1                       

Poslovni broj: Gž R-607/2021-

 

Poslovni broj: Gž R-607/2021-

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od Tajane Polić predsjednice vijeća, Brankice Malnar sutkinje izvjestiteljice i Alena Perhata u pravnoj stvari tužitelja F. M. iz I., OIB: …, zastupanog po punomoćniku M. K., odvjetniku iz Z., protiv tuženice Republika Hrvatske, Ministarstvo, OIB:.., zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj 78 Pr- 336/2018-25 od 17. ožujka 2021., 17. siječnja 2024.

 

p r e s u d i o    j e

 

I Odbija se kao neosnovana žalba tuženice i potvrđuje presuda Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj 78 Pr-336/2018-25 od 17. ožujka 2021. u osvajajućem dijelu glavnog zahtjeva do iznosa od 439,89 eur sa zateznim kamatama izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak i to :

 

- na iznos od 148,11 eur od 16. rujna 2013.,

- na iznos od   33,73 eur od 16. studenog 2013.,

- na iznos od   92,08 eur od 16.siječnja 2014.,

- na iznos od   6,76 eur od 16. veljače 2014,

- na iznos od   51,94 eur od 16. travnja 2014,

- na iznos od   56,66 eur od 16. lipnja 2014

- na iznos od   27,10 eur od 16. studenog 2014.,

- na iznos od 23,47 eur od 16. ožujka 2015. pa sve do isplate te u dijelu troškova postupka u iznosu od  484,43 eur sa zateznim kamatama i u odbijajućem dijelu troškova postupka tuženice.

 

              II Djelomično se prihvaća žalba tuženice i preinačuje citirana prvostupanjska presuda u osvajajućem dijelu glavnog zahtjeva za iznos od  1. 672,23 eur sa zateznim kamatama i osvajajućih troškova postupka tužitelja u iznosu od 776,42 eur sa zateznim kamatama te se odbija tužbeni zahtjev i zahtjev za naknadu troškova postupka u tom dijelu.

 

III Nalaže se tužitelju nadoknaditi tuženici trošak žalbenog postupka u iznosu od 131,06 eur  u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tuženice za naknadu troška žalbenog postupka odbija kao neosnovan.

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženici isplatiti tužitelju iznos od 15. 913,86 kn sa zateznim kamatama na pojedine iznose pobliže navedenim u izreci, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu, kao i nadoknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 9.500,00 kn sa zateznom kamatom dok je odbijen preostali dio zahtjeva tužitelja kao i zahtjev tuženice za naknadu troškova postupka.

 

2. Tuženica je podnijela žalbu protiv osvajajućeg dijela presude zbog  svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka  353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP).

 

3. U žalbi tvrdi da sud prvog stupnja ne navodi odlučne razloge zbog kojih prihvaća varijantu drugu iz nalaza vještaka te da presuda ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati. Tvrdi da je vještak sačinio dvije varijante nalaza, prvu prema kojoj je utvrdio da je tužitelj u utuženom razdoblju radio u turnusu od po 12 sati i sačinio obračun prekovremenih sati tako da je sve sate rada koji premašuju mjesečni fond radnih sati obračunao kao prekovremene i utvrdio razliku u iznosu do 3. 314,40 kn i drugu u kojoj je dodatak za prekovremeni rad obračunao za sve dane iz prve varijante koje je tužitelj radio a koji padaju na blagdan od ponedjeljka do petka i tako je utvrdio iznos razlike od 15. 913,86 kn, koji mu je sud dosudio. Tvrdi da je takvim izračunom tužitelju dosuđena naknada za sve sate koje je tužitelj radio za blagdan, a ne samo za one sate koji su padali na blagdan i koji prelaze redovni mjesečni fond radnih sati. Tvrdi da je takvim postupanjem sud prvog stupnja pogrešno primijenio odredbu članka 44. stavak 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ broj 104/13, 150/13, 153/13, 71/16 i 123/16:dalje KU/13, a koje su identične odredbama članka 38. stavak 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ broj 112/17 i 12/18. dalje KU/17) koji su u utuženom razdoblju bili na snazi. Prema tim odredbama prekovremenim satom se smatra svaki sat duži od redovnog turnusa te svaki sat duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Dok prema stavku 12 tog članka mjesečni fond radnih sati predstavlja sate rada koje službenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a koji se dobiju da se broj radnih dana pomnoži sa osam i prema Tumačenju Komisije sa 6. sjednice od 21. ožujka 2018. br. 2/35 redovni mjesečni fond radnih sati služi samo za utvrđenje broja prekovremenih sati za službenike koji rade u turnusu.  Tvrdi da se rad za vikende i blagdane posebno plaća kroz dodatke za rad vikendom i blagdanima dok se utvrđenje prekovremenog rada određuje tako da se svi sati koje je tužitelj radio u tekućem mjesecu računaju kao redovan rad, prekovremenim radom smatraju samo oni sati koji premašuju broj sati koji u mjesecu predstavlja redovni mjesečni fond radnih sati. To da proizlazi i iz tumačenja Zajedničke komisije 8/44 od 29. travnja 2013. i 24/44 od 22. siječnja 2014. prema kojemu službenik i namještenik koji radi u turnusima iz članka 44. stavak 11. KU-a nema pravo na naknadu plaće ako nije radio taj dan, a ako je radio ima pravo na plaću uvećanu za 150 %.

 

4. Predlaže uvaženje žalbe.

 

5. Odgovorom na žalbu tužitelj osporava žalbene tvrdnje.

 

6. Žalba je djelomično osnovana.

 

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja, djelatnika Područnog carinskog ureda O., na radnom mjestu carinika, za isplatu razlike plaće s osnove prekovremenih sati u razdoblju od svibnja 2013. do siječnja 2018.

 

8. Prvostupanjski je sud utvrdio:

 

- da se na ovaj spor primjenjuju Kolektivni ugovori za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ broj: 104/2013 i 112/17), koji su bili u primjeni u utuženom razdoblju i da je između stranaka  sporna pravna osnova i visina tužbenog zahtjeva,

 

- da je tužitelj u spornom razdoblju, od svibnja 2013. do siječnja 2018. radio kao carinski službenik u turnusima,

 

- da je vještačenjem po vještaku D. D. temeljem evidencije o korištenju radnog vremena po mjesecima po prvoj varijanti utvrđen broj prekovremenih sati tužitelja tako da je uzet u izračun svaki sat rada dulji od mjesečnog fonda radnih sati, te svi sati rada koje je tužitelj radio na dane blagdana, kada blagdani padaju od ponedjeljka do petka te da je tako utvrdio razliku u iznosu od 3.314,40 kn dok je po drugoj varijanti vještak  izvršio obračun prekovremenog rada tužitelja uzimanjem u obzir svakog sata rada koje je tužitelj radio na blagdane i zakonom predviđene neradne dane koji su padali od ponedjeljka do petka i tako utvrdio razliku plaće u iznosu od 15.913,86 kn. Vještačenjem je utvrđeno da je tužitelj cijelo utuženo razdoblje radio u turnusu 12 – 24 – 12 – 48, naizmjenično tijekom mjeseca i da  su mu za sve sate odrađene blagdanom, koji padaju od ponedjeljka do petka plaćeni sati redovnog rada te uvećanje za rad blagdanom od 150% osnovice i dodataka za rad u turnusu i noću, da je u pisanom nalazu i mišljenju u drugoj varijanti pored efektivno odrađenih sati preko redovnog mjesečnog fonda radnih sati iz l. verzije obračunao kao prekovremene sate i sve sati odrađene na dane blagdana koji padaju od ponedjeljka do petka zbog čega da je došlo do navedene razlike i sud prvog stupnja da je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka kao jasan, potpun, sačinjen u skladu s pravilima struke,

 

- da je osnovan tužbeni zahtjev u smislu odredbe članka 44. stavka 1., 10., 11. i 12.  KU-a kojim je propisano da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rad, i to za prekovremeni rad 50 % te da se prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama, turnusu, smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati i da redovni mjesečni fond radnih sati čine sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 sati, odnosno ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno,

 

- budući da je tužitelj u utuženom razdoblje radio u turnusu u ciklusima 12-24-12-48, za izračun prekovremenog rada da je relevantna odredba članka 44. stavka 10. Kolektivnog ugovora prema kojoj se mjesečni fond sati utvrđuje množenjem broja radnih dana sa osam sati, s time da blagdani ne ulaze u radne dane u mjesecu i da je osnovano  potraživanje tužitelja na ime uvećanja plaće za prekovremeni rad u iznosu od 15. 913,86 kn.

 

9. Prvostupanjski je sud kod donošenja pobijane presude nije počinio neku od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 11, 13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti i na koje se poziva tuženik. Presuda nije nerazumljiva ni proturječna, sadrži razloge o odlučnim činjenicama i može se ispitati.

 

10. U ovoj žalbenoj fazi postupka nije sporno da je tužitelj u spornom razdoblju od svibnja 2013. do siječnja 2018. radio kao carinik radio u turnusu 12 – 24 – 12 – 48, sporno je je li sud prvog stupnja pravilno obračunao mjesečni fond sati, a posljedično tome i broj prekovremenih sati te visinu naknade koju ostvaruje tužitelj primjenom odredbe stavka 12. članka 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“, broj: 93/08, 89/12, 104/13, 150/13, 153/13:dalje- KU/08), odnosno stavka 10. članka 38. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine", broj: 112/17, 12/18 -dalje KU/17).

 

11. Protivno utvrđenju suda prvog stupnja, primjenom tih odredbi KU-a valjalo je dosuditi tužitelju razliku plaće po osnovi prekovremenog rada prema varijanti I vještaka u iznosu od 3.314,40 kn iz slijedećih niže navedenih razloga.

 

12. Odredbom članka 87. stavak 2. Zakona o carinskoj službi („Narodne novine“, broj: 68/13, 30/14, 115/16 -dalje ZCS) propisano je da se tjedno radno vrijeme carinskog službenika u pravilu raspoređuje na pet radnih dana i traje 40 sati dok se prema odredbi članka 89. stavak 4. ZCS-a radom u turnusu smatra rad carinskih službenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji carinski službenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Ako je rad carinskih službenika organiziran u smjenama ili turnusu, prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (članak 89. stavak 6. ZCS).

 

13. Nastavno, odredbom članka 44. KU/08, odnosno članka 38. KU/17, propisano je da će se  osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se za svaki sat rada i to za prekovremeni rad 50%. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno.

 

14. S obzirom na odredbu članka 120. stavak 1. KU/08, odnosno članka 101. stavak 8. KU/17, tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (dalje: Komisije) imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora pa se u primjeni stavka 12. članka 44. KU/08, odnosno stavka 10. članka 38. KU/17, vezan tumačenjima Komisije. Tumačenjem br. 11/44 donesenom 13. lipnja 2013., Komisija je utvrdila da rad službenika koji traje 12 sati dnevno ima obilježje rada u turnusu ako se rad obavlja u ciklusima 12-24-12-48, dok u ostalim slučajevima takav rad ima obilježja rada organiziranog na drugi način iz članka 44. stavak 11. KU i prema Tumačenju broj 8/44 donesenom na sjednici Komisije od 29. travnja 2013. službenik koji radi u smjenama nema pravo na naknadu plaće za blagdan i zakonom predviđene neradne dane koji padaju na dane ponedjeljak - petak, ako prema rasporedu radnog vremena u te dane nije trebao raditi. Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak- petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće), da ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz članka 44. stavak 10., 11. i 12. Kolektivnog ugovora, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

 

15. Prema Tumačenju Komisije broj 2/35 redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži s osam(8).

 

16. Prema Tumačenju Komisije broj 24/44 donesenim na sjednici od 22. siječnja 2014. službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz članka 44. stavak 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik i namještenik radio na blagdan ima pravo na uvećanu plaću za 150%. Ako je navedeni službenik i namještenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond sati, koji čine redovni mjesečni fond radnih sati iz članka 44. stavak 12. Kolektivnog ugovora i sati plaćenog blagdana na koje imaju pravo službenici i namještenici koji rade od ponedjeljka do petka, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz članka 41. stavak 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario.

 

17. Također se navodi i tumačenje Zajedničke komisije vezano uz članka 44. st. 10. i 12. KU/08 od 16. svibnja 2012. u kojem se navodi: „Prekovremeni sati rada djelatnika koji rade u turnusu, dobije se na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati.“

18. Tumačenja broj 8/44, 2/35, 24/44 i posljednje navedeno od 16. svibnja 2012. u bitnom se razlikuju od shvaćanja sudova (pozivom na Tumačenja broj 4/44, 10/44 i 11/44) u tome što redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati, dok je prema shvaćanju sudova redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i 8 sati.

 

19. Obzirom na obvezujući karakter tumačenja Kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora, koji predstavlja sastavni dio Kolektivnog ugovora (članak 120. stavak 1. KU/08, odnosno članak 101. stavak 8. KU/17), djelomično  je osnovana tvrdnja tuženice da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kada su zaključili da je tuženica u cijelom utuženom razdoblju pogrešno računala mjesečni fond radnih sati, propuštajući taj fond umanjiti za dane blagdana u tom mjesecu.

 

20. Zaključno treba kazati da prema odredbi stavka 1. članka 44. KU/08, odnosno stavka 10. članka 38. KU/17, sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan, u smislu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj: 33/96, 96/01, 13/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11,), evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenskom radu i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati uvećavaju se prema stavku 12. članak 44. KU/08, odnosno stavku 10. članku 38. KU/17. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe stavka 12. članka 44. KU/08, odnosno stavka 10. članka 38. KU/17.

 

21. Budući da sud predmetno utvrđenje o obvezi isplate iznosa od 2. 112,13 eur temelji na djelomično neosnovano obračunatim mjesečnim fondovima radnih sati, pogrešno je primijenio materijalno pravo kada je za cijelo utuženo razdoblje, neovisno o različitim tumačenjima izračuna mjesečnog fonda sati, tužbeni zahtjev ocijenili osnovanim u cijelosti.

 

22. Tužitelj temeljem pravilno obračunatih sati prekovremenog rada pripada pravo na razliku plaće po varijanti I izračunu vještaka tako da mu razlika za 2013. iznosi 273,92 eur (za mjesec kolovoz 148,11 eur, listopad 33,73 eur i prosinac   92,08 eur),  za 2014. 142,49 eur (za mjesec siječanj 6,76 eur, ožujak 51,94 eur, svibanj 56,66 eur i listopad 27,10 eur) te za veljaču 2015. 23,47 eur-a . Stoga je valjalo  potvrditi pobijanu presudu u osvajajućem dijelu glavnog zahtjeva za iznos od 439,89 eur sa zateznim kamatama kako je navedeno u točki I izreke, odnosno preinačiti ju i odbiti tužbeni zahtjev u preostalom osvajajućem dijelu za iznos od 1. 672,23 eur sa zateznim kamatama iznad dosuđenog iznosa.

 

23. Preinačenjem prvostupanjske presude tužitelj je uspio u sporu u omjeru od 61 %, imajući u vidu da je u odnosu na osnovu svog zahtjeva uspio 100% i u odnosu na visinu 21% (100%+21%:2), dok je uspjeh tužene 39 % pa je tužitelju primjenom odredbe članka 154. stavak 2. i članka 166. stavak 2. ZPP-a valjalo odmjeriti troškove postupka u omjeru od 22 %(61-39). Kako je prvostupanjski sud s osnova zastupanja tužitelja, primjenom odredbe članka 155. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (“Narodne novine” br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15. i 37/22 - dalje Tarifa)  pravilno obračunao nagradu punomoćnika tužitelja u ukupnom iznosu od 995,42 eur razmjerno uspjehu pripada mu iznos od 218,99 eur, odnosno uvećano za trošak vještačenja od 265,44 eur iznos od 484,43 eur te je za više dosuđeni iznos od 776,42 eur zahtjev tužitelja valjalo odbiti kao neosnovan, kao i zahtjev tuženika za naknadu troškova prvostupanjskog postupka.

 

24. Tužena koja je uspjela sa žalbom u omjeru od 79 % u tom omjeru, primjenom odredbe članka 154. stavak 2. i  Tbr. 10. toč. 1. Tarife, ostvaruje pravo na naknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od 131,06 eur.

 

25. Iz navedenih je razloga na temelju odredbi članka 368. stavak 1. i članka 373. stavak 1. točka 3. odlučeno kao u izreci ove presude.

 

26. Presuda suda prvog stupnja u odbijajućem dijelu troškova postupka tužitelja, ostaje neizmijenjena.

 

U Rijeci 17. siječnja 2024.

 

Predsjednica vijeća

Tajana Polić v.r.