Zakon.hr

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: K-34/2025

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od suca Ivane Kanaet Samardžić kao predsjednika vijeća te sudaca porotnika Smiljane Đorđević i Nevena Čatipovića kao članova vijeća, uz sudjelovanje Silvane Ćapeta kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv okrivljenog TN zbog kaznenih djela iz čl. 154. st 2. i dr. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 84/21, 114/22, 114/23, 36/24, dalje: KZ/11) na temelju optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Splitu br. KO-DO-32/2024 od 18. rujna 2024. nakon održane nejavne rasprave i objavljene presude u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika u Splitu, Željana Branice, okrivljenog TN, branitelja Darka Krčuma te opunomoćenice oštećenice ŽN, **.**.2026.

p r e s u d i o j e

OKRIVLJENI: TN, OIB [osobni identifikacijski broj], sin T i TNC, rođene TNC, rođen **.**.1990. u [adresa], sa prijavljenim prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, trgovac, pismen, sa završenom srednjom školom, neoženjen, bez djece, osuđivan, nezaposlen, ne vodi se drugi kazneni postupak, lošeg imovnog stanja,

k r i v j e

I.što je 16. lipnja 2024. oko 02:40 sati u Splitu, na križanju Ulica Benkovačka i Mosećka, dovezavši se osobnim vozilom marke „Opel Astra“, registarske oznake: [registarska oznaka], u vlasništvu njegove majke TNC, po izlasku iz vozila prišao prvoj ženskoj osobi koja je naišla i to pješakinji IN, te joj se obratio riječima: „Sad ćeš mi popušit kurac, udarit ću te ako počneš bježati“, na što je imenovana nastojala pobjeći, ali ju je sustigao i u nakani da je teško ozljedi, udario šipkom u predjelu glave, od čega je IN pala na tlo te zadobila krvni podljev glave tjemeno desno, a od pada oguljotine kože koljena i dlana koje ozljede su lake naravi, nakon čega je u nakani zadovoljenja svog spolnog nagona spustio svoje hlače te spolovilo stavio u njezina usta, da bi ju potom natjerao da dođe do obližnjeg makadamskog parkinga gdje je ponovno istoj stavio spolovilo u usta,

dakle, s drugom osobom uporabom sile bez njezina pristanka izvršio sa spolnim odnošajem izjednačenu spolnu radnju, a djelo je počinjeno na osobito okrutan i osobito ponižavajući način uz uporabu opasnog oruđa, te s namjerom da drugoga teško tjelesno ozlijedi poduzeo radnju koja prostorno i vremenski prethodi ostvarenju bića kaznenog djela teške tjelesne ozljede,

II.čime je u stjecaju počinio po jedno kazneno djelo protiv spolne slobode – teško kazneno djelo protiv spolne slobode – opisano i kažnjivo po članku 154. stavak 2. u svezi stavka 1. točke 3. i 6. u svezi članka 153. stavak 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 84/21, 114/22, 114/23, 36/24,dalje: KZ/11) te protiv života i tijela - teškom tjelesnom ozljedom u pokušaju - opisano i kažnjivo po članku 118. stavak 1. u svezi članka 34. KZ/11, sve u svezi čl.51.KZ/11.

III. okrivljenom TN utvrđuju se pojedinačne kazne zatvora za svako kazneno djelo kako slijedi:

- zbog kaznenog djela iz čl. 154. st. 2. u svezi sa st. 1. točke 3. i 6. u svezi članka 153. stavak 2. KZ/11, a na temelju članka 154. st. 2. KZ/11, kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) godina,

- zbog kaznenog djela iz čl. 118. stavak 1. u svezi članka 34. KZ/11, a na temelju članka 118. stavak 1. KZ/11, kazna zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine,

IV.Potom se okrivljeni TN, na temelju članka 154. st. 2. KZ/11 u svezi sa člankom 51. KZ/11,

o s u đ u j e

na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 11 (jedanaest) godina.

V.Na temelju članka 54. KZ/11 okrivljenom TN u jedinstvenu kaznu zatvora na koju je osuđen uračunava se vrijeme koje je proveo u istražnom zatvoru i to od 28.lipnja 2024. pa nadalje.

VI.Na temelju čl. 70. KZ/11 okrivljeniku TN izriče se sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana, a koja mjera počinje teći pravomoćnošću presude i koja može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora, a najdulje dvije godine.

VII.Na temelju članka 76. stavak 1. i 2. KZ/11 okrivljenom TN izriče se sigurnosna mjera zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora, pod uvjetom da kazna bude u potpunosti izdržana jer osuđeniku nije odobren uvjetni otpust, a koja će se mjera nad okrivljenikom provoditi odmah po izlasku iz zatvora sukladno članku 64. KZ/11, time što vrijeme provjeravanja traje tri godine, a koju mjeru na temelju članka 64. stavak 2. KZ/11 provodi nadležno tijelo za probaciju. Sud može na prijedlog nadležnog tijela za probaciju vrijeme provjeravanja prije njegova isteka produljiti na još jednu godinu ako bi bez njegova provođenja postojala opasnost od ponovnog počinjenja nekog od kaznenih djela navedenih iz Glave XVI.

ili XVII. KZ/11.

VIII.Na temelju članka 158. st. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku( „Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 – odluka Ustavnog suda i 143/12 , 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 – dalje: ZKP/08) žrtva IN sa svojim imovinskopravnim zahtjevom se upućuje u parnicu.

IX.Na temelju članka 148. st. 1. u vezi sa člankom 145. st. 2. toč. 1. i 6. ZKP/08 dužan je okrivljeni TN na ime troškova postupka naknaditi iznos od 832,17 eura za trošak kontaktnog vještačenja, iznos od 7.672,71 eur za trošak biološkog vještačenja materijala, iznos od 2.943,79 eura za trošak biološkog vještačenja materijala, iznos od 518,12 eura trošak sudsko medicinskog vještačenja, iznos od 1.215.38 eura trošak psihijatrijskog vještačenja okrivljenika te iznos od ukupno 1.932,84 eura na ime psihijatrijsko psihologijske obrade žrtve te iznos od 1.000,00 eura na ime paušalne svote, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1.Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je pred ovim sudom optužnicu broj br. KO-DO-32/2024 od 18. rujna 2024. protiv okrivljenog TN zbog kaznenog djela iz čl. 154. st 2. u svezi st.1.t.3. i t.6. u svezi čl.153.st.2. KZ/11 i kaznenog djela iz čl.118.st.1. u svezi čl.34.KZ/11.

1.1.Na temelju čl. 388. st. 2. toč. 4. ZKP/08 sud je isključio javnost s rasprave u cijelosti budući se vodi kazneni postupak protiv okrivljenika zbog kaznenih djela iz članka 154. st. 2. i dr. KZ/11, na štetu žrtve IN pa radi zaštite osobnog života žrtve koja je mlade životne dobi i s obzirom na narav počinjenih kaznenih djela odnosno da se radi o kaznenom djelu protiv spolne slobode, trebalo je isključiti javnost s rasprave u cijelosti.

2. Okrivljenik se očitovao o optužnici navodeći kako se ne smatra krivim za kaznena djela koje mu se stavljaju na teret.

3. Tijekom dokaznog postupka ispitani su svjedok AN, stalni sudski vještak sudske medicine dr. Antonio Alujević, stalni sudski vještak za biološka vještačenja Centra Ivan Vučetić, dr.sc. Ivana Horjan Zanki, stalni sudski vještaci psihijatar dr. FN i psiholog ČN, stalni sudski vještak psihijatar dr. Sanja Batina.

3.1. U dokazne svrhe pregledan je dokaz pod točkom 2. Popisa dokaza optužnice i to DVD sa snimkama nadzornih kamera Centra zdravlja Kvaliteta življenja d.o.o. od 16. lipnja 2024. (list 12 i 103 spisa).

3.2.Pregledani su dokazi pod točkama:

- 4. DVD sa snimkama nadzornih kamera Grada Splita od 16. lipnja 2024. (list 15 spisa),a) snimka – raskrižje Domovinsko rata i Solinske ulice, vrijeme: 2:31:35, na snimci se vidi vozilo Opel Astra na sredini raskrižja;b) snimka – raskrižje Solinske i Velebitske ulice, vrijeme: 2:32:11, na snimci se vidi kretanje vozila Opel Astra od sredine raskrižja kako skreće u desno;

- 6. DVD sa snimkama nadzornih kamera Grada Splita od 16. lipnja 2024. (list 19 spisa), a) snimka broj kamere INC1 – raskrižje Dubrovačke ulice i Put Plokita, vrijeme: 2:48:45, na snimci se vidi vozilo Opel Astra kako je u lijevom skretanju na raskrižju;b) snimka broj kamere INC1 – raskrižje Dubrovačke ulice i Velebitske ulice, vrijeme: 2:49:22, na snimci se vidi vozilo Opel Astra kako je u lijevom skretanju i ulazi u raskrižje;c) snimka broj kamere PAN1 – raskrižje Dubrovačke ulice i Velebitske, vrijeme: 2:49:22, na snimci se vidi vozilo Opel Astra kako ulazi u raskrižje;d) snimka broj kamere PAN1 – raskrižje Velebitske ulice i Brune Bušića, vrijeme: 2:50:11, na snimci se vidi vozilo Opel Astra na sredini raskrižja.

- 8. DVD sa snimkama nadzornih kamera Grada Splita od 16. lipnja 2024. (list 22 spisa), a) snimka broj kamere LPR5 – raskrižje ulice Domovinskog rata i Solinske ulice vrijeme: 2:31:31, na snimci se vidi vozilo Opel Astra reg. oznake [registarska oznaka] kako prolazi kroz križanje;b) snimka broj kamere LPR7 – raskrižje ulica Dubrovačke i Velebitske, vrijeme: 2:49:19, na snimci se vidi vozilo Opel Astra reg. oznake [registarska oznaka] kako prolazi kroz križanje;c) snimka broj kamere LPR6 – raskrižje ulice Dubrovačke i Velebitske, vrijeme: 2:48:57, na snimci se vidi vozilo Opel Astra reg. oznake [registarska oznaka] i to da je u vozilu vozač, vezan sigurnosnim pojasom, svjetla na vozilu upaljena.

-10. DVD sa snimkama nadzornih kamera Osnovne škole Kman-Kocunar od 16. lipnja 2024. (list 25 spisa). Iz izvješća MUP-a od 27. lipnja 2024. (list 170-187 spisa) i to na str. 183 stoji napomena kako vrijeme na snimci kasni 30 minuta u odnosu na stvarno vrijeme. Razvidno je da u 2:16 sati (stvarno vrijeme 2:46) vozilo nalik na Opel Astra iz Mosećke ulice skreće u Benkovačku ulicu.

-18. DVD snimka sa simulacijom kretanja okrivljenika od 28. lipnja 2024. (list 85 spisa).

3.3.U dokazne svrhe pregledana je Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PU SD, Službe općeg kriminaliteta broj: 00292910 s pripadajućim zapisnikom od 27. lipnja 2024. (list 9a-11 spisa), Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PU SD, Službe općeg kriminaliteta broj: 00254197 s pripadajućim zapisnikom od 19. lipnja 2024. (list 13-14 spisa), Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PU SD, Službe općeg kriminaliteta broj: 00292908 s pripadajućim zapisnikom od 25. lipnja 2024. (list 16-18 spisa), Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PU SD, Službe općeg kriminaliteta broj: 00292909 s pripadajućim zapisnikom od 27. lipnja 2024. (list 20-21 spisa), Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PU SD, Službe općeg kriminaliteta broj: 00254194 s pripadajućim zapisnikom od 17. lipnja 2024. (list 23-24 spisa), Izvješće o utvrđenom činjeničnom stanju sa snimki nadzornih kamera PU SD, Službe općeg kriminaliteta (list 26-43 spisa), Dopis Hrvatskih autocesta od 27. lipnja 2024. zajedno s preslikom fotografija vozila Opel Astra reg. oznake [registarska oznaka] (list 46-50 spisa), Zapisnik o pretrazi doma i drugih prostora kod TN na adresi [adresa] (list 58-62 spisa), Potvrde o privremenom oduzimanju predmeta PU SD, Službe općeg kriminaliteta pod brojevima: 00292857 i 00292856 od 28. lipnja 2024. (list 63-64 spisa), Zapisnik o pretrazi osobnog vozila - „Opel Astre“ registarske oznake i broja: [registarska oznaka] od 28. lipnja 2024. (list 65-67 spisa), Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PU SD, Službe općeg kriminaliteta broj: 00292858 od 28. lipnja 2024. (list 68 spisa), čita se i pregledava zapisnik o prepoznavanju osobe s DVD snimkom sačinjen od PU SD, Službe općeg kriminaliteta od 28. lipnja 2024. (list 69-72 spisa), čita se službena zabilješka MUP-a od 28. lipnja 2024. (list 84 spisa), Nalaz KBC, Hitnog prijema za IN od 16. lipnja 2024. (list 96-97 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj [serijski broj] od 17. lipnja 2024. zajedno s pripadajućim zapisnikom (list 100 – 102 spisa), službene bilješke MUP-a od 16. i 17. lipnja 2024. (list 104 – 119 spisa), Zapisnik o očevidu PU SD, Službe za očevide i krim. tehniku od 16. lipnja 2024. zajedno s kriminalističko – tehničkim izvješćem (list 123-126 spisa), izjava žrtve IN o pristanku na uzimanje uzorka biološkog materijala radi molekularno – genetske analize (list 127 spisa), Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PU SD, Službe za očevide i krim. tehniku broj: 00081056 od 16. lipnja 2024. (list 128 spisa), Zapisnik o DKT pretrazi PU SD, Službe za očevide i krim. tehniku od 16. lipnja 2024. (list 129-130 spisa), pročitan je zapisnik o prepoznavanju osobe sačinjen od PU SD, Službe općeg kriminaliteta od 9. lipnja 2024. (list 137 - 139 spisa), izvješće MUP-a od 27. lipnja 2024. (list 170-184 spisa), suglasnošću stranaka pročitan je zapisnik o biološkom i kontaktnom vještačenju s mišljenjem broj: 511-01-113-24-7 od 27. lipnja 2024. (list 232-238 spisa), suglasnošću stranaka pročitan je Zapisnik o biološkom i kontaktnom vještačenju s mišljenjem broj: 511-01-113-24-6 od 27. lipnja 2024. (list 255-265 spisa), pročitan je Zapisnik o očevidu sa zapisnikom o uzimanju uzorka biološkog materijala PU SD, Službe za očevide i krim. tehniku od 28. lipnja 2024. s kriminalističko-tehničkim izvješćem (list 278-280 i 283 spisa), Kriminalističko-tehničko izvješće PU SD, Službe za očevide i kriminalističku tehniku od 2. srpnja 2024. (list 285-286 spisa), pregledan je Zapisnik o daktiloskopskom ispitivanju PU SD, Službe za očevide i krim. tehniku od 5. srpnja 2024. (list 287-288 spisa), pročitan je Zapisnik o biološkom vještačenju Centra „Ivan Vučetić“ s mišljenjem broj: 511-01-113-24-10 od 25. srpnja 2024. (list 312-323 spisa), pročitan je Zapisnik o ispitivanju svjedokinje-žrtve IN od 27. kolovoza 2024. (list 330-332 spisa), pročitano je Sudsko-medicinski nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka od 30. kolovoza 2024. (list 335-337 spisa), pregledana je liječnička dokumentacija za okrivljenika (list 345 – 379 i 488 - 489 spisa), pregledana je liječnička dokumentacija za okrivljenika od 25. lipnja 2026. (list 546 – 547 spisa), pregledan je imovinskopravni zahtjev punomoćnice oštećenice od 23. ožujka 2026. (list 640 spisa), pročitano je kombinirano sudsko-psihijatrijsko psihologijsko vještačenje žrtve izrađeno od strane dr. FN i mr. ČN od 18. travnja 2026. (list 671-690 spisa), pregledano je psihijatrijsko vještačenje okrivljenika izrađeno od strane stalnog sudskog vještaka dr. Sanje Batina od 7. svibnja 2026. (list 720- 733 spisa), pregledana je presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici broj: K- 146/24. Na kraju je pročitan izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije za okrivljenika od 15. svibnja 2026.

4.U prethodnom postupku okrivljenik se branio šutnjom. Na raspravi okrivljeni TN naveo je kako se ne smatra krivim te je istakao kako nije voljan iznositi svoju obranu jer nije imao mogućnost pripremiti obranu s braniteljem pa je ne može ni iznijeti.

5. Po ovako okončanom postupku sud je prosuđivao iskaz oštećenice IN, svjedoka AN, rezultate provedenih vještačenja i materijalnu dokumentaciju pregledanu tijekom postupka, a posebno snimke nadzornih kamera te je našao utvrđenim činjenično stanje upravo onakvim kako je i navedeno u izreci ove presude.

6. U postupku nije sporno da je utužene noći oštećena IN napadnuta od strane muške osobe kao ni to da je ista pri tome zadobila ozljede.

6.1.Nije sporno da je osobno vozilo „Opel Astra“, registarske oznake: [registarska oznaka], u vlasništvu okrivljenikove majke TNC.

7.U postupku je bilo sporno je li upravo okrivljeni TN počinitelj utuženih kaznenih djela. Sporno je je li okrivljeni TN s drugom osobom, oštećenom IN, uporabom sile bez njezina pristanka izvršio sa spolnim odnošajem izjednačenu spolnu radnju, a djelo je počinjeno na osobito okrutan i osobito ponižavajući način uz uporabu opasnog oruđa, metalne šipke, te s namjerom da teško tjelesno ozlijedi oštećenu IN udario je šipkom po glavi, a djelo je ostalo u pokušaju.

8.Sud je utvrdio da je okrivljenik TN počinio predmetna kaznena djela cijeneći iskaz oštećene IN koja, ispitana na dokaznom ročištu, uvjerljivo, detaljno, životno i okolnosno opisuje predmetni događaj s pojedinostima koje mogu biti poznate samo osobi koja je isti događaj proživjela. Oštećenica je vrlo uvjerljivo opisala način na koji je okrivljeni TN, kojeg je prepoznala kao počinitelja, počinio kazneno djelo na njenu štetu, okrivljenika ne poznaje od ranije, iz čega sud zaključuje da oštećenica nema nikakav interes neistinito teretiti okrivljenika te je sud iskazu oštećenice poklonio vjeru kao istinitom.

8.1.Oštećenica je na dokaznom ročištu iskazivala: „16. lipnja 2024. u jutarnjim satima oko 2:30 ili 2:40 nalazila sam se na križanju Benkovačke i Mosećke ulice u Splitu, vraćala sam se iz noćnog kluba Kocka, inače tu u blizini stanujem to je moj kvart i dok sam se kretala jednom nizbrdicom primijetila sam jednu mušku osobu i u prvom trenutku ja sam pomislila da je to neki navijač, držao je jednu šipku u ruci i mislim da je tog dana i bila neka utakmica Hajduka, no ta muška osoba od mene je tražila da se zaustavim, i obratila mi se riječima "sad ćeš mi popušiti kurac" navodeći da će me udariti ako počnem bježati i ja sam nakon tih njegovih riječi pokušala pobjeći, no odmah nakon toga zadobila sam udarac u potiljak i sigurna sam da me udario sa onom šipkom koju je držao u ruci i ja sam pala. Ja sam mu se tada počela obraćati s riječima, a htijući se izvući iz cijele situacije, govoreći mu znaš li ti tko mi je otac jer mog oca svi poznaju u tom kvartu, on je rekao da ga nije briga tko je moj otac, a nakon što sam pala uzeo je moj mobitel, zatim je skinuo svoje hlače i stavio je svoje spolovilo u moja usta i to se doslovno dogodilo pored ceste. Ja sam sva bila krvava, nakon što je izvadio spolovilo iz mojih usta zatražio je od mene da odemo između dva obližnja automobila, ja sam bila u panici i u strahu, zajedno sa njim sam došla između ta dva automobila, htjela sam se izvući iz te situacije, moleći da ga mi ništa više ne čini, no nakon toga on je opet spustio svoje hlače i stavio svoje spolovilo u moja usta. Bila sam cijela krvava, on je izvukao spolovilo iz mojih usta tražila sam maramicu od njega i govorila da ću povratiti ako nastavi i da ću povratiti na njega, normalno htijući da se izvučem iz te situacije, on je nakon toga podigao i zakopčao hlače, zatražila sam od njega da mi vrati mobitel, on je rekao da ako mi vrati mobitel da ću onda zvati policiju i nakon toga je isključio moj mobitel, a naknadno sam utvrdila da je uključio autopilot, ustvari najprije mi je uključio autopilot, a onda isključio mobitel. Nakon toga vratio mi je mobitel i nakon toga je on napustio mjesto događaja i to istim putem od kuda je došao, mislim da je onda onu šipku stavio u džep, a ja sam sjela na obližnji zidić, bila sam u strahu, imala napadaj panike, prvo što mi je palo na pamet je to da pozovem prijatelja koji me inače htio po izlasku iz kluba otpratiti kući, no nisam tražila da me otprati jer sam baš tom prigodom htjela biti sama i razmišljala sam o svojoj sestri koja je nekoliko mjeseci prije ovog događaja preminula, a inače taj moj prijatelj se zove KN, i KN mi se nije javljao na mobitel, sjećam se dok sjedim tako na zidiću prošao je jedan student koji mi se obratio nekim riječima u svezi pomoći, no ja sam već bila nazvala majku koja je u roku od dvije minute došla na lice mjesta i s njom sam otišla kući i nakon toga otišla sam u bolnicu iz koje sam puštena istoga dana gdje su mi utvrđene određene ozljede glave i ruke. Inače, tijekom mjeseca lipnja ove godine u dva navrata sam bila na prepoznavanju u policiji, u onom prvom navratu kad su mi pokazali mislim da se radilo o pet osoba ja nisam prepoznala počinitelja, odnosno bila sam sigurna da nije nitko od njih, a na onom drugom prepoznavanju mislim da je također bilo pet osoba, ja sam odmah prepoznala napadača na mene i sa 100% sigurnošću sam sigurna da je to ta osoba koja me kritične prigode napala i zlostavljala, a i kritične prigode tu mušku osobu sam dobro vidjela i bila sam sigurna kad tu osobu vidim da ću je prepoznati.“

8.2.Na pitanja predstavnika optužbe, žrtva je odgovorila.“ cijelo ovo trajanje predmetnog događaja znači od momenta kad se ona muška osoba približila meni, do momenta kad je napustio mjesto događaja sve je to trajalo pet – šest minuta.“

8.3.Na pitanja branitelja žrtva je odgovorila:“ Prije dolaska u navedeni noćni klub Kocka ja sam konzumirala alkohol i to pelinkovac i to male tri -četiri čašice pelinkovca i dok se nalazim u klubu ja nisam konzumirala alkohol, a u klubu se nalazim oko dva

- tri sata i kad sam išla kući smatram da sam bila trijezna. Osim onog alkohola jedino što sam tog dana i to u jutarnjim satima konzumirala bila je jedna mala tableta Zoloft, ja sad ne znam koliko ona ima miligrama to je antidepresiv, to sam počela piti nakon što mi je sestra umrla, a nakon što mi se ovo dogodilo povećali su mi dozu Zolofta i to dva na dan jednu tabletu Misara, a to je tableta za smirenje, protiv napadaja. Okrivljenika ja prije nisam nikad vidjela, ali mogu reći da mi je nekako bio poznat po licu, ali ne znam od kud. Znači onaj prvi put kad je ona muška osoba skinula hlače, kad mi je spolovilo stavio u usta, njegovo spolovilo nije bilo u erekciji. Njegovo spolovilo je ušlo u moja usta i ušlo je silom, a ja sam njega gurala u predjelu njegovih nogu. On niti u jednom trenutku nije ejakulirao. Oko područja spolovila ta muška osoba je bila obrijana. Kad me pitate za šipku sjećam se da je ta muška osoba držala šipku u desnoj ruci, mislim da je ta šipka bila na razvlačenje, da može se reći poput neke antene, a ta šipka je bila metalna. Nakon što me je udario sa onom šipkom rekla bih da sam onako malo izgubila svijest dvije, tri sekunde i refleksno sam se počela dizati no on me onda natjerao na onu opisanu radnju. Već sam rekla da sam ozlijedila ruku, a na vaše pitanje da budem preciznija, ozlijedila sam dlan lijeve ruke prilikom pada nakon što me udarila ona muška osoba, a ja sam se s tom rukom dočekala prilikom pada. Tu gdje sam pala i gdje sam se dočekala s rukom tu je asfalt, a bilo je malih kamenčića jer odmah tu u blizini je parking koji nije asfaltiran.“

8.4.Na pitanja braniteljice žrtva je navela:“Samo da malo pojasnim svoje ozljede, nakon što sam izašla iz bolnice imala sam dva šava u predjelu glave i da još budem preciznija onaj udarac šipkom zadobila sam u zadnji gornji desni dio glave. U trenutku kad me udara ja sam ispred njega okrenuta leđima, znači u tom trenutku moja je namjera da počnem trčati no on je brzo reagirao, mislim da je samo zakoračio, te me udario onom šipkom u predjelu glave nakon čega sam ja pala. Prije prepoznavanja u policiji, policija mi nije pokazivala nikakve fotografije. U onom noćnom klubu bila sam sa onim navedenim prijateljem KN, bilo je još njih nekoliko prijatelja iz ekipe iz razreda, bio je prijatelj iz razreda RN i dr. Stvarno se danas slabo sjećam odnosno ne mogu se sjetiti što je ona muška osoba imala na sebi predmetne prigode.„

8.5.Na pitanja punomoćnice oštećene žrtva je odgovorila:“ Evo kad me pitate kako se osjećam danas nakon svega ovoga što mi se dogodilo mogu samo reći da mi je sve ovo prelilo čašu, jer prije ovog događaja kao što sam već prije rekla umrla mi je sestra i to na mojim rukama, stvarno me sve puklo dobro, znam biti u depresiji, znam imati strah i traume, naročito znam se trznuti dok se nalazim u gradu i kad vidim neku mušku osobu koja sliči osobi koja me kritične prigode napala.“

9.U psihijatrijsko psihologijskom vještačenju autentičnosti iskaza žrtve, stalni sudski vještak psiholog ČN, navela je kako prema CBCA - Kriterijski temeljenoj sadržajnoj analizi koja ima 19 kriterija smatra se da 5 i više zadovoljenih kriterija ukazuje na autentičnost izjave/valjanost iskaza, odnosno prvih pet plus još dva preostala. Kriterijskom analizom sadržaja iskaza oštećene-žrtve danim pred sucem istrage utvrđeno je da iskaz zadovoljava 12 od 19 mogućih kriterija.

9.1.Trauma koju je oštećenica proživjela razvidna je i iz stručnog i argumentiranog kombiniranog psihijatrijsko psihologijskog vještačenja oštećenice pa tako vještakinja psihijatrica dr. FN navodi kako je psihijatrijskom vještačenjem IN utvrđena tjeskobnost, depresivnog je raspoloženja, emocionalno nezrelija, impulzivna i sniženog praga tolerancije na frustraciju. Misaoni tijek je uredne forme a sadržajno su prisutne intruzivne misli i slike vezane uz traumatski događaj, prisutne su smetnje koncentracije, sniženih je nagonsko voljnih dinamizama. Intelektualne funkcije su u skladu s obrazovanjem. Urednog je pamćenja. Simptomi tjeskobe, sanjanja traumatskog događaja, intruzivnih sjećanja, izbjegavanja svega što je podsjeća na osobu koja je prema njoj bila nasilna, smetnje spavanja, te ustrašene reakcije govore u pravcu dijagnoze Posttraumatskog stresnog poremećaja kao posljedica izloženosti traumi u sklopu kaznenog djela čija je žrtva. Njena emocionalna osjetljivost i nezrelost čini je vulnerabilnom i osjetljivijom za razvoj simptoma PTSP-a.

9.2.Na raspravi je psihijatrica dr. FN pojasnila na pitanje kako odvajamo postojanje PTSP-a koji je posljedica ovog traumatskog događaja od posljedica drugih vrsta traumatskih događaja, da su u razgovoru s oštećenicom IN bili prisutni simptomi ponovnog proživljavanja traumatskog događaja u snu i na javi, primjerice navela je da je sanjala traumatski događaj te da ima intruzivna, neželjena prisjećanja na navedeni događaj kao i da izbjegava sve što je podsjeća na osobu koja je prema njoj bila nasilna. To su specifični simptomi koji povezuju PTSP sa ovim događajem.

9.3.Vještak psiholog ČN u pisanom vještačenju istakla je kako psihodijagnostičkom obradom IN dobiven je međusobno konzistentan i valjan nalaz koji ukazuje na izraženo psihološko opterećenje ispitanice. Na razini osobnosti dominiraju simptomi anksioznosti, depresivnosti i posttraumatskog stresnog poremećaja, uz klinički značajnu prisutnost reaktivne i trajne anksioznosti te teže depresivne simptomatologije obilježene plačljivošću, uznemirenošću, iscrpljenošću i emocionalnim padom. Traumatska simptomatologija prezentira se kroz intruzivne i izbjegavajuće smetnje, uz jasno izraženu seksualnu posttraumatsku reakciju, povišenu ljutnju, osjećaj gubitka kontrole te narušeno samopoimanje. Emocionalni profil dodatno pokazuje socijalno povlačenje, izraženo nepovjerenje prema drugima, sniženi osjećaj unutarnje stabilnosti te visoku razinu unutarnje napetosti i frustracije. Istodobno se bilježi značajna depresivna afektivnost, osjećaj ranjivosti i smanjena psihološka energija. Projektivni nalazi opisuju osobu krhkije psihološke strukture,

oslabljenih kapaciteta planiranja i manje učinkovitih mehanizama suočavanja u emocionalno zahtjevnim situacijama, uz teškoće u interpersonalnom funkcioniranju. Navodi ranije liječenje zbog depresivnosti i anksioznosti tijekom adolescencije, što upućuje na prethodno postojeću emocionalnu vulnerabilnost. Nakon smrti sestre dolazi do pogoršanja psihičkog stanja, a nakon inkriminiranog događaja simptomi se dodatno intenziviraju, zbog čega ponovno traži stručnu pomoć.

9.4.Vještakinja zaključuje kako je taj vremenski slijed važan jer pokazuje da je seksualno traumatizirajući događaj djelovao kao dodatni i snažan destabilizirajući faktor na već opterećenu psihološku strukturu. Tijekom provođenja forenzičkog intervjua za vrijeme aktualnog vještačenja utvrđena je vanjska konzistentnost u izjavama u odnosu na ispitivanje dana 27. 08. 2024. godine, ali i unutarnja konzistentnost za vrijeme provođenja forenzičkog intervjua. Primjenom CBCA metode tijekom forenzičkog intervjua utvrđeno je da je bilo zadovoljeno 14 od 19 mogućih kriterija. Aktualnim vještačenjem je utvrđeno da oštećena-žrtva nije bila pod pritiskom da iznese detalje inkriminiranog događaja, niti je bila pod utjecajem vanjskih sugestija te nisu utvrđeni elementi koji bi upućivali na motivaciju za laganje ili manipulaciju. Sadašnje utvrđene posljedice u psihičkom funkcioniranju registrirane Inventarom simptoma traume, ali i ostalim psihodijagosntičkim instrumentima (anksioznost, depresivnost, oštećeno samopoimanje, teškoće u socijalnom funkcioniranju) imale su kumulativni efekt nepovoljnih uvjeta odrastanja sa inkriminiranim događajem o kojemu je iskazivala, dok su je PTSP izravna posljedica inkriminiranog događaja.

10.Vjerodostojan iskaz oštećene IN koja je odmah po događaju otišla na hitnu pomoć KBC Split i utvrđene su joj ozljede, a što je razvidno iz liječničke dokumentacije, ima uporište i u provedenom sudsko medicinskom vještačenju vezano za ozljede koje je oštećenica kritične prigode zadobila. Stalni sudski vještak dr. Antonio Alujević u svom pisanom nalazu i mišljenju od 30.kolovoza 2024. navodi kako iz medicinske dokumentacije u spisu proizlazi da je oštećenica zadobila krvni podljev glave tjemeno desno te oguljotine desnog koljena i dlana lijeve šake što pojedinačno i u svom zbroju predstavlja laku tjelesnu ozljedu. Vezano za mehanizam nastanka ozljede, vještak je naveo kako je ozljeda glave nastala tupo tvrdim predmetom, metalna šipka, silom srednjem intenziteta, a oguljotine kože koljena i dlana padom na tlo i dočekivanjem na dlan.Vještak je na raspravi odgovorio i da ozljeda glave nije mogla nastati padom jer nije takve lokacije i takvih karakteristika kao i da je ova ozljeda mogla nastati udarcem bilo kakve teleskopske palice bez obzira je li ista metalna, plastična, kartonska i sl, kako nema podataka da je oštećena gubila svijest te da se radilo o krvnom podljevu, ozljede koje ne treba kirurško zbrinjavanje koncem.

11.Iskaz žrtve IN ima uporište i u vjerodostojnom iskazu svjedoka AN, slučajnog prolaznika, koji iskazuje:“ 16. lipnja 2024. u noćnim satima, tocnije oko 02,30 sati, pješice sam se kretao Benkovačkom ulicom put svoje kuće. Neposredno prije dolaska na križanje Benkovačke i Mosećke ulice začuo sam plač ženske osobe te sam uočio meni nepoznatu žensku osobu kako sjedi na kamenu pored prometnice. Upitao sam je je Ii dobro na sto mi je ona kroz plač odgovorila da nije te mi je ispričala sto joj se dogodilo. Tako mi je rekla da ju je neposredno prije mog dolaska napala jedna muška osoba na način da ju je udarila šipkom po glavi i silovala. Upitao sam je da mi pokaže ozljedu te je tada ona sagnula glavu pa sam na zatiljku njene glave uočio otvorenu ranu iz koje je krvarilo. Također je po rukama i nogama imala brojne ogrebotine. lsta je putem svog mobitela pozvala majku te sam ja ostao s njom sve do dolaska njezine majke iz razloga sto sam imao strah da se taj muškarac ne bi vratio i ponovno je napao. Meni ta ženska osoba nije dala opis muškarca koji ju je napao.“

11.1.Na raspravi je svjedok još jednom ispričao cijeli događaj i naveo:“ Ove utužene prigode bilo je između 2-3 sata ujutro kada sam se ja spuštao cestom od "plave zgrade" prema Kmanu. Uočio sam djevojku koja je sjedila na maloj stepenici. U prvi tren nisam shvatio čujem li smijanje ili plač a onda sam zastao i vidio kako je ta djevojka plakala. Kada sam je upitao što se dogodilo nije mi htjela odmah reći. Rekla mi je da ima ranu na glavi i vidio sam da ima dosta krvi. Sad sam se sjetio da je bila cijela izranjavana i to da je imala rane, ogrebotine po nogama i po dlanovima. Ja sam joj rekao da zove majku i hitnu pomoć te je ona tako i napravila. Pitao sam je što se dogodilo a ta djevojka, koju sam tada prvi put vidio u životu, rekla je da ju je netko udario šipkom po glavi i silovao. Njena majka je brzo došla a kasnije sam uočio da joj je došao i otac. Ja sam pozvao svog prijatelja koji živi u blizini da dođe i bude sa mnom. U osobnom automobilu djevojku su odvezli njena majka i otac na hitnu pomoć a ja sam otišao kući. Djevojka bila obučena u majicu na špaline i hlače a preko toga je još imala kao nekakvu pregaču s tregerima. Ja nisam detaljno pitao što se dogodilo. Na daljnje pitanje jesam li imao dojam da bi djevojka bila pod utjecajem alkohola navodim da nisam imao takav dojam, nije se čula na alkohol niti sam stekao takav dojam. Djevojka mi nije rekla svoje ime ni prezime niti sam ja to pitao.Na pitanje braniteljice navodim da se ja nisam predstavio toj djevojci niti rekao što radim ali dopuštam mogućnost da sam nešto tako rekao njenim roditeljima. Na daljnje pitanje ova djevojka je ispred mene zvala roditelje mobitelom i majka joj je došla za otprilike 5 min a otac naknadno i to je bio u svom vozilu. Ja sam kratko popričao s njenim roditeljima, majka ju je odmah odvela i svi su bili u vozilu kad sam ja s njima nešto kratko popričao i oni su je onda odveli na hitnu pomoć.“

12.Iskaz oštećene IN, i sama dinamika događaja, koju uvjerljivo opisuje oštećenica, potvrđena je i snimkom nadzorne kamere, dokaz pod točkom 2. Popisa dokaza optužnice, i to DVD sa snimkama nadzornih kamera Centra zdravlja Kvaliteta življenja d.o.o. od 16. lipnja 2024. (list 12 i 103 spisa). Iz navedene snimke, na kojoj se uz oštećenicu vidi i počinitelj, muška osoba, razvidno je kako počinitelj vreba žrtvu, prilazi oštećenici, komunicira s njom i udara je šipkom po glavi, ona pada na tlo kao i da je žrtva u položaju da kleči na koljenima u razini okrivljenikovog spolovila.

13.Sud je utvrdio da bi upravo okrivljeni TN bio počinitelj predmetnih kaznenih djela cijeneći činjenicu da je oštećena IN prepoznala upravo okrivljenika kao počinitelja, a kako je to razvidno iz zapisnika o prepoznavanju osobe s DVD snimkom sačinjen od PU SD, Službe općeg kriminaliteta od 28. lipnja 2024. (list 69-72 spisa). Iz zapisnika o prepoznavanju osobe žrtva IN, najprije je opisala počinitelja kao osobu visine oko 180 cm, oko 30 godina starosti, tamnije kose i tamnije brade koji je imao vidljiv manji stomak, punije lice, srednje fizičke građe, ni mršav ni debeo. Između 5 osoba koje su joj pokazane radi obavljanja prepoznavanja, kao počinitelja je prepoznala TN. To je potvrdila sa stopostotnom sigurnošću o čemu je sačinjena i snimka.

14.Osim iskaza oštećenice i radnje prepoznavanja, utvrđenje suda da bi upravo okrivljeni TN počinio predmetna kaznena djela proizlazi iz rezultata provedenog biološkog vještačenja pa tako iz Zapisnika o biološkom vještačenju Centra „Ivan Vučetić“ s mišljenjem broj: 511-01-113-24-10 od 25. srpnja 2024. (list 312-323 spisa) razvidno je kako molekularno-genetskom analizom brisa izuzetog s ključa (omot 37), utvrđen je miješani DNA profil u kojem se dio alela podudara s alelima DNA profila okrivljenog TN, a dio s alelima DNA profila žrtve IN.

14.1.Prethodno je utvrđeno kako se u omotu 37 nalazi metalni ključ crne boje veličine oko 24x6,5 cm s oznakom GM13107800-4610865632807A, bez vidljivih tragova biološkog porijekla. Za analizu je uzet bris površine ključa (list 314), a koji ključ, koji oštećenica opisuje kao šipku, je prethodno oduzet od okrivljenika, potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta PU SD, Službe općeg kriminaliteta broj: 00292858 od 28. lipnja 2024. (list 68 spisa).

14.2.Na raspravi je vještakinja za biološka vještačenja koja je izradila navedeno vještačenje, dr.sc. Ivana Horjan Zanki, odgovarala na pitanja obrane pa tako navodi:“ Na str. 3. zapisnika o vještačenju pod poglavljem metode ispitivanja navedeno je da je metoda akreditirana u fleksibilnom području prema međunarodnoj normi HRN EN ISO/IEC 17025:2017. Sporna jakna dostavljena je u omotu 33 i prilikom vizualnog pregleda iste jakne nisu pronađeni tragovi koji bi po svojim morfološkim karakteristikama nalikovali na potencijalne tragove krvi. Combur test korišten pri vizualnom pregledu jakne po cjelokupnoj površini jakne nije dao pozitivan rezultat te kako na jakni nisu znači pronađeni vidljivi tragovi koji bi nalikovali tragovima krvi s iste izuzet bris s mehanizma patent zatvarača, vezice provučene kroz rub kapuljače, ruba kapuljače i orukavlja oba rukava. Vizualnim pregledom metalnog ključa dostavljenog u omotu 37 nisu pronađeni vidljivi tragovi biološkog podrijetla s toga je s istog ključa izuzet bris cjelokupne površine koji je rezultirao miješanim DNA profilom opisanim pod točkom 4 mišljenja. Vrlo vjerojatno se radi o tragu epitelnih stanica. Radi se o oskudnom biološkom tragu. a kako se epitelne stanice ljudske vide isključivo pod mikroskopom u izuzetom brisu nije moguće utvrditi od ukupnog broja stanica koliki dio jesu stanice koje potječu od okrivljenika a koliki broj se odnosi na stanice koje potječu od žrtve. Kako na dostavljenom ključu nisu pronađeni vidljivi biološki tragovi u cilju provođenja molekularnogenetske analize latiranim štapićem navlaženim ultrafiltriranom vodom izuzet je bris s cjelokupne površine ključa. Ja sam vještak za biološka vještačenja ne za mehanoskopiju i ja ne mogu na to odgovoriti nego vještak mehanoskopske struke. Iz rezultata provedene molekularnogenetske analize u vidu utvrđenog DNA profila ne može odgovoriti na pitanje radi li se o tragu nastalim primarnim prijenosom odnosno tragu nastalim sekundarnim prijenosom i u odnosu na okrivljenika i u odnosu na oštećenu. Iz koncentracije DNA molekula u brisu izuzetom s ključa omot 37 ne može se izvoditi zaključak radi li se o primarnom ili sekundarnom prijenosu.“

15. Utvrđenja suda da bi okrivljenik TN bio počinitelj razvidna su i iz snimki nadzornih kamera koje pokazuju kretanje vozila okrivljenika, Opel Astre, reg.oznake i broja [registarska oznaka], u kritično vrijeme, u blizini mjesta počinjenja djela pa se tako iz snimki uočava sljedeće: - 4. DVD sa snimkama nadzornih kamera Grada Splita od 16. lipnja 2024. (list 15 spisa),a) snimka – raskrižje Domovinskog rata i Solinske ulice, vrijeme: 2:31:35, na snimci se vidi vozilo Opel Astra na sredini raskrižja;b) snimka – raskrižje Solinske i Velebitske ulice, vrijeme: 2:32:11, na snimci se vidi kretanje vozila Opel Astra od sredine raskrižja kako skreće u desno;

15.1.Iz navedenih snimki razvidno je da je „Opel Astra“ registarskih oznaka: [registarska oznaka] u 02,31 sati snimljen u Ulici Domovinskog rata krećući se prema jugu, a u 02,32 sata skreće u Velebitsku ulicu, a potom i u Benkovačku ulicu, da bi iz Benkovačke skrenuo u Mosećku. Tom ulicom se vozilo kretalo iz smjera zapada prema istoku. U 02,33 sati u Mosećku ulicu iz smjera istoka prema zapadu primijećena je ženska osoba koja se trčeći kretala prema zapadu, prema križanju Mosećke i Benkovačke ulice. Deset sekundi nakon toga, osobni automobil „Opel Astra“, registarskih oznaka:

[registarska oznaka] je snimljen pri povratku u Mosećkoj ulici krećući se iz smjera istoka prema zapadu prema križanju sa Benkovačkom, u koju je skrenuo sekundu prije 02,34 sati. U 02,34 sati je snimljena muška osoba odjevena u žutocrnu trenerku i kratke hlače kako pješači Benkovačkom ulicom iz smjera sjevera prema jugu, a sekundu prije 02,35 sati stoji na nogostupu križanja Mosećke i Benkovačke. U 02,40 sati počinitelj dolazi ususret žrtvi koja je snimljena kako dolazi iz smjera juga prema sjeveru. Počinitelj je izvadio šipku koju je nosio ispod trenerke, komunicirao je sa žrtvom, a nakon toga ju je šipkom udario u predjelu glave, što je vidljivo na snimkama kao i to da je žrtva pala na tlo te da joj počinitelj uzima mobitel. U 02,41 sati se vidi kako se žrtva lijevom rukom drži za stražnji dio glave, a počinitelj stoji ispred nje, nakon čega počinitelj odlazi među drveće, a za njim polazi i žrtva. U 02,45 sati počinitelj odlazi Benkovačkom ulicom u smjeru sjevera, a u 02,46 sati je snimljen osobni automobil „Opel Astra“ kako odlazi s navedenog križanja, da bi se dalje kretao na način da bi zadnji put bio snimljen u Ulici Domovinskog rata, dakle, vraća se smjerom kojim je i došao.

16.Obrana okrivljenika kada negira počinjenje kaznenog djela tvrdeći da on nije počinitelj predmetnog djela, neuvjerljiva je i isključivo usmjerena na izbjegavanje kaznene odgovornosti s obzirom na sve navedene dokaze iz kojih jasno proizlazi da je upravo okrivljenik počinitelj predmetnih kaznenih djela.

17.Imajući u vidu sve navedeno, vjerodostojan iskaz oštećene IN koja je i prepoznala upravo okrivljenika kao počinitelja, a koji iskaz je potkrijepljen stručnim i argumentiranim sudsko medicinskim vještačenjem ozljeda oštećenice koje je zadobila utužene prigode, psihologijskim vještačenjem autentičnosti iskaza iste kao i vjerodostojnim iskazom svjedoka AN koji se slučajno zatekao odmah po počinjenju djela na cesti te mu je oštećenica ispričala što se dogodilo, cijeneći rezultate biološkog vještačenja da bi na metalnom ključu (odvijaču, šipci), pronađenom prilikom pretrage u vozilu okrivljenika, bili pronađeni DNA tragovi žrtve, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljeni TN počinio kazneno djelo iz čl. 154. st 2. u svezi st.1.t.3. i t.6. u svezi čl.153.st.2. KZ/11 i kazneno djelo iz čl.118.st.1. u svezi čl.34.KZ/11.

18.Na temelju čl.421.st.1.t.2. i t.4. ZKP/08 sud je odbio kao nevažne i odugovlačeće dokazne prijedloge obrane da se provede vještačenje sadržaja dva mobitela koju su oduzeta od okrivljenika od strane MUP-a te da se pregleda dokaz iz omota 37- metalni ključ kao i oduzeta jakna- dokaz iz omota 33. te foto-elaborat istih. Odbijen je kao odugovlačeći i dokazni prijedlog opunomoćenice oštećenice da se provede novo psihijatrijsko-psihologijsko vještačenje žrtve na okolnost povrede prava osobnosti odnosno neimovinske štete, a sve radi postavljanja imovinsko – pravno zahtjeva.

18.1.Sud je odbio navedene dokazne prijedloge obrane, vještačenje sadržaja dva mobitela koju su oduzeta od okrivljenika od strane MUP-a na okolnost kretanja okrivljenika utužene prigode i komunikacije s oštećenicom budući bi se izvođenjem navedenih dokaza utvrđivale činjenice koje su već utvrđene u postupku izvođenjem drugih dokaza, prvenstveno pregledom nadzornih kamera i iskazom žrtve koja tvrdi kako od ranije nije poznavala okrivljenika, pa bi navedeni dokazni prijedlozi bili nevažni i odugovlačeći. Nevažno bi bilo i pregledavanje metalnog ključa iz omota 37. kao i oduzete jakne-dokaz iz omota 33. te foto-elaborat istih budući su isti predmeti dostavljeni na vještačenje Centru Ivan Vučetić, a na okolnosti provođenja biološkog vještačenja, u odnosu i na navedene dokaze iz omota br.33. i 37, vještakinja dr.sc. Ivana Horjan Zanki nakon provedenog vještačenja, detaljno je iskazivala i na raspravi od 13. travnja 2026 te odgovarala na pitanja obrane.

18.2.Sud je odbio kao odugovlačeći i dokazni prijedlog opunomoćenice oštećenice da se provede novo psihijatrijsko-psihologijsko vještačenje žrtve na okolnost povrede prava osobnosti odnosno neimovinske štete, a sve radi postavljanja imovinsko – pravno zahtjeva s obzirom da je vještakinja psihijatrica dr. FN upitana na navedenu okolnost na raspravi izjavila kako bi na te okolnosti trebalo provesti novo vještačenje, a kojem zaključku se pridružila i vještakinja psihologinja ČN. Vještakinja psihijatrica je istakla kako bi za detaljnu eksploraciju trebalo provesti detaljniji razgovor i to u postupku vještačenja nematerijalne štete odnosno povredu prava osobnosti. Provođenje novog vještačenja, a potom izvođenje eventualnih daljnjih dokaza kako bi se utvrdila visina neimovinske štete, činjenice u kojoj je fazi postupak liječenja oštećenice, sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima, po mišljenju ovog vijeća, odugovlačilo bi predmetni postupak koji je žuran jer se okrivljenik nalazi u istražnom u zatvoru.

18.3.Na temelju čl. 431. st. 1. i st. 3. ZKP/08 sud je odbio kao neosnovan prijedlog obrane za izdvajanjem nezakonitog dokaza i to dijela sudsko-psihijatrijskog vještačenja okrivljenika od str. 8 do 10 spisa, izrađenog od strane stalnog sudskog vještaka dr. Sanje Batina od 7. svibnja 2026. Po mišljenju suda, provedeno sudsko- psihijatrijsko vještačenje okrivljenika nije dokaz pribavljen protivno čl. 10. st. 2. toč. 2. i toč. 3. ZKP/08. Dakle, ne radi se o dokazu koji je pribavljen povredom Ustavom, Zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane ili koji je pribavljen povredom odredaba kaznenog postupka. Sudsko-psihijatrijsko vještačenje okrivljenika provedeno je na temelju naloga suda. Provedeno je od strane stalnog sudskog vještaka psihijatra po pravilima struke i sukladno istim pravilima proveden je psihijatrijski pregled ispitanika a što je razvidno iz vještačenja na str. 8, 9 i 10 spisa čije se izdvajanje predlaže. Sud će u postupku cijeniti kao dokaz obranu okrivljenika koju je isti iznio u prethodnom postupku i na raspravi pa u smislu obrane okrivljenika sud neće cijeniti navode okrivljenika iz psihijatrijskog pregleda ispitanika u okviru provedenog psihijatrijskog vještačenja okrivljenika već će se cijeniti zaključci u sudsko psihijatrijskom vještačenju okrivljenika.

18.4.Na raspravi od 25. lipnja 2026. okrivljenik je ponovio svoj dokazni prijedlog koji je prethodno odbijen i to da se provede vještačenja sadržaja dva mobitela koju su oduzeta od okrivljenika od strane MUP-a, a koje prijedloge je sud ponovno, na temelju čl.421.st.1.t.2. i t.4. ZKP/08, odbio kao nevažne i odugovlačeće. Sud je već na zapisniku s rasprave od 5. svibnja 2026. odbio navedene dokazne prijedloge obrane, vještačenje sadržaja dva mobitela koju su oduzeta od okrivljenika od strane MUP-a na okolnost kretanja okrivljenika utužene prigode i komunikacije s oštećenicom budući bi se izvođenjem navedenih dokaza utvrđivale činjenice koje su već utvrđene u postupku izvođenjem drugih dokaza pa bi navedeni dokazni prijedlozi bili nevažni i odugovlačeći.

18.5.Na temelju čl. 431. st. 1. i st. 3. ZKP/08 sud je odbio kao neosnovan prijedlog obrane za izdvajanjem nezakonitog dokaza i to predmeta: bijelo-crna jakna, ključ i crne hlače koji predmeti su oduzeti od okrivljenika. Navedeni predmeti oduzeti su od okrivljenika potvrdom MUP-a o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj [serijski broj] (list 64 spisa) i potvrdom serijskog broja [serijski broj] (list 68 spisa), a tijekom obavljanja radnji pretrage doma i vozila. Potvrde sadrže sve što je propisano odredbama KZP/08 a okrivljenik je obje potvrde odbio potpisati, što je i naznačeno. Zapisnici o pretrazi doma i drugih prostora (list 56-62 spis) te o pretrazi pokretne stvari i bankovnog sefa (list 65 – 67 spisa) sačinjeni su sukladno odredbama ZKP/08 na temelju valjanog i obrazloženog naloga suca istrage Županijskog suda u Splitu broj Kir-t-283/24 od 27. lipnja 2024. (list 55-56 spisa) i donesen je sukladno čl. 242. ZKP/08 odnosno sadržava sve što je predviđeno Zakonom i to oznaku predmeta pretrage, svrhu pretrage te naznačeno tijelo koje će provesti pretragu, dakle ne radi se o dokazima koji su pribavljeni povredom bilo koje odredbe ZKP/08, nisu u suprotnosti s Ustavom RH i pravnim poretkom RH niti se radi o plodovima otrovne voćke. To što okrivljenik ističe vezano za navedene predmete i to problematizira dokaznu snagu istih, sudsko vijeće je cijenilo prilikom ocjene svih dokaza u postupku i donošenja sudske odluke.

18.6.Na temelju čl. 11. i čl. 73. st. 4. ZKP/08 sud je odbio na raspravi od 25. lipnja 2026. prijedlog okrivljenika za odgodom rasprave i postavljanje novog branitelja po službenoj dužnosti. Navedeni prijedlog okrivljenika da se odgodi rasprava radi pripreme obrane i da mu se postavljeni branitelj po službenoj dužnosti zamijeni drugim, po mišljenju vijeća, usmjeren je isključivo na zlouporabu procesnih prava i odugovlačenje predmetnog postupka. Izabrana braniteljica okrivljenika Vesna Rogulj neposredno prije rasprave od 11. lipnja 2026. u spis je predala podnesak okrivljenika kojom joj otkazuje punomoć što je okrivljenik i na raspravi potvrdio te mu je na istoj raspravi rješenjem predsjednika suda dodijeljen branitelj po službenoj dužnosti, Darko Krčum koji je, sukladno Zakonu, zamolio odgodu rasprave za najmanje 8 dana radi susreta i konzultacije s okrivljenikom i pripreme obrane, čemu je sud udovoljio. Na taj način okrivljenik je imao mogućnost od 11. lipnja 2026. do 22. lipnja 2026., kada je primljen na bolničko liječenje jer je progutao strana tijela, pripremiti obranu. S obzirom na navedeno, kao i upozorenje na zapisniku od 11. lipnja 2026. da se svaka zlouporaba okrivljenika neće tolerirati, okrivljenik je imao dovoljno vremena pripremiti svoju obranu s braniteljem koji je bio u posjet okrivljeniku u zatvoru, a kako je to na raspravi branitelj Darko Krčum naveo, a okrivljenik potvrdio. Ističe se da je sud dužan postupiti osobito žurno u predmetu u kojem je okrivljeniku određen istražni zatvor, sukladno čl. 122. st.3. i čl. 11. ZKP/08, te je vijeće mišljenja da je prijedlog okrivljenika usmjeren na zlouporabu i odugovlačenje postupka s obzirom na rokove maksimalnog trajanja istražnog zatvora u ovom postupku.

18.7.Nakon odbijanja navedenih prijedloga, okrivljenik je predložio izuzeće cjelokupnog sudskog vijeća jer mu se ne dopušta adekvatna obrana na koju ima pravo. Na temelju čl. 11. st. 4. ZKP/08 okrivljeniku je uskraćeno pravo na predloženu radnju i to podnošenje zahtjeva za izuzeće u ovom kaznenom postupku predsjednika vijeća i članova vijeća. Naime, sud i druga državna tijela dužna su onemogućiti svaku zlouporabu prava koju očito koriste sudionici u postupku što je vidljivo iz već naprijed navedenih radnji i prijedloga okrivljenika, sve kako bi manipulirao postupkom i izašao na slobodu, te je okrivljeniku uskraćena navedena radnja.

18.8.Na temelju čl. 431. St. 3. u svezi s čl. 86. ZKP/08 sud je kao nezakonit dokaz izdvojio službenu zabilješku MUP-a na okolnost obavijesnog razgovora s AN (list 81 spisa), službena zabilješka MUP-a na okolnost obavijesnog razgovora s IN (list 98 spisa), službena zabilješka MUP-a na okolnost obavijesnog razgovora s IN (list 284 spisa). U konkretnom slučaju radi se o pismenima na kojima se ne može temeljiti sudska odluka te će se ista izdvojiti iz spisa te će se čuvati odvojeno kod suca istrage po pravomoćnosti.

19.Ističe se da je za utužena kaznena djela iz čl. 154. st 2. u svezi st.1.t.3. i t.6. u svezi čl.153.st.2. KZ/11 i kazneno djelo iz čl.118.st.1.u svezi čl.34.KZ/11. za koja je okrivljenik osuđen, sud primijenio kazneni zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenih djela (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 84/21, 114/22, 114/23, 36/24), dok se Zakon nakon počinjenja djela nije mijenjao vezano za iste odredbe.

20.Nakon navedenih utvrđenja valjalo je odlučiti o krivnji okrivljenika TN. Vezano za prigovor ubrojivosti okrivljenika, provedeno je sudsko psihijatrijsko vještačenje okrivljenika po stalnom sudskom vještaku psihijatru dr. Sanji Batina koja je navela kako okrivljenik ima dissocijalni poremećaj osobnosti, da se može zaključiti da je ispitanikovo psihičko stanje u vrijeme počinjenja inkriminiranog djela bilo prožeto afektivnom tenzijom, kada subjektivno doživljava povrijeđenost, stoga je mišljenja da su njegove sposobnosti shvaćanja značenja svojih postupanja i još dominantnije vladanja svojom voljom bila smanjene, ali ne bitno, uz precipitarno djelovanje psihoaktivnih tvari, ako se dokaže ih je uzimao (ispitanik navodi da je dan prije ovog dogadaja konzumirao psihoaktivne tvari, kokain, canabis i moguće metamfetamin).

20.1.Okrivljenik TN je navedene prigode postupao s izravnom namjerom, isti je bio svjestan svojih postupaka i htio je počinjenje predmetnih kaznenih djela pa ga sud smatra krivim za počinjenje istih. Kad okrivljenik u pustoj ulici, u sred noći, vreba žrtvu, s metalnom šipkom prilazi prvoj ženskoj osobi koja je naišla i to pješakinji IN, te joj se obraća riječima: „Sad ćeš mi popušit kurac, udarit ću te ako počneš bježati“, svjestan je zabranjenosti i kažnjivosti svog ponašanja i to i hoće, u okviru svoje smanjene ubrojivosti, a nakon što je oštećenica IN nastojala pobjeći, sustiže ju, i u namjeri da je teško ozljedi i tako onemogući njen bijeg, a koje djelo je ostalo u pokušaju, udara opasnim oruđem, šipkom u predjelu glave kao vitalnog dijela tijela, od kojeg udarca je oštećenica pala na tlo i ozlijedila glavu, a od pada koljeno i dlan, koje posljedice okrivljenik i hoće, kako bi svladao otpor oštećenice, nakon čega je u s ciljem zadovoljenja svog spolnog nagona spustio svoje hlače te spolovilo stavio u njezina usta, da bi ju potom natjerao da dođe do obližnjeg makadamskog parkinga gdje je ponovno istoj stavio spolovilo u usta, a što je i htio. Time što je svladao njen otpor udarcem u glavu metalnom šipkom i nanoseći joj ozljede, na grub i okrutan način je onemogućio oštećenici bilo kakav otpor, oduzeo joj mobitel, time što je u dva navrata oštećenicu prisilio na oralni spolni odnos, dakle, sa spolnim odnošajem izjednačenu spolnu radnju, ponizio ju je i iživljavao se nad oštećenicom grubo nasrćući na njen integritet mlade osobe i dostojanstvo, čini djelo na osobito okrutan i osobito ponižavajući način, uz uporabu opasnog oruđa, šipke.

21.U odnosu na odluku o visini kazneno pravne sankcije, uzimajući u obzir konkretne okolnosti počinjenih kaznenih djela, osobne i obiteljske prilike okrivljenika, interese oštećenice te stupanj ugroze zaštićenog dobra, a imajući u vidu i svrhu kažnjavanja iz čl. 41. KZ/11, sud je okrivljeniku najprije utvrdio zbog počinjenja kaznenog djela iz čl. 154. st. 2. u svezi sa st. 1. točke 3. i 6. u svezi članka 153. stavak 2. KZ/11, kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina, a zbog kaznenog djela iz čl. 118. stavak 1. u svezi članka 34. KZ/11, a na temelju članka 118. stavak 1. KZ/11, kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine te ga potom osudio, primjenjujući odredbe o stjecaju, na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 11 (jedanaest) godina.

21.1.Na temelju članka 54. KZ/11 okrivljenom TN sud je u jedinstvenu kaznu zatvora na koju je osuđen uračunao vrijeme koje je proveo u istražnom zatvoru i to od 28.lipnja 2024. pa nadalje.

21.2.Prilikom odluke o kaznenopravnoj sankciji sud je kao olakotne okolnosti okrivljeniku cijenio uredne osobne prilike, činjenicu smanjene ubrojivosti tempore criminis, kako je to navela vještakinja dr. Sanja Batina te da je djelo teške tjelesne ozljede ostalo u pokušaju, a kao otegotno sud je okrivljeniku cijenio činjenicu da je okrivljenik počinjenjem djela iz čl.154. KZ/11 ostvario dva kvalifikatorna oblika kaznenog djela i to da bi djelo bilo počinjeno na osobito okrutan i osobito ponižavajući način te uz uporabu opasnog oruđa kao i njegovu višestruku kaznenu osuđivanost i to i za kaznena djela s elementima nasilja kao i posljedice koje su djela prouzročila oštećenici u vidu PTSP-a, koje zahtijevaju liječenje kako bi se ista oporavila.

21.3.Ovaj sud je mišljenja da se svrha kažnjavanja, kako u vidu generalne tako i u vidu specijalne prevencije može ostvariti osudom okrivljenika na kaznu zatvora u trajanju kako je to sud odmjerio, smatrajući da je navedena kazneno pravna sankcija primjerena osobnim prilikama okrivljenika, okolnostima počinjenja kaznenog djela, posebno činjenici da okrivljenik u gluho doba noći nasumično bira žrtvu, ozljeđuje je i prisiljava na oralni spolni odnos kao i cijeneći ličnost okrivljenika, sukladno zaključcima psihijatrijskog vještačenja okrivljenika, u kojem dr. Batina navodi kako je prema međunarodnoj klasifikaciji bolesti DSM dissocijalno strukturirane osobe često uzrokuju probleme u svakodnevnom funkcioniranju, ne prihvaćaju uobičajene društvene norme ponašanja, kažnjavanje ne dovodi do korekcije ponašanja, skloni su nepredvidljivim i impulzivnim postupcima, bez puno razmišljanja o mogućim postupcima, nemaju empatije za osjećaje drugih ljudi, imaju teškoća u emocionalnim vezama koje su nestabilne, postoji i sklonost konzumiranju alkohola i psihoaktivnih tvari. Ističe i kao je okrivljenik TN osoba reduciranih emocionalnih sposobnosti, niskog je frustracionog praga, sa sklonošću k paranoidnom reagiranju. Osoba je koja dominantno koristi obrambeni mehanizam projekcije, sumnjičav je i povredljiv, te na naglašenu povredljivost sklon je promptnom i burnom reagiranju na svaku i najmanju sitnicu koja mu se čini nepravednim. Stalno preispituje postupke svoje okoline, a na ,,nepravde" ( koje on smatra nepravdama) reagira protunapadom.

22.Na temelju čl. 70. KZ/11 sud je okrivljeniku TN izrekao sigurnosnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana, a koja mjera počinje teći pravomoćnošću presude i koja može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora, a najdulje dvije godine budući je stalni sudski vještak psihijatar dr. Sanja Batina navela u svom zaključku kako je mišljenja da postoji opasnost da bi okrivljenik ubuduće mogao počiniti isto ili slično djelo s obilježjima nasilja te se shodno navedenom preporuča sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana radi otklanjanja okolnosti koje omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje navedenih djela.

22.1.Dr. Sanja Batina je u pisanom vještačenju još navela kako okrivljenik nije osoba sa težim duševnim smetnjama, ne postoje elementi duševne bolesti, privremene duševne poremećenost, ili nekih težih duševnih smetnji, njegovo intelektualno funkcioniranje se doima u granicama prosjeka, nije ovisnik o alkoholu niti o drugim psihoaktivnim sredstvima, konzumacija psihoaktivnih sredstava je na dijagnostičkoj razini povremene zlouporabe. U psihičkom statusu dominira, impulzivnost, teškoće u kontroli impulsa, skloniji je paranoidnim interpretacijama realiteta. Za vrijeme aktualne obrade ispitanika, opisana problematika se prema dijagnostici svrstava u kategoriju miješani poremećaja osobnosti a prema dominantnim obilježjima koje nalazi kod ispitanika može se govoriti o dissocijalnom poremećaju osobnosti, uz paranoidne elemente u strukturi osobnosti, niže je tolerancije na frustracije uz niži prag za impulzivno reagiranje, smanjene mogućnosti učenja na iskustvu, postoji sklonost optuživanja drugih. Paranoidna obilježja u strukturi osobnosti se očituje u sumnjičavosti, nepovjerenju, preosjetljivost na kritiku. Ovome ide u prilog i psihodinamska analiza pa se može reći da kod ispitanika dominiraju psihološki mehanizmi obrane tipa projekcija kojima takve osobe vlastita neprihvatljiva ponašanja, osjećaje, doživljavanja i želje premještaju na druge osobe. Takoder su prisutni i mehanizmi obrane tipa negacije iracionalizacije što se kod ispitanika klinički može pratiti tijekom razgovora. Naime on negira bilo koji optužujući faktor za vlastito ponašanje, služi se i racionalizacijama, objašnjava situacije nastojeći ih prikazati maksimalno prihvatljivo kod čega vlastito ponašanje opisuje u pozitivnom svijetlu. Navedeni poremećaj svojom kvalitetom, a i svojim intenzitetom te izravnim utjecajem na njegovo osobno i socijalno funkcioniranje, uzimajući u obzir sve do sada raspoložive podatke nisu imali obilježja psihotičnog. U aktualnom statusu ispitanika se mogu registrirati poremećaji u njegovoj emocionalnoj sferi, emocionalno je nestabilan, impulzivan, u nesposobnosti za empatijsko doživljavanje osjećaja i potreba drugih osoba, u prenaglašenim reakcijama na vanjske provokativne, od kojih su neke zaista mogle biti, i jednako kao što su jednim dijelom mogle biti i rezultat njegovog subjektivnog osjećaja, na koje on bez obzira na realitetnu podlogu, reagira ljutnjom, impulzivnošću, ponekad i otvorenim agresivnim postupcima.

23.Upravo cijeneći navedeno mišljenje dr. Sanje Batina vezano za strukturu okrivljenikove ličnosti, a budući je okrivljeniku izrečena jedinstvena kazna zatvora od 11 godina za kaznena djela s obilježjem nasilja, sud je, na temelju članka 76. stavak 1. i 2. KZ/11, okrivljenom TN izrekao i sigurnosnu mjeru zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora, pod uvjetom da kazna bude u potpunosti izdržana jer osuđeniku nije odobren uvjetni otpust, a koja će se mjera nad okrivljenikom provoditi odmah po izlasku iz zatvora sukladno članku 64. KZ/11, time što vrijeme provjeravanja traje tri godine, a koju mjeru na temelju članka 64. stavak 2. KZ/11 provodi nadležno tijelo za probaciju. Sud može na prijedlog nadležnog tijela za probaciju vrijeme provjeravanja prije njegova isteka produljiti na još jednu godinu ako bi bez njegova provođenja postojala opasnost od ponovnog počinjenja nekog od kaznenih djela navedenih iz Glave XVI. ili XVII. KZ/11.

23.1.Vezano za sugestije obrane da postoji liječnička dokumentacija da bi okrivljeniku bila dijagnosticirana psihoza, vještakinja dr. Batina je u pisanom vještačenju i na raspravi otklonila takvu dijagnozu, na raspravi je pojasnila kako je dijagnoza nespecificirane neorganske psihoze spomenuta u nalazu psihijatra iz Opće bolnice u Dubrovniku no ta dijagnoza nije praćena adekvatnom, antipsihotičnom terapijom koja se daje za teže duševne smetnje te je vještakinja i zanemarila taj nalaz. Taj poremećaj se nije dalje pojavljivao u medicinskoj dokumentaciji i dalje ga nitko ne spominje. Istakla je da kod optuženika nije utvrdila postojanje težih duševnih smetnji jer pretpostavlja da je zaista ta dijagnoza i postojala da bi dobio i primjerenu terapiju koja se daje za taj teži duševni poremećaj. Dodala je kako su paranoidne interpretacije jedan simptom da neke pojave iz okruženja doživljava kao da su uperene protiv njega. Iste mogu biti i u sklopu dijela poremećaja ličnosti, a mogu biti i u sklopu težih duševnih smetnji – paranoidne psihoze. Zaključila je kako kod okrivljenika nije utvrdila paranoidnu psihozu.

24.Na temelju članka 158. st. 1. i 2. ZKP/08 sud je žrtvu IN sa svojim imovinskopravnim zahtjevom uputio u parnicu. Ističe se kako je na raspravi psihijatrica dr. FN na pitanja punomoćnice oštećenice, navela kako vezano za primarni i sekundarni strah da je sigurno da je postojao primarni strah za život koji je trajao u vrijeme koliko je trajala prisila oralnog zadovoljavanja u jačem intenzitetu, kasnije je taj strah bio prisutan i dalje u umjerenom intenzitetu dok okrivljeni nije otišao. U odnosu na sekundarni strah koji se odnosi na strah za ishod liječenja isti ovdje nije bio relevantan već su bile relevantne psihološke posljedice proživljene traume. Vještakinja je istakla kako bi za detaljnu eksploraciju trebalo provesti detaljniji razgovor i to u postupku vještačenja nematerijalne štete odnosno povredu prava osobnosti, a kojem zaključku se pridružila i psihologinja ČN i navela da se predmetno odnosi i na psihologijski aspekt vještačenja. U tom pravcu, odbijen je kao odugovlačeći dokazni prijedlog opunomoćenice oštećenice da se provede novo psihijatrijsko-psihologijsko vještačenje žrtve na okolnost povrede prava osobnosti odnosno neimovinske štete, a sve radi postavljanja imovinsko – pravno zahtjeva, budući se radi o predmetu u kojem se moralo žurno postupati jer se okrivljenik nalazio u istražnom zatvoru pa bi nalaganje navedenog vještačenja znatno odugovlačilo postupak, a podaci kojima je sud raspolagao, psihijatrijsko psihologijsko vještačenje oštećenice, sukladno navodima psihijatrice dr. FN i psihologinje ČN, nisu davali pouzdanu osnovu ni za potpuno niti za djelomično presuđenje pa je sud žrtvu IN s imovinsko pravnim zahtjevom uputio u parnicu.

25.Na temelju članka 148. st. 1. u vezi sa člankom 145. st. 2. toč. 1. i 6. ZKP/08 sud je obvezao okrivljenika TN na ime troškova postupka naknaditi iznos od 832,17 eura za trošak kontaktnog vještačenja, iznos od 7.672,71 eura za trošak biološkog vještačenja materijala, iznos od 2.943,79 eura za trošak biološkog vještačenja materijala, iznos od 518,12 eura za trošak sudsko medicinskog vještačenja vještaka dr. Antonia Alujevića, i to 400 eura za pisano vještačenje i 118,12 eura za pristup na raspravu i davanje mišljenja, iznos od 1.215,38 eura za trošak psihijatrijskog vještačenja okrivljenika po vještaku dr. Sanji Batina, i to 1.021,13 eura za pisano vještačenje i 194,25 eura za pristup na raspravu i davanje mišljenja te iznos od ukupno 1.932,84 eura na ime psihijatrijsko- psihologijske obrade žrtve, po 777 eura svakoj vještakinji za pisano vještačenje, vještakinji dr. FN 92,40 eura, a vještakinji ČN 113,40 eura za pristup na raspravu i davanje mišljenja. Sud je obvezao okrivljenika i za iznos od 1.000,00 eura na ime paušalne svote, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, imajući u vidu trajanje i složenost postupka te imovinske prilike okrivljenika.

U Splitu 25. lipnja 2026.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Ivana Kanaet Samardžić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada stranke prime pisani otpravak presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka, a o njoj odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.

DNA:

-okrivljeniku-putem Zatvora u Splitu

-branitelju Darku Krčumu

-ŽDO u Splitu

-punomoćnici oštećenice ŽN

-Uredu za probaciju -po pravomoćnosti

-u spis

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte