribavljeno uvjerenje DGU na što je tužiteljica i bila pozvana zaključkom prvostupanjskog tijela. S tim u vezi, ako je prvostupanjsko tijelo na očevidu zaključilo da zgrada na terenu po svojim dimenzijama ne odgovara zgradi koja je vidljiva na DOF5/2011, bilo je dužno tužiteljicu pozvati da dio zgrade, za koji tvrdi da je izgrađen nakon 21. lipnja 2011., ukloni i za to joj ostavi primjereni rok, a što je tužiteljica i predlagala na očevidu. Nadalje, tuženik ne prihvaća utvrđenja koja proizlaze iz uvjerenja DGU-a o vidljivosti zgrade, iako iz rješenja tuženika proizlazi da je to jedino dokazno sredstvo kojim se može dokazivati činjenica vidljivosti zgrade na dan 21. lipnja 2011. Neprihvaćanjem tog Zakonom propisanog dokaznog sredstva su grubo povrijeđena prava tužiteljice. Tuženik ne prihvaća niti druga dokazna sredstva koja je tužiteljica dostavila. Ovom tužbom se ističe da je tuženo tijelo, kao i prvostupanjsko tijelo, bilo dužno prihvatiti činjenicu postojanja zgrade kako to proizlazi iz uvjerenja DGU. Kako je gore i navedeno, ako je se očevidom utvrdilo da dimenzije i/ili oblik zgrade na terenu ne odgovara dimenzijama zgrade iz uvjerenja DGU, bilo je dužno stranku pozvati da ukloni dio zgrade koji nije vidljiv na uvjerenju DGU, odnosno da stanje zgrade uskladi sa stanjem na dan 21. lipnja 2011. Gore navedeno bi proizlazilo i iz dijela obrazloženja tuženika, u dijelu u kojemu se navodi da se uvjerenjem DGU samo potvrđuje da je određena zgrada na nekoj katastarskoj čestici vidljiva na DOF5/2011, ali da se veličina i ostali elementi zgrade utvrđuju očevidom na licu mjesta. Osporava dio obrazloženja da zgrada zatečena na terenu na dan vršenja očevida (27. studenog 2023.) nije ona prikazana na snimci iz 2011. godine. Naime, to je ista zgrada, odstupanje zgrade na terenu u odnosu na stanje prikazano na DOF5/2011 i uvjerenju DGU, koje je utvrđeno na očevidu se odnosi na zatvaranje terase, za što je i sama tužiteljica predlagala da taj dio kuće ukloni. Isto tako, nakon snimanja je tužiteljica crijepom pokrila krov da spriječi prodor kiše u kuću, a dio grana stabla, koje su smetale pokrivanju kuće, su odsječene. Promjena krovnog pokrova nisu građevinski radovi za koje bi trebao bilo kakav akt za gradnju i po ustaljenoj upravnoj praksi Ministarstva zgrada se, unatoč izvedbi krova, može ozakoniti. Svi ostali radovi su bili radovi na održavanju kuće, kako to i proizlazi iz izjava susjeda. Uz navedeno, suprotno zaključcima upravnih tijela, tužiteljica dokazuje postojanje zgrade i nadzorom koji je građevinska inspekcija provela 2009. godine kada su bili na terenu izvedeni temelji. Tužiteljica je od 2009. godine pa do 2011. godine ipak nastavila gradnju i izgradila kuću do 21. lipnja 2011., te je o podnesenom zahtjevu obavijestila građevinsku inspekciju tražeći prekid postupka do ozakonjenja predmetne zgrade. Nadalje, navodi se da je stambenoj zgradi tužiteljice na k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] od DGU dodijeljen kućni broj (Ulica mala vala 468B) i da plaća sve naknade i javna davanja koja proizlaze s osnova postojanja i korištenja kuće.

4. Slijedom navedenog, predloženo je sudu donošenje presude kojom će poništiti pobijano rješenje tuženika i rješenje prvostupanjskog upravnog tijela uz vraćanje predmeta prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

5. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iz pobijanog rješenja te predložio tužbeni zahtjev odbiti.

6. Sud je održao ročište za raspravu 17. lipnja 2026., čime je strankama sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj: 36/24 i 39/26, dalje: ZUS) dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora. Na navedenom ročištu, na koje nije pristupio uredno pozvani tuženik, zamjenica opunomoćenice ustrajala je u cijelosti kod navoda iz tužbe i predloženih dokaza te nastavno predložila sljedeće dokaze: saslušanje svjedoka TM na adresi [adresa] i svjedoka HM na adresi [adresa] na okolnost da je predmetna građevina izgrađena prije 21. lipnja 2011. Također, predložila je provođenje dokaza vještačenjem po vještaku mjerničke struke, a sve na okolnost identifikacije predmetne građevine odnosno utvrđenja stvarnog položaja iste obzirom da prvostupanjsko tijelo navodi da se predmetna građevina ne nalazi na sjeverozapadnom dijelu predmetne katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navela je da iz svih predloženih dokaza razvidno da je predmetni tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan obzirom da je provedenim nadzorom građevinske inspekcije 2009. godine utvrđeno da su na predmetnoj čestici izvedeni temelji, a tužiteljica je do 21. lipnja 2011. i sagradila predmetnu građevinu u gabaritima, kako je to i opisala u predmetnoj tužbi. Slijedom navedenog, predloženo je sudu provesti predložene dokaze te nakon toga usvojiti predmetni tužbeni zahtjev.

7. U cilju ocjene zakonitosti pobijanog rješenja sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora. Sud nije u sporu provodio daljnje dokaze predložene od strane tužiteljice obzirom je sve odlučne činjenice za donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari mogao nedvojbeno utvrditi na temelju postojeće dokumentacije sadržane u spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Prema odredbi čl. 2. st. 1. Zakona o postupanju sa nezakonitom izgrađenim zgradama ("Narodne novine" broj: 86/12, 143/13, 65/17, 14/19, dalje: ZPNIZ) nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra se zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže.

10. Odredbom st. 2. istog članka propisano je da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011, ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.

11. Uvidom u spis upravnog postupka utvrđeno je da istom prileži preslika digitalne ortofoto karte DOF5/2011, kao i preslika digitalne ortofoto karte DOF5/2014/2016 i DOF5/2017/2018. Spisu prileži i Uvjerenje Državne geodetske uprave, Središnjeg ureda, Sektora za katastarski sustav KLASA: 935 -08/17-03/248, URBROJ: 541-03-03-01/6-17-2 od 7. travnja 2017. kojim se potvrđuje da je zgrada, za koju je identifikacijom utvrđeno da je smještena na dijelu katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], identificirana temeljem priloga zahtjevu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja iz 21. lipnja 2011., a koja je na preslici DOF5/2004, koja je sastavni dio navedenog uvjerenja označena brojem I. Spisu prileži i zapisnik o izvršenom očevidu od 4. rujna 2015. i zapisnik o izvršenom očevidu 17. studenog 2023., oba s popratnom fotodokumentacijom, iz kojih je razvidno da stambena zgrada koje je zatečena na terenu na ranijem očevidu nije ista stambenoj zgradi zatečenoj na terenu na kasnijem očevidu, kao i da stambena zgrada prikazana u snimci izvedenog stanja ne odgovara stanju zgrade zatečene na očevidu 17. studenog 2023.

12. Na temelju navedenih dokaza, sud ocjenjuje kako se u ovoj stvari, bez svake sumnje može zaključiti da zgrade koje su predmetom ozakonjenja nisu vidljive na digitalnoj ortofoto karti DOF5/2011. Kod takvog stanja stvari, ocjenjuje se da je u upravnom postupku pravilno utvrđeno da su zgrade za koje je podnesen zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju izgrađene nakon 21. lipnja 2011. te da prigovorima tužiteljice to utvrđenje nije dovedeno u sumnju. Pri tome se kao odlučno naglašava da su zgrade zatečene na terenu na kasnijem očevidu 17. studenog 2023. u potpunosti vidljive na preslici DOF5/2017/2018.

13. U odnosu na tužbene navode valja reći kako uvjerenje Državne geodetske uprave od 7. travnja 2017. priloženo spisu, ne ukazuje na drugačiji zaključak jer se isto uopće ne odnosi na predmetne zgrade koje tužiteljica želi ozakoniti. Valja ukazati kako Državna geodetska uprava samo utvrđuje svojim uvjerenjima da je nešto vidljivo, a ne utvrđuje je li to što je vidljivo naknadno srušeno, uklonjeno ili rekonstruirano i da li je to što je vidljivo isto zgradi koja se ozakonjuje, a što se upravo utvrđuje u upravnom postupku cijeneći svaki dokaz zasebno, sve dokaze zajedno i rezultate provedenog upravnog postupka. Navedeno stajalište izneseno je već i u odlukama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, između ostalog u presudi Usž-3150/2024-2 od 12. prosinca 2024. U citiranoj presudi navedeno je sljedeće: "Tužitelj se u ovom postupku i sporu neosnovano poziva na uvjerenje Državne geodetske uprave KLASA: 935 -08/18- 03/785, URBROJ: 541-03-01-02/5-18-2 od 7. rujna 2018. prema kojem je zgrada izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vidljiva na DOF5/2011. Navedeno iz razloga što vidljivost zgrade na DOF5/2011 utvrđuje službena osoba tuženika."

14. Nadalje, ukazuje se kako u konkretnom slučaju nije bilo mjesta postupanju sukladno odredbi čl. 20. st. 4. ZPNIZ-a, kojom je propisano da se rješenje o izvedenom stanju nezakonito izgrađene zgrade može donijeti ako podnositelj zahtjeva otkloni nedostatak zbog kojeg se ne može ozakoniti zgrada (ukloni etažu ili drugi dio građevine, zatvori otvor na međi i sl.). Naime, u konkretnom slučaju na temelju priložene dokumentacije ne može utvrditi da li je bilo koji dio zgrada koje su predmetom ozakonjenja postojao na dan 21. lipnja 2011. i kojih točno određenih dimenzija (visine, širine, dužine).

15. Zaključno, u odnosu na navod tužiteljice da je tužbeni zahtjev osnovan obzirom da je provedenim nadzorom građevinske inspekcije 2009. godine utvrđeno da su na predmetnoj čestici izvedeni temelji te da je tužiteljica do 21. lipnja 2011. sagradila predmetnu građevinu u gabaritima kako je to opisano u tužbi, tužiteljici se ukazuje na kako iz rješenja Uprave za inspekcijske poslove, Odjela inspekcijskog nadzora, Područne jedinica u Pazinu za područje Istarske županije, Odsjeka inspekcijskog nadzora gradnje od 19. svibnja 2009. proizlazi da je istim naređeno posjedniku GM da u roku od 7 dana ukloni: 1. temeljnu betonsku ploču brvnare s nadstrešnicom i sanitarnim čvorom, tlocrtne veličine 665x460+430x280+490x170 cm, 2. prizemnu brvnaru tlocrtne veličine 440x280 cm, s drvenom krovnom konstrukcijom pokrivenom valoviti bitumeniziranim pločama krajnje tlocrtne veličine 980x555 cm, 3. zidani sanitarni čvor dijelom od plinobetonskih blokova tlocrtne veličine 490x165 cm, visine 200- 290 cm sve izgrađena bez konačnog rješenja o uvjetima građenja izvan građevinskog područja, u zaštićenom obalnom pojasu, na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Sadržaj navedenog rješenja od 19. svibnja 2009., na koje se poziva tužiteljica, pobija vjerodostojnost iskaza tužiteljice da su do datuma donošenja tog rješenja građevinske inspekcije sagrađeni temelji građevine koju tužiteljica želi ozakoniti. Tome valja dodati kako je u snimci izvedenog stanja dostavljenoj uz zahtjev navedeno da su dimenzije zatvorenog dijela stambene zgrade 445x506 cm dok su dimenzije nadstrešnice iste 408x677 cm, a što se ni u kojem dijelu ne može poistovjetiti sa građevinama iz rješenja građevinske inspekcije od 19. svibnja 2009., koje je tijekom upravnog postupka sama tužiteljica dostavila u spis.

16. Slijedom navedenog, ocjena je suda kako je pravilno u upravnom postupku odbijen prijedlog ovdje tužiteljice kao u izreci prvostupanjskog rješenja jer u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za ozakonjenje prema ranije citiranim odredbama ZPNIZ-a.

17. Slijedom svega navedenog, pobijana odluka tuženika, kojom je potvrđeno prvostupanjsko rješenje, ocjenjena je zakonitom te je na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan te odlučeno kao pod toč. I. izreke ove presude.

18. Tužiteljica je zatražila naknadu troškova ovog spora. Međutim, kako tužiteljica nije uspjela u ovom sporu, to tužiteljici sukladno odredbi čl. 79. st. 4. ZUS-a, a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor snosi u cijelosti troškove spora, ne pripada pravo na naknadu troškova ovog spora. Stoga je odbijen zahtjev tužitelj ice za naknadu troškova spora te odlučeno kao pod toč. II. izreke ove presude.

U Rijeci 25. lipnja 2026.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćenici Zvjezdani Zdjelar Lalović, odvjetnica u Puli, Anticova 9

- Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20