Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-154/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sucu tog suda Marku Pribisaliću, na temelju nacrta odluke sudske savjetnice Tereze Nejašmić, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja JK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Nataša Maletić, odvjetnica u Puli, protiv 1. protivnice osiguranja GK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. protivnice osiguranja ŠK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Nataša Maletić, odvjetnica u Puli, radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Puli poslovni broj Ovr-1888/2023-8 od 07. listopada 2025., 25. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e:

Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice osiguranja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli poslovni broj Ovr-1888/2023-8 od 07. listopada 2025.

Obrazloženje

1.Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

„I. Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagateljice osiguranja od 22. prosinca 2023. radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere zabranom otuđenja ili opterećenja nekretnine u vlasništvu 1. protivnice osiguranja GK, i to nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev predlagateljice osiguranja za naknadu troškova ovog postupka.

III. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Pula na nekretnini iz točke I. izreke ovoga rješenja upisati zabilježbu odbijenog prijedloga radi osiguranja novčane tražbine određivanjem zabranom otuđenja ili opterećenja nekretnine od 22. prosinca 2023. u prvenstvenom redu zabilježbe pokretanja postupka upisane rješenjem poslovni broj Z-21215/2023.“.

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žali se predlagateljica osiguranja, pobijajući to rješenje u cijelosti ističući žalbeni razlog propisan odredbom članka 353. stavka 1. točke 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje u tekstu ZPP), vezano uz odredbu članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/16, 73/17 i 131/20, 114/22, dalje u tekstu OZ). Žalbu se predlaže usvojiti i ukinuti prvostupanjsko rješenje te predmet vratiti na ponovno odlučivanje.

3. Protivnica osiguranja nije odgovorila na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Iz spisa predmeta proizlazi da je predlagateljica osiguranja kao tužiteljica pokrenula parnični postupak protiv protivnica osiguranja kao tuženih pred Općinskim sudom u Puli, koji se postupak trenutno vodi pred Općinskim sudom u Pazinu pod poslovnim brojem P-216/2024 radi isplate iznosa od 130.000,00 eura a koja tužba je sadržavala i predmetni prijedlog radi osiguranja. Predlagateljica osiguranja je dostavila dokaze o uplatama koje je vršila protivnicama osiguranja jer da bi imale dogovor kako će joj 1. protivnica osiguranja pomoći oko pronalaska adekvatnog zemljišta i izgradnje kuće s obzirom na to da je predlagateljica osiguranja iz [adresa] gdje i boravi. Navodi kako su se dogovori izjalovili i kako 1. protivnica osiguranja nije dovela nekretninu u fazu završenosti u koju ju je trebala dovesti pa smatra kako je prevarena radi čega i pokreće tužbu radi isplate i stavlja predmetni prijedlog.

6. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem utvrdio odlučne činjenice:

- da je predlagateljica osiguranja u dovoljnom stupnju učinila vjerojatnom postojanje tražbine prema protivnicama osiguranja jer je ista dostavila preslike uplata i fotografije kuće u izgradnji koji novčanu tražbinu predlagateljice po tim osnovama čine vjerojatnom

- da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnom postojanje opasnosti da će bez određivanja predložene privremene mjere 1. protivnica osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati jer da bi bilo potrebno da predlagateljica osiguranja učini vjerojatnim da je protivnica osiguranja poduzela radnje kojima bi mogla spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine, primjerice da je sklopila predugovor/ugovor o kupoprodaji nekretnine, opteretila ju založnim pravom i slično a što nije učinila vjerojatnim jer da se navodi o otuđenju nekretnine koja nije bila u njezinom vlasništvu ne mogu smatrati radnjom koja ukazuje na postojanje opasnosti da će 1. protivnica osiguranja otuđiti i nekretninu koja je predmet predložene privremene mjere. Prvostupanjski sud utvrđuje kako činjenica da je protiv 1. protivnice osiguranja podnesena kaznena prijava nije od značaja za ocjenu postojanja predmetne pretpostavke, kao niti činjenica da se pred ovim sudom vodi postupak radi utvrđenja ništetnosti ugovora o kupoprodaji kojeg je navodno na prijevarni način zaključila 1. protivnica osiguranja. Zaključno navodi kako su sva založna prava upisana na predmetnoj nekretnini prije podnošenja prijedloga radi osiguranja pa da se stoga iz takvog stanja stvari također ne može izvesti zaključak da je 1. protivnica osiguranja svojim radnjama dovela u opasnost ili otežala naplatu utužene tražbine.

7. Predlagateljica osiguranja u žalbi u bitnom ističe kako je sud prvog stupnja pogrešno zaključio da nije učinjena vjerojatnom opasnost jer ona svakako postoji i kada radnja još nije počinjena te da bi se trebala procjenjivati unaprijed, uzimajući u obzir sva saznanja o djelovanjima protivnika osiguranja, a koja bi mogla upućivati na činjenicu da bi on mogao spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine, pa ponavlja okolnosti navedene ranije u postupku.

8. Ispitujući pobijano prvostupanjsko rješenje u granicama žalbenih razloga i pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a i članka 381. ZPP-a ovaj sud ne nalazi da bi u prvostupanjskom postupku bila počinjena bitna povreda odredaba postupka na koju sud pazi po službenoj dužnosti pa se pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja mogu ispitati.

9. Odredbom članka 344. stavak 1. OZ propisano je da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Stavkom 2. istog članka određeno je da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. U stavku 3. istog članka je propisano da se smatra da opasnost postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu.

10. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud se izjasnio o vjerojatnosti tražbine, zauzeo je pravno shvaćanje da je tražbina čije se osiguranje traži u dovoljnoj mjeri utvrđena vjerojatnom, jer da su dostavljeni adekvatni dokazi koji upućuju na vjerojatnost postojanja tražbine, pa je stoga prvostupanjski sud ispravno zaključio da je ostvarena prva pretpostavka iz odredbe članka 344. stavak 1. OZ-a odnosno vjerojatnost tražbine.

11. Sporno i odlučno pitanje u ovom žalbenom postupku je je li predlagateljica u konkretnim okolnostima slučaja učinila vjerojatnom opasnost da će bez takve mjere 1. protivnica osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

12. Ovaj žalbeni sud je stava kako je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnom ispunjenje druge zakonske pretpostavke za određivanje zatražene privremene mjere, propisane odredbom članka 344. stavka 1. OZ-a, odnosno opasnost da će bez takve mjere 1. protivnica osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

13. Naime, predlagateljica osiguranja navodi ponašanja 1. protivnice osiguranja koja prema njoj predstavljaju opasnost osujećenja njene tražbine ali koja prema tumačenju prvostupanjskog suda ne predstavljaju ponašanja kojima 1. protivnica osiguranja ona rasprodaje, skriva ili na drugi način raspolaže svojom imovinom sa svrhom osujećenja naplate tražbine predlagateljice. Sva ponašanja koja predlagateljica navodi a za koja ista smatra da predstavljaju opasnost za njenu tražbinu nisu od utjecaja u ovom konkretnom predmetu. Naime, opasnost osujećenja ostvarenja tražbine mora proizlaziti iz konkretnog ponašanja 1. protivnice koja svoju imovinu rasprodaje, skriva ili na koji drugi način njome raspolaže, sve sa svrhom osujećenja tražbine vjerovnika, pa je predlagateljica osiguranja u tom smislu bila dužna učiniti vjerojatnim postojanje subjektivne opasnosti, odnosno navesti i dokazati konkretna ponašanja što nije napravila.

14. Žalbeni navodi kako opasnost svakako postoji i kada radnja još nije počinjena te da bi se trebala procjenjivati unaprijed, uzimajući u obzir sva saznanja o djelovanjima protivnice osiguranja, a koja bi mogla upućivati na činjenicu da bi ona mogla spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine, ovaj sud ocjenjuje generalno osnovanim, ali dovođenje navedenog u vezu s konkretnim okolnostima odnosno ponašanjem protivnice osiguranja ovaj sud ocjenjuje kako ponašanja 1. protivnice osiguranja zaista nisu takva da bi opravdala donošenje privremene mjere kojom se ipak zadire u pravo vlasništva, što je pravilno utvrdio i prvostupanjski sud.

15. Nadalje, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio, i naveo valjane razloge u pobijanoj odluci, jer je za svoja činjenična i pravna utvrđenja na kojima je zasnovao pobijanu odluku naveo jasne, detaljne i pravno utemeljene razloge, koje kao takve prihvaća i ovaj sud, pa su slijedom toga neosnovani svi oni žalbeni navodi predlagateljice kojima osporava pravilnost primijenjenog materijalnog prava, jer iz činjeničnih navoda na kojima je ista utemeljila predmetni prijedlog za određivanje privremene mjere niti po stajalištu ovog suda ne proizlazi osnovanost tog prijedloga.

16. S obzirom na utvrđeno razvidno je kako nisu osnovani razlozi zbog kojih predlagateljica osiguranja pobija predmetno rješenje. Stoga je, postupajući temeljem članka 380. točka 2. ZPP-a, valjalo odbiti žalbu predlagateljice osiguranja kao neosnovanu i potvrditi rješenje prvostupanjskog suda.

17. Zbog navedenog je odlučeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

Split, 25. lipnja 2026.

SUDAC

Marko Pribisalić