Republika Hrvatska

Općinski radni sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

10000 Zagreb

Pr-419/2026-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Jelici Pandurić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA, OIB: 85167032587, Zagreb, Rooseveltov trg 2, zastupanog po odvjetnicima iz OD Olujić, Pezić & partneri d.o.o., Zagreb, Marulićev trg 2, protiv tuženika SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE, OIB: 85709856921, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, zastupanog po punomoćnicima po zaposlenju, radi nadomještanja suglasnosti, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 09. lipnja 2026. godine, u prisutnosti pun. tužitelja i pun. tuženika, temeljem čl. 335. st. 4. ZPP-a, dana 25. lipnja 2026. godine,

presudio je

I. Nadomješta se suglasnost tuženika SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, za donošenje Odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu radniku LD, [adresa], zaposlenom na radnom mjestu voditelja Odjela za informacijsku sigurnost, Samostalne službe za obrazovanje, kvalitetu i informacijsku sigurnost kod tužitelja temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 01.04.2022. sklopljenog s tužiteljem HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA, Zagreb, Rooseveltov trg 2, a koju suglasnost je tuženik uskratio očitovanjem od 05.02.2026.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 625,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 25.06.2026.g., pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 18.02.2026. navodi da je na temelju čl. 150 st. 1. točka 4. Zakona o radu zatražio suglasnost na namjeravanu odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu LD, radniku iz [adresa], s obzirom da je radnik napunio 60 godina života. Suglasnost je zatražena od sindikalnog povjerenika tuženika sukladno čl. 153. st. 2. Zakona o radu. Radnik se kod tužitelja nalazi u radnom odnosu temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od dana 01. travnja 2022.g. i to na radnom mjestu voditelja Odjela za informacijsku sigurnost, Samostalne službe za obrazovanje, kvalitetu i informacijsku sigurnost u HGK. Tužitelj je uz predmetni zahtjev priložio nacrt odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu. Sindikalni povjerenik tuženika tužitelja je dopisom od dana 05. veljače 2026.g. obavijestio kako uskraćuje suglasnost na namjeravanu odluku o poslovno uvjetovanom otkazu radniku. Tuženik je uskratio suglasnost na namjeravanu odluku bez da je obrazložio takvu odluku. Slijedom navedenog tužitelj unutar zakonskog roka od 15 dana propisanog odredbom članka 151. st. 3. Zakona o radu podnosi ovu tužbu kojem zahtjeva da uskraćenu tuženikovu suglasnost na namjeravanu odluku o poslovno uvjetovanom otkazu nadomjesti sudska odluka. Nacrt namjeravane odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu radniku, priložen je uz Zahtjev za izdavanje suglasnosti koju je tužitelj uputio tuženiku te sadrži detaljno obrazloženje razloga na kojima tužitelj temelji takvu odluku. Naime, osnovni razlozi za donošenje predmetne odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu i zbog kojih razloga je prestala potreba za radom radnika su organizacijski razlozi koji su uzrokovali promjenu organizacije procesa rada kod poslodavca. Organizacijski razlozi kao posljedica potrebne reorganizacije procesa rada i promjene u načinu poslovanja a u svrhu postizanja ekonomičnosti poslovanja, utvrđeni su Pravilnikom o ustrojstvu i načinu rada Stručne službe Hrvatske gospodarske komore, KLASA: 025-02/25-02/16, URBROJ: 311-02-00-00-25-3, kojeg je donio Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore, 22. prosinca 2025. godine. Pravilnikom o ustrojstvu i načinu rada Stručne službe Hrvatske gospodarske komore provedena je reorganizacija poslovanja u svrhu optimiziranja načina poslovanja u skladu s novim zahtjevima i poslovnim ciljevima. Predmetnim Pravilnikom prestaje postojati Samostalna služba za obrazovanje, kvalitetu i informacijsku sigurnost u Hrvatskoj gospodarskoj komori, te Odjel za informacijsku sigurnost. Poslovi koji su se obavljali u organizacijskoj jedinici prenose se i raspoređuju na radnike zaposlene u novoosnovanoj organizacijskoj jedinici. Slijedom navedenoga, prestala je potreba za radom radnika uslijed organizacijskih razloga. Tuženik je suglasnost na namjeravanu odluku o poslovno uvjetovanom otkazu radniku uskratio bez da je istu obrazložio kako je to izrekom propisano odredbom članka 141. st. 3. Zakona o radu pa je već radi te činjenice takva uskrata suglasnosti nezakonita. Iz svega prethodno navedenog proizlazi kako su konkretnom slučaju kumulativno ispunjene slijedeće pretpostavke: tužitelj namjerava otkazati ugovor o radu iz razloga koje Zakon o radu propisuje kao dopuštene za otkaz; riječ je o radniku kojem se ugovor o radu može otkazati, odnosno za kojega ne vrijede posebna pravila o zabrani otkazivanja propisana Zakonom o radu; iz tužiteljevih navoda i priloženih dokaza proizlazi da su ostvareni razlozi za poslovno uvjetovani otkaz radniku (ovi razlozi se u postupku nadomještanja suglasnosti moraju dokazivati tek na razini osnovane sumnje; tužitelj je uredno i pravovremeno zatraž io suglasnost na namjeravanu odluku o poslovno uvjetovanom otkazu radnika starijeg od 60 godina; tuženik je bez obrazloženja odbio izdati zatraženu suglasnost. Predlaže da sud donese presudu kojom će nadomjestiti suglasnost tuženika na namjeru poslodavca da otkaže Ugovor o radu na neodređeno vrijeme radniku LD, zbog poslovno uvjetovanih razloga, a koju suglasnost je tuženik uskratio svojim očitovanjem od 05.02.2026. Tužitelj potražuje naknadu troškova parničnog postupka sa zateznim kamatama tekućim sa danom donošenja prvostupanjske presude do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je istaknuo prigovor promašene pasivne loegitimacije s obzirom da nema prethodna saznanja o položaju radnika LD zaposlenog kod tuženika a koji nije član Tuženika. Protivi se tužbenom zahtjevu u cijelosti, kako u odnosu na pitanje pasivne parnične legitimacije, tako i u odnosu na pitanja troškova parničnog postupka, te iskazanoj vrijednosti predmeta spora. Na pripremnom ročištu održanom 09.06.2026. tuženik je naveo da je radnik LD radnik stariji od 60 godina, da isti nema funkciju sindikalnog povjerenika, niti je isti član tuženika. Zbog navedenog je tuženik i istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije.

3. Sud je proveo dokaze: izvršen je uvid u Pravilnik o izmjenama i dopunama od 08.12.2022. Pravilnika o ustrojstvu i načinu rada stručne službe HGK (str. 5 spisa), u Pravilnik o izmjenama i dopunama od 29.11.2023. Pravilnika o ustrojstvu i načinu rada stručne službe HGK (str. 6 spisa), nacrt Odluke tuženika od 03.02.2026. o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu radniku LD (str. 8 – 10 spisa), u Odluku tuženika od 25.05.20023. o izmjenama Odluke o osnivanju odjela (str. 11 spisa), u zahtjev tužitelja tuženiku od 14.01.2026. o savjetovanju vezano za Odluku o osnivanju Odjela unutar organizacijskih jedinica HGK (str. 12 spisa), u Odluku tužitelja od 15.01.2026. o osnivanju odjela unutar organizacijskih jedinica HGK (str. 13 – 15 spisa), u Odluku tužitelja od 07.12.2023. o izmjenama Odluke o osnivanju odjela (str.l 16 – 17 spisa), u Odluku tužitelja od 24.04.2024. o izmjenama Odluke o osnivanju odjela (str. 18 spisa), u odluku tužitelja od 28.02.2025. o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju odjela (str. 19 spisa), u Odluku tužitelja od 09.12.2022 o izmjeni Odluke o osnivanju odjela (str. 20 spisa), u Odluku tužitelja od 27.04.2023. o izmjenama Odluke o osnivanju odjela (str. 21 spisa), u Odluku tužitelja od 15.01.2026. o osnivanju odjela unutar organizacijskih jedinica HGK (str. 22 – 24 spisa), u Odluku tužitelja od 01.06.2022. o izmjenama Odluke o osnivanju odjela (str. 25 spisa), u Odluku tužitelja od 09.03.2022. o osnivanju odjela (str. 26 – 27 spisa), u Pravilnik tužitelja od 09.03.2022. o ustrojstvu i načinu rada stručne službe HGK (str. 28 – 35 spisa), u očitovanje tuženika od 05.02.2026. u postupku savjetovanja o Odluci o osnivanju odjela unutar organizacijskih jedinica HGK (str. 36 spisa), u očitovanje tuženika od 05.02.2026. u postupku savjetovanja o namjeravanim odlukama o poslovno uvjetovanom otkazu radniku LD (str. 37 spisa), u Pravilnik od 22.12.2025. o ustrojstvu i načinu rada stručne službe HGK (str. 38 – 45 spisa), u Pravilnik tužitelja od 22.12.2025. o ustrojstvu i načinu rada stručne službe HGK (str. 46 – 53 spisa), u ugovor o radu na neodređeno vrijeme zaključen između tužitelja i radnika LD **.**.2022. (str. 54 – 56 spisa), u dopis tužitelja od 14.01.2026. tuženiku u postupku savjetovanja o namjeravanim odlukama o poslovno uvjetovanom otkazu (str. 57 spisa).

4. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP-a).

5. U članu 219. st. 1. ZPP-a kaže se da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

6. U članu 221.a ZPP-a kaže se da ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

7. Predmet spora je zahtjev poslodavca, ovdje tužitelja, sindikatu, ovdje tuženiku radi nadomještaja suglasnosti koju je sindikat uskratio poslodavcu na namjeru poslodavca da otkaže ugovor o radu na neodređeno vrijeme radniku LD zbog poslovno uvjetovanih razloga.

8. Među strankama je sporna pravna osnovanost tužbe.

9. Tuženik je u odgovoru na tužbu istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije, te je istaknuo da radnik LD, zaposlenik tužitelja, nije član Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.

10. Prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika, koji je tuženik istaknuo u odgovoru na tužbu, je neosnovan. U konkretnom slučaju, prava radničkog vijeća obavlja sindikalni povjerenik u ime sindikata pa je pasivno legitimiran sindikat, ovdje tuženik, a ne sindikalni povjerenik, kako to pogrešno tvrdi tuženik. Prema stajalištu Vrhovnog suda RH u predmetu, odnosno odluci poslovni broj Rev-2751/2019-2 od 05.10.2022., u postupku radi nadomještaja suglasnosti za otkaz pasivno je legitimirano radničko vijeće, a kad njega nema, sindikat koji je uskratio suglasnost, a ne sindikalni povjerenik kao fizička osoba. Ako radnik nije član sindikata, to samo po sebi ne mijenja pitanje pasivne legitimacije u postupku nadomještaja suglasnosti za otkaz.

11. Ako je radnik navršio 60 godina života, poslodavac za otkaz ugovora o radu mora prethodno pribaviti suglasnost radničkog vijeća. Ako radničko vijeće ne postoji, poslodavac mora pribaviti suglasnost sindikalnog povjerenika u ime sindikata. U konkretnom slučaju, sindikalni povjerenik u ime Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske uskratio je suglasnost na namjeru poslodavca da se radniku LD, koji je stariji od 60 godina, otkaže ugovor o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga, pa je poslodavac, ovdje tužitelj, pokrenuo sudski postupak radi nadomještaja suglasnosti.

12. U čl. 151. st. 1. točka 4. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23) navodi se da poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća donijeti odluku o otkazu radniku starijem od 60 godina.

13. U čl. 151. st. 3.-6. Zakona o radu/14 navodi se da ukoliko radničko vijeće uskrati suglasnost, a u konkretnom slučaju je sindikat uskratio suglasnost, uskrata mora biti pisano obrazložena, a poslodavac može u roku od 15 dana od dana dostave izjave o uskrati suglasnosti tražiti da tu suglasnost nadomjesti sudska odluka.

14. U sporu kojim se zahtijeva nadomještanje suglasnosti na otkaz ugovora o radu, sud kumulativno ocjenjuje slijedeće:

- namjerava li poslodavac otkazati ugovor o radu iz razloga koje propisuje Zakon o radu kao dopuštene razloge za otkaz;

- postoji li zabrana otkaza;

- upućuje li poslodavac navodima i predloženim dokazima na postojanje osnovane sumnje da se ostvario razlog za otkaz ugovora o radu konkretnom radniku.

15. U ovom postupku utvrđeno je da poslodavac, ovdje tužitelj, namjerava redovito otkazati ugovor o radu na neodređeno vrijeme radniku LD, zbog poslovno uvjetovanih razloga. Otkazivanju ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga je članom 115. st. 1. toč. 1. Zakona o radu/14 regulirano kao dopušteni razlog za otkaz ugovora o radu.

16. Tijekom postupka nije utvrđeno da bi postojala zabrana otkaza za radnika LD u smislu čl. 34. st. 1. Zakona o radu/14, u kojem je normirano da poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od prava koja su navedena u tom članu, za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane brige i njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od 15 dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava, odnosno poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od navedenih prava. LD ne ulazi niti u jednu od navedenih kategorija.

17. Treći uvjet, koji mora biti kumulativno ispunjen da bi sud donio odluku kojom nadomješta suglasnost sindikata na otkaz ugovora o radu, je da poslodavac navodima i predloženim dokazima mora uputiti na postojanje osnovane sumnje da se ostvario razlog za otkaz ugovora o radu. Iz dokumentacije koju je tužitelj dostavio uz tužbu, proizlazi da je poslodavac, ovdje tužitelj, izvršio promjenu organizacije procesa rada u svrhu postizanja ekonomičnosti poslovanja; da je poslodavac, ovdje tužitelj, dana 22.12.2025. donio Pravilnik o ustroju i načinu rada Stručne službe Hrvatske gospodarske komore broj Klasa: 025-02/25-02/16. Istim je provedena reorganizacija poslovanja u svrhu optimiziranja načina poslovanja. Tim Pravilnikom prestala je kod tužitelja postojati Samostalna služba za obrazovanje, kvalitetu i informacijsku sigurnost, te Odjel za informacijsku sigurnost u kojem je radio radnik LD na radnom mjestu voditelja tog Odjela. Tužitelj tvrdi da je zbog nove organizacije posla prestala potreba za radom radnika LD. Tužitelj je svojim navodima i predloženim dokazima uputio na postojanje osnovane sumnje da se ostvario razlog za otkaz ugovora o radu radniku LD. Sud se nije upuštao u ocjenjivanje opravdanosti razloga za otkaz, jer to u ovom postupku nije zadaća suda. To može biti predmetom raspravljanja i ocjenjivanja u postupku između poslodavca i radnika u slučaju spora o nedopuštenosti odluke o otkazu ugovora o radu radniku, ukoliko ista bude donesena. Predmet ovog tužbenog zahtjeva, valja promatrati isključivo u granicama činjeničnog opisa.

18. Slijedom naprijed navedenog, ovaj sud smatra da su se ispunili uvjeti za donošenje odluke kojom sud nadomješta prethodnu suglasnost tuženika na namjeravanu odluku tužitelja da radniku LD otkaže ugovor o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga.

19. Odluka o trošku temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a, koji propisuje da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu je dužna protivnoj stranci naknaditi troškove. U ovoj parnici tužitelj je uspio u cijelosti. Tužitelja je zastupao odvjetnik koji je do zaključenja glavne rasprave postavio zahtjev za naknadom parničnog troška (str. 66 spisa). Ovaj sud smatra da se na spor radi nadomještaja suglasnosti za otkaz radniku starijem od 60 godina treba primijeniti Tbr. 7. toč. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23), odnosno da tužitelju pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova, jer se radi o sporu iz radnog odnosa koji se odnosi na ostvarivanje prava iz radnog odnosa. U Tbr. 7. toč. 2. izričito se navode "sporovi iz radnih odnosa, uključujući poništenje otkaza, utvrđivanje prava na rad i slično". Vrijednost jednog boda iznosi 2,00 eura (Tbr. 54 važeće OT). Sveukupan broj bodova izražen u novcu iznosi 500,00 eura eura. Na sve obavljane radnje, temeljem Tbr. 46. važeće OT, odvjetnik ima pravo obračunati pripadajući porez na dodanu vrijednost odnosno 25% PDV što iznosi daljnjih 125,00 eura. Sveukupno je tužitelju priznat trošak ove parnice u iznosu od 625,00 eura.

20. Tužitelj je na dosuđeni trošak potraživao zatezne kamate na koje ima pravo temeljem odredbi čl. 67. st. 3. u vezi s čl. 30. Ovršnog zakona (NN 112/12, 93/14 i 73/17), pa je njegov zahtjev prihvaćen, a zatezne kamate teku na parnični trošak od dana donošenja prvostupanjske presude, tj. od 25. lipnja 2026.g. pa do isplate, po stopi koja je određena čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126,21, 114/22, 156/22, 155/23).

21. Temeljem čl. 11. st. 1. toč. 19. Zakona o sudskim pristojbama (NN 118/18, 51/18) sindikati u parničnim postupcima za sudsku nadomjesnu suglasnost su oslobođeni od plaćanja pristojbi.

U Zagrebu, 25. lipnja 2026.

Sutkinja:

Jelica Pandurić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno u putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove odluke.

Dostaviti:

- pun. tužitelja odvjetnici iz OD Olujić, Pezić & partneri iz Zagreba

- tuženiku