Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: Pn-94/2022-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, po sucu Mariji Mesić, u pravnoj stvari tužiteljice HĐ, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Ivanu Emeru, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika GRAD KARLOVAC, Karlovac, Banjavčićeva 9 OIB: 25654647153, zastupan po punomoćniku Mati Burazinu, odvjetniku u Karlovcu, te umješača na strani tuženika Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, OIB: 944722454976, Podružnica Zagreb, Listopadska 2, Zagreb, zastupan po OD Grgić i partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održana glavne i javne rasprave dovršene 13. svibnja 2026., u nazočnosti punomoćnika tužitelja i tuženika, po9 objavi, 25. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

.

I. Nalaže se tuženiku GRADU KARLOVCU, Karlovac, Banjavčićeva 9 OIB: 25654647153, da tužiteljici CĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske i imovinske štete isplati iznos od ukupno 3.940,00 EUR sa zz kamatama tekućim kako slijedi:

-na iznos od 3.400,00 EUR (neimovinska šteta) sa zz kamatama od 7. lipnja 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023., za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operac ije refinanciranja Europske središnje banke,

-na iznos od 504,00 EUR (imovinska šteta) sa zz kamatom tekućom od 25. lipnja 2026. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke,

sve u roku od 15 dana.

II. S preostalim dijelom zahtjeva u iznosu od 500,00 EUR sa zz kamatom , te s dijelom zahtjeva u pogledu tijeka zz kamate na dosuđeni iznos imovinske štete (od 504,00 EUR kn) za period od 7. lipnja 2022. pa do 24. lipnja 2026., se odbija kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku GRADU KARLOVCU, Karlovac, Banjavčićeva 9 OIB: 25654647153, da tužiteljici CĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 2.474,19 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 25. lipnja 2026. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operac ije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da se dana 07.04.2021. oko 06,30 sati dogodila se nezgoda u [adresa], na Banijanskom mostu, na nogostupu koji vodi preko Banijanskog mosta, na način da se tužiteljica na putu prema poslu hodajući po pješačkom nogostupu, poskliznula na ledu, pala i pri tome zadobila tjelesne ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji, da je neposredni očevidac pada tužiteljice je ĆĐ koji je nakon nezgode tužiteljici pomogao ustati.

Navodi da se pješački nogostup u [adresa] preko Banijanskog mosta – smatra površinom namijenjenom isključivo za kretanje pješaka, da je čl. 64. Odluke o komunalnom redu (KLASA: 021-05/99-01/0002, 25. ožujka 1999., [adresa]) predviđeno je da su javne prometne površine – u ovom slučaju pješački nogostup– nerazvrstane ceste.

Navodi nadalje da je Zakonom o cestama (NN br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21,) određen osnov odgovornosti za naknadu štete prema tužiteljici budući je odredbom : čl. 98. ZC-a - određeno da se nerazvrstanom cestom smatra cesta koje povezuju područja unutar gradova i naselja, a koja je namijenjena za kretanje motornih vozila i pješaka, čl. 100. ZC-a - određeno da je sastavni dio ceste, odnosno cestovne građevine između ostalog i pješački nogostup, čl. 101. određeno da je nerazvrstana cesta vlasništvo Grada Karlovca kao jedinice lokalne samouprave na čijem području se ista cesta nalazi, te je stoga upravo tuženik bio dužan predmetni dio nerazvrstane ceste održavati na način siguran za kretanje pješaka, bilo da sam očišti nogostup ili da to povjeri nekom trećem.

Nadalje navodi da se tuženik Grad Karlovac ne oslobađa obveze nadzora i poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog djelovanja onoga kome je povjerio pojedinu komunalnu djelatnost, a ne oslobađa se niti od odgovornosti za štetu koja nastane zbog propusta u njihovu radu (VSRH. Rev-1052/05). Obzirom da se na pješačkom nogostupu nalazio led, uslijed kojega je i došlo do nezgode, očigledan je propust tuženika za pravilnim održavanjem predmetnog nogostupa.

U opisanoj nezgodi tužiteljica je zadobila tjelesne ozljede, te s osnova neimovinske štete (fizičke boli, strah, duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti, te imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege potražuje u tužbi ukupni iznos od 28.000,00 kn tj. 3.716,24 eur, sa zz kamatama tekućim od 7.6.2022.

1.1. Nakon provedenog liječničkog vještačenja tužiteljica je podneskom od 27.3.2026. povisila tužbeni zahtjev tako da potražuje ukupno 4.404,00 EUR (fizički bolovi 1.800,00 EUR, strah 1.000,00 EUR , duševni boli zbog smanjene životne aktivnosti 1.100,00 EUR, te tuđa pomoć o njega 504,00 EUR (4,0 EUR/1h)) sa zz kamatama tekućim od 7.6.2022.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da mu nije poznato na kojem dijelu nogostupa se navodno dogodila nezgoda kao što to navodi tužiteljica. Dopušta da je tužiteljica zadobila povredu o čemu će se očitovati medicinski vještak te predlaže da se od liječnika obiteljske medicine koji liječi tužiteljicu, zatraži zdravstveni karton. Protivi osnovu i visini, stavlja prigovor isključive odgovornosti tužiteljice za štetni događaj jer očito kada je zadobila ozljedu svoje ponašanje kritične zgode nije upotrijebila pažnju kao što bi inače upotrijebio prosječan čovjek hodajući po pješačkoj stazi.

3. Umješač na strani tuženika navodi da osporava osnov i visinu tužbenog zahtejva, da se pridružuje navodima i dokaznim prijedlozima tuženika, da visinu osporava jer iz dostavljene medicinske dokumentacije ne proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila ozljede koje bi imale za posljedicu povredu prava osobnosti takve težine koja bi opravdavala dosudu novčane naknade.

4. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, proveden je dokaz saslušanjem svjedoka GĐ, i saslušanjem tužiteljice, te je provedeno vještačenje po sudskom vještaku dr. Želimiru Koraću te izvršen uvid u njegov nalaz i mišljenje (od 8.10.2025. na str. 74 i 75 spisa), provedeno je vještačenja po sudskom vještaku psihijatru dr. Goranu Arbanasu i izvršen uvid i njegov nalaza i mišljenje (od 20.2.2026. na str. 79 do 84 spisa).

5. Ocjenjujući izvedene dokaze sud je donio presudu kao u izreci.

6. Sud je prihvatio sudjelovanje Adriatic osiguranja d.d. kao umješača na strani tuženika smatrajući da ima opravdani interes za miješanje u parnicu a koji proizlazi iz činjenice da je tuženik sa ovim osiguravajućim društvom imao zaključenu policu osiguranja.

O preinaci tužbe.

7. Odredbom čl. 190. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19), dalje: ZPP, propisano je da tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka (st.1.), time da iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka (st.2.).

7.1. Tužiteljica je tužbi na ime neimovinske i imovinske štete potraživala iznos od 3.716,24 eur, a nakon provedenih liječničkih vještačenja je povisila tužbeni zahtjev na iznos od 4.404,00 eur.

7.2. Nakon što mu je dostavljen podnesak kojim je tužiteljica povisila tužbeni zahtjev, tuženik se nije protivio preinaci, time da se preinaci protivio umješač na strani tuženika.

7.3. Ovaj sud je dopustio preinaku tužbe (na zadnjem ročištu 13. svibnja 2026.), jer smatra da su ispunjeni uvjeti iz citiranog članka, jer tužiteljica bez svoje krivnje nije mogli preinačiti tužbeni zahtjev u pogledu visine do zaključenja prethodnog postupka. Tek nakon provedenog liječničkog vještačenja (koje je provedeno nakon zaključenja prethodnog postupka) na okolnost visine štete, tužiteljica je saznala kolika je visina štete dakle o egzaktnoj visini svoje tražbine, jer u vrijeme podnošenja tužbe nije mogla zanati točnu visinu štete, jer se visina štete utvrđuje vještačenjem u sudskom postupku, i tužiteljica je nakon provedenog vještačenja imala saznanja u pogledu visine tražbine, te je tek tada mogla preinačiti tužbeni zahtjev, te ovaj sud smatra, da je dopuštenje preinake svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama, a sve ovo u smislu čl. 190. st.2. i 3. ZPP-a.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice prema tuženiku za naknadu neimovinske i imovinske štete (tuđe pomoći i njege) koju je pretrpjela u štetnom događaju od 7. 4.2021. uslijed pada - pokliznuća na ledu na nogostupu [adresa] u [adresa].

9. U postupku je kao nesporno utvrđeno da je tužiteljica bila zaposlena u Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ u [adresa], da je kritičnog dana 7. 4. 2021. u ranim jutarnjim satima oko 06,30 išla na posao, da je išla preko Banijskog mosta i to desn im nogostpom Banijskog mosta gledajući iz svog smjera kretanja (kvart Banija prema gradu), da je na početku samog mosta odnosno nogostupa pala, te se tuženik na zadnjem ročištu očitovao na način da ne spori da je događaj bio na Banijskom mostu, ali da je tijekom postupka upirao da je most bio očišćen, a čišćenje povjereno tvrtki Zelenilo d.o.o.

10. Iz zatraženih i dostavljenih podataka DHMZ-a (str. 42 do 45 spisa) proizlazi:

- da je dan prije 6. 4. 2021. iz noći u rano jutro bilo daljnje stvaranje naoblake i pogoršanje vremena sa snijegom i umjereno jakim vjetrom i padom temperature zraka, do podne snježno i stvaranje snježnog pokrivača, oblačno, tlak u porastu , popodne prestanak oborine, navečer kidanje naoblake uz pad temperature zraka, hladno, da je bilo snježnog pokrivača, da je visina ukupnog snijega bila 3 cm,

-da je snijeg padao i 7. travnja 2021., i tog dana 7. travnja 2021. je bilo 17 cm snijega, a temperatura zraka ujutro u 7,00 h je bila -3.6 stupnjeva celzijusa, a pod opisom vremena je navedeno: tijekom jutra vedro i izrazito hladno uz kratkotrajnu maglu te jaki mraz, klizavo tlo od sinoć, da je bilo mraza rano ujutro od ponoći do 7,00 sati.

11. Nesporno je da tužiteljici, a s osnova podnesene prijave poslodavca Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovačić ", nije priznato pravo s osnova ozljede na radu, te iz dostavljenog rješenja HZZO od 8. 6. 2021. proizlazi da joj ozljeda pretrpljena 7. 4. 2021. nije priznata kao ozljeda na radu jer dijagnoza iščašenje i nategnuće drugih i nespecifičnih dijelova koljena se ne priznaje uzročno posljedičnom ozljedom na radu sukladno dijagnostičkom nalazu (sve na str. 54 do 56 spisa), te je nesporno da tužiteljica nije dobila isplatu s osnova osiguranja.

12. Inače tuženik Grad Karlovac je održavanje nerazvrstanih cesta, pa tako i nogostupa, na području Grada Karlovca, u zimskim uvjetima povjerio tvrtki Ceste Karlovac d.d., a podizvođač je bila tvrtka zelenilo d.o.o. Karlovac (navodi tuženika na podnesku od 29.1.2025.). u zimskim uvjetima

13. Iz izvoda iz Dnevnika tvrtke Zelenilo d.o.o. Karlovac od 6. 4. 2021. (koja je čistila snijeg tog dana) na str. 33, proizlazi:

- da se radi o smjeni 6. 4. 2021. od 0:00-24:00 sata, te je navedeno "zimsko održavanje nogostupa, šetnica, biciklističkih staza, stubišta od 0:00-24:00 sata"

-da se snijeg čistio traktorima te su navedena mjesta odnosno dijelovi grada gdje je vršeno održavanje nogostupa, šetnica i biciklističkih staza, te je vidljivo da je kvart Banija čišćen traktorom H ([registarska oznaka])

- da je još navedeno "ručno čišćenje i soljenje stepenica, šetnica, mostova" time da je kod mosta naveden samo Koranski most.

14. Tužiteljica je u svom iskazu navela:

- da je dakle krenula na posao oko 6,30 sati ujutro, a obzirom je dan prije padao snijeg krenula je nešto ranije, da je na Banijskom mostu išla nogostupom i to desnim nogostupom gledajući iz pravca svog kretanja, dakle širim nogostupom, da je na početku samog mosta bilo leda i da most tu ima neravnine i izbočine kao neke "metalne" i one su uvijek tako izbočene i to je u konstrukciji mosta i ne zna čemu služi, ali je znala za to, ali se poskliznula na led i tu je onda zapela i pala i to se najprije poskliznula a onda je za to zapela i pala, a desna noga joj se iskrenula u koljenu i u istom momentu ju je koljeno užasno zaboljelo, da je iza nje išao jedan gospodin ĆĐ koji je sada pokojni i kojeg zna iz viđenja i on joj je pomogao i dalje su išli zajedno time da je ona šepala i došla je tako do svog radnog mjesta u Gradsku knjižnicu, tijekom dana joj se to ohladilo i nogu nije mogla pomaknuti i jako ju je počelo boljeti i oko 12,30 je otišla na hitnu i tamo su joj nogu imobilizirali i pet mjeseci je bila na bolovanju.,

-da je tog dana bilo leda jer vjerojatno nisu dobro počistili, da je imala Alpina čizme,

-obzirom je poslije pada odšepala na posao vidjela je da je na dijelovima nogostupa bilo leda i bile su neravne fleke leda, a kako je inače taj nogostup jako neravan i u rupama nogostupa se ledi.

14.1. Inače u postupku nije saslušan kao svjedok ĆĐ obzirom je isti u međuvremenu umro (dostava za svjedoka za ročište 27. ožujka 2025. je vraćena pod naznakom da je isti "umro" time da je tužiteljica naknadno u spis priložila pisanu izjavu ovog svjedoka (str. 58) u kojoj se navodi:

"Dana 7. travnja 2021. šetajući po Banijskom mostu oko 6,30 ujutro bio svjedokom pada gđe. HĐ. Prilikom pada uzrokovanim neravninama u ulasku u most gđi. HĐ došlo je do ozljede koljena pri čemu sam joj pomogao da ustane. Kako sam kasnije doznao, ozljeda je rezultirala puknućem meniskusa i istegnućem ligamenta što je uzrokovalo višemjesečni oporavak." Inače, ova izjava nije pisana vlastoručno već se radi o vlastoručno potpisanoj tiskanoj izjavi.

15. U postupku je saslušan svjedok GĐ, djelatnik tvrtke Zelenilo, koji u zimskim uvjetima čisti nogostupe“ traktorićem“ i ralicom, te je svjedoku dat na uvid Dnevnik od 6. 4. 2021. na str. 33, te je isti iskazao:

-na pitanje da li iz tog Dnevnika proizlazi da je 6. 4. čišćen nogostup na Banijskom mostu svjedok je iskazao da se to vidi tamo gdje piše Banija,

-da je on inače za čišćenje koristio traktor Zetor [registarska oznaka] ali taj traktor koji je on koristio ne može proći preko Banijskog mosta jer je velik, time da ne može reći je li baš tog dana 6. 4. 2021. koristio taj traktor ali je njega koristio u čišćenjima 90%,

-kada se radi o traktoru [registarska oznaka] (traktor A Carraro), koji je naveden kod Banije u dnevniku, da je to manji traktor i on može proći Banijskim mostom,

-da kada se radi o nogostupima na Banijskom mostu da je desni nogostup gledajući iz smjera grada prema Baniji (odnosno lijevi gledajući iz smjera Banije prema gradu kako se kretala tužiteljica) uži i čisti se ručno s frezom i soli se ručno jer je uzak,

-da se traktorom [registarska oznaka] (traktor A Carraro) može čistiti lijevi nogostup (odnosno desni gledajući iz smjera Banije prema gradu kako se kretala tužiteljica, a i kretala se tim nogostupom),

-da se iz tog Dnevnika ne vidi u koliko je točno sati čišćena Banija, da su inače radili u tri smjene (od 6,00 do 14,00 od 14,00 do 22,00 i od 22,00 do 06,00 ujutro), a inače kada je snijeg radi se tako da se najprije počisti snijeg, a ona netko s drugim traktorom soli, time da je svjedok radio sve, pa je tako i čistio i solio,

-da inače ima 127 km nogostupa koji moraju očistiti i jedan dio ima prioritet, a to je uži dio grada, a u prioritetu je i Banijski most,

-na pitanje kada se to tako čisti da li se dobro očisti svjedok je odgovorio da ovisi je li snijeg mokar, suh je li jako hladno pa npr. ako je hladno, a na vrijeme se ne izađe van onda se ne može sve kvalitetno odraditi,

- na pitanje obzirom na uvjete koji su bili tj. snijeg da li se led može temeljito i sa sigurnošću počistiti svjedok je odgovorio da može ali se zna ići po dva, tri puta a pogotovo ako su u pitanju mostovi onda se zna i ručno lopatom počistiti i runo bacit i sol.

16. Dakle, temeljem naprijed provedenih dokaza (podataka DHMZ, iskaza svjedoka C, iskaza tužiteljice) zaključuje se i proizlazi da je dan prije 6. 4. 2021. padao snijeg, da je kritičnog dana i štetnog događaja 7. 4. 2021. u rano jutarnjim satima zbog niske temperature (ispod 0 bilo) bilo poledice, odnosno trlo je bilo klizavo(podaci DHMZ), da je tvrtka Zelenilo d.o.o. -kojoj su kao podizvođaču povjereni radovi čišćenja i održavanja nogostupa, šetnica, biciklističkih staza - 6. 4. 2021. od 00,00 do 24,00 sati obavljala radove čišćenje snijega u gradu , pa tako i u kvartu Banija, da se desni širi nogostup (gledajući iz pravca Banije prema gradu) na Banijskom mostu čisti manjim traktorom Ć ([registarska oznaka]), koji može proći Banijskim mostom, a lijevi nogostup koji je uži i koji se stoga ne može očistiti traktorom, se čisti se ručno s frezom i soli se ručno, da su inače kod čišćenja snijega prioritet bili uži dio grada i mostovi pa tako i Banijski most, da djelatnici tvrtke "Zelenilo" kada se radi o mostovima znaju i ručno čistiti lopatom i ručno bacati sol (iskaz svjedoka GĐ).

16.1. Kod toga međutim, valja reći da iz Izvoda Dnevnika Zelenila d.o.o. nije vidljivo i ne proizlazi da su djelatnici Zelenila d.o.o. Banijski most i desni nogostup čistili ručno i ručno solili, već proizlazi da je samo most Korana (a radi se o drvenom mostu) čišćen i soljen ručno, a ne dakle i Banijski most, a iz iskaza samog svjedoka proizlazi da se desni širi nogostup na Banijskom mostu (kojim je išla tužiteljica) čisti manjim traktorom, a ručno se čisti i soli lijevi uži nogostup kojim ne može proći traktor.

17. Cijeneći dakle da iz podataka DHMZ proizlazi da je kritičnog dana i štetnog događaja 7. travnja 2021. u ranim jutarnjim satima bilo izrazito hladno (u 7,00 h je bilo -3,6 stupnjeva), da je tlo bilo klizavo, cijeneći da desni nogostup Banijskog mosta kojim je išla tužiteljica, nije čišćen ručno, već traktorom, zatim cijeneći da je na početku desnog nogostupa mosta, gdje je tužiteljica pala, bilo neravnina i metalnih izbočina, a što je utvrđeno temeljem iskaza tužiteljice, kao logičnim i nespornim nameće se zaključak da je na tom dijelu ostalo neočišćenog snijega i da je na tom dijelu zbog postojanja neravnina i izbočina ostalo naslaga snijega i da traktorom zbog neravnina i izbočina taj dio nije u cijelosti i potpuno očišćen, te je uslijed niskih temperatura nastala poledica.

17.1. Inače sud je u cijelosti prihvatio iskaz tužiteljice kako u pogledu opisa mjesta događaja tako i u pogledu načina pada, ocjenjujući njen iskaz jasnim i neproturječnim.

18. Cijeneći sve naprijed navedeno ovaj sud nalazi da se tužiteljica poskliznula na početku Banijskog mosta tj. na početku desnog nogostupa na led, a onda zapela za neravnine i izbočine i pala i ozlijedila se.

19. Odukom o komunalnom redu Grada Karlovca od 21. ožujka 2019. (Glasnik Grada Karlovca broj 6/2019 propisano je st. 1. t. 1. i 4.da je javna površina svaka površina u vlasništvu grda čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima, a javne prometne površine su nerazvrstane ceste, nogostupi, trgovi itd.

20. Odredbom čl. 21. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18, 110/18, 32/20), dalje: ZKG, propisano je da su komunalne djelatnosti djelatnosti kojima se osigurava građenje i/ili održavanje komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne ispravnosti (komunalne djelatnosti kojima se osigurava odražavanje komunalne infrastrukture) i komunalne djelatnosti kojima se pojedinačnim korisnicama pružaju usluge nužne za svakodnevni život i rad na području jedinice lokalne samouprave (uslužne komunalne djelatnosti)

20.1. Odredbom čl. 22. st. 1. t. 1. i 2. ZKG propisano je da su komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture: održavanje nerazvrstanih cesta, te održavanje javnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima.

20.2. Odredbom čl. 23. st. 7. ZKG propisano je, između ostalog, da se pod održavanjem čistoće javnih površina podrazumijeva čišćenje površina javne namjene, osim javnih cesta, koje obuhvaća ručno i strojno čišćenje i pranje javnih površina od otpada, snijega i leda.

20.3. Odredbom čl. 8. ZKG propisano je da se komunalne djelatnosti obavljaju kao javna služba.

20.4. Nadalje, obavljanje komunalne djelatnosti u djelokrugu je jedinica lokalne samouprave a što proizlazi iz odredbi čl. 21. do 37. ZKG kojima se propisuje način obavljanja komunalne djelatnosti i propisuje da se obavljanje komunalnih djelatnosti organizira i obavljana na području lokalne samouprave, da više jedinica lokalne samouprave na području iste ili različitih županija može obavljanje komunalne djelatnosti organizirati zajednički, da komunalne djelatnosti može obavljati trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave, javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave, pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji, pravna i fizička osoba na temelju ugovora o obavljanju komunalne djelatnosti (čl. 33).

21. Dakle, pasivna legitimacija tuženika Grada Karlovca temelji se na naprijed citiranim odredbama ZKG, kod čega je u pogledu pasivne legitimacije i odgovornosti tuženika neodlučno što je tuženik Grad Karlovac održavanje javnih površina te nerazvrstanih cesta u zimskim uvjetima povjerio tvrtki Ceste Karlovac d.o.o., čiji podizvođač je bila tvrtka Zelenilo d.o.o., jer time što je tuženik prenio obavljanje dijela komunalnih djelatnosti na drugu osobu isti se ne oslobađa obveza vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguranja pravilnog djelovanja tih osoba niti se zbog toga oslobađa odgovornosti za štetu koja nastane zbog propusta u njihovom radu, a o čemu je stav zauzeo i VSRH u svojoj presudi broj Rev-944/2022 od 11. 1. 2023. u kojoj je odgovorio na postavljeno pitanje na način da se prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe jedinica lokalne samouprave kao obveznik pružanja i obavljanja komunalnih usluga, pa makar takav prijenos bio utemeljen na odredbama zakona, ne oslobađa svoje obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguranja pravilnog djelovanja tih osoba, niti se oslobađa odgovornosti za štetu koja nastane zbog propusta u njihovom radu.

22. U konkretnom slučaju dakle, je pasivno legitimiran tuženik i odgovoran a štetu u smislu odredbe čl. 1084. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05 i dr.), dalje ZOO, kod čega tuženik odgovara po načelu presumirane krivnje u smislu odredbe čl. 1045 st. 1. ZOO-a, slijedom čega je na tuženiku teret dokaza da je šteta nastala bez njegove krivnje odnosno da je u danim okolnostima postupao kako je trebalo.

23. Po ocijeni ovoga suda tuženik je kriv za štetu koja je nastala tužiteljici jer je u postupanju tuženika u pravcu čišćenja snijega bilo propusta, a o čemu je naprijed obrazloženo (točka 16. – 18. obrazloženja).

23.1. Naime, kao što je obrazloženo dan prije štetnog događaja je padao snijeg, na sam dan štetnog događaja u ranojutarnjim satima temperatura je bila ispod 0 stupnjeva te se mogla očekivati pojava stvaranja poledice te je obveza tuženika bila poduzeti sve potrebne i moguće mjere da se spriječi stvaranje poledice na javnoj površini odnosno na nogostupu na kojem se tužiteljica poskliznula, a što je tuženik propustio učiniti odnosno propustio je na tom dijelu nogostupa u potpunosti i u cijelosti očistiti naslage snijega pa je uslijed niskih temperatura došlo do stvaranja poledice, kod čega se tužiteljici ne može prigovoriti da je kritičnog događaja svojim ponašanjem i postupanjem na bilo koji način doprinijela šteti.

24. Na okolnost visine tužbenog zahtjeva kako provedeno je vještačenje po sudskim vještacima dr. Želimiru Koraću, spec. kirurg i traumatolog, te po sudskom vještaku psihijatru dr. Goranu Arbanasu.

25. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Želimira Koraća od 8. 10. 2025. (str. 74 do 75 spisa, koji je nalaz i mišljenje dao temeljem medicinske dokumentacije u spisu, liječničke potvrde obiteljskog liječnika iz koje proizlazi da iz zdravstvenog kartona tužiteljice proizlazi da ista prije ozljeda i nakon završenog liječenja nije imala zdravstvenih problema vezanih uz desno koljeno, te temeljem osobnog pregleda tužiteljice proizlazi:

-da je tužiteljica u predmetnom događaju zadobila ozljedu uganuće desnog koljena uz puknuće unutarnjeg meniska, da se radi o običnoj tjelesnoj ozljedi,

-da je tužiteljica zbog navedene ozljede tijekom liječenja i rehabilitacije trpjela fizičke bolove jakog intenziteta 2 dana, srednjeg 15 dana, slabog intenziteta 60 dana, te slabog intenziteta povremengo trajanja – ulazi u trajno smanjenje životnih aktivnosti, da je trpjela slijedeće nelagodnosti vezano uz liječenje: RTG,. MR, UVZ snimanja, korištenje štaka, nošenje imobilizacije (longeta i ortoza), fizikalne terapije, pregledi i kontrole liječnika,

-da tužiteljica zbog puknuća meniskusa trpi i trajno smanjenje životnih aktivnosti 7%, te će ubuduće morati ulagati pojačane napore pri aktivnostima vezanim za duže stajanje, hodanje, uspinjanje, silaženje, nošenje težih predmeta i sl.,

-da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega dva sata dnevno 6t tjedana te jedan sat dnevno narednih 6 tjedana, da joj je navedena pomoć bila potrebna za poslove pospremanja po kući, pripremu hrane, oblačenje i svlačenje, nabavu i nošenje namirnica i sl., a mogao ju je pružati i netko od ukućana.

26. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka psihijatra dr. Gorana Arbanasa, koji je nalaz i mišljenje dao temeljem medicinske dokumentacije u spisu te osobno pregleda i razgovora s tužiteljicom proizlazi:

-da tužiteljica nije doživjela strah jakog intenziteta, da je trpila strah srednjeg intenziteta 20 dana, da je trpila dalje strah slabog intenziteta 7 dana kao bojazan na ishod liječenja, da nije tražila psihijatrijsku i psihološku pomoć vezano za predmetni događaj te da tajnih psihičkih posljedica nema.

27. Tužitelj i tuženik nisu imali prigovore na nalaze i mišljenja vještaka.

27.1. Međutim, umješač na strani tuženika je prigovarao nalazu sudskog vještaka dr. Želimira Koraća kao nepotpunom (podnesak od 13.5.2026.) u pravcu da su umješač i tuženik predlagali da tužiteljica dostavi cjelokupni zdravstveni karton za potreba vještačenja, a da dostavljena potvrda liječnika opće prakse nije dostatna da bi se pravilno i potpuno utvrdilo činjenično stanje u pogledu cjelokupnog zdravstvenog stanja tužiteljice, te da je ostalo neutvrđeno je li tužiteljica učinila preporučenu artroskopiju, i koji je ishod iste i kada je završeno liječenje tužiteljice.

28. U pogledu zdravstvenog kartona tužiteljice valja reći da se tužiteljica u postupku protivila dostavi ovjerene preslike zdravstvenog kartona iz razloga zaštite privatnosti odnosno nerazmjernog zadiranja u njezinu privatnost, a da se ista svrha može postići pribavljanjem potvrde liječnika primarne zaštite.

28.1. Sud je od liječnika obiteljske medicine tužiteljice zatraži potvrdu, te iz dostavljene potvrde od 26.2.2025. (str. 40 spisa) liječnika proizlazi da se uvidom u zdravstveni karton može utvrditi da prije ozljede, kao i nakon završenog liječenja, tužiteljica nije imala zdravstvenih problema vezanih uz desno koljeno.

29. Prigovor tuženika sud na nalaz vještaka nalazi neosnovanim, naime tužiteljica ima pravo zaštiti svoje druge osobne medicinske podatke, u smislu odredbe čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti prava pacijenata (NN 169/04, 27/08) prema kojoj pacijent ima pravo na povjerljivost podataka koji se odnose na njegovo zdravstveno stanje sukladno propisima o čuvanju profesionalne tajne i zaštiti osobnih podataka, te je u konkretnom slučaju, imajući u vidu da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila ozljedu desnog koljena, ista svrha postignuta citiranom potvrdom liječnika obiteljske medicine, iz koje u pogledu bitne okolnosti jasno proizlazi da prije štetnog događaja tužiteljica nije imala zdravstvenih problema vezanih uz desno koljeno, a u odnosu na preporučenu artroskopiju i s tim u svezi završenog liječenja tužiteljice valja reći da iz nalaza sudskog vještaka dr. Želimira Koraća ne proizlazi i ne zaključuje se da bi taj zahvat doveo do poboljšanja zdravstvenog stanja tužiteljice vezano za desno koljeno.

30. Prema odredbi čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05) – u daljnjem tekstu ZOO, u slučaju povrede prava osobnosti sud će ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Prema st. 2. istog članka pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom

31. U konkretnom slučaju, a imajući u vidu da je tužiteljica zbog zadobivenih ozljeda trpila fizičke bolove i strah, te imajući u vidi intenzitet i trajanje fizičkih bolova i straha, neugodnosti kojima je bio izložena tijekom liječenja RTG,. MR, UVZ snimanja, korištenje štaka, nošenje imobilizacije (longeta i ortoza), fizikalne terapije, pregledi i kontrole liječnika, da je tužiteljičina životna aktivnost trajno smanjena 7 % vezano uz aktivnosti duže stajanje, hodanje, uspinjanje, silaženje, nošenje težih predmeta, zatim imajući u vidu životnu dob tužiteljice koja je u vrijeme štetnog događaja imala 54 godina, stajalište je ovoga suda da je pravični novčani iznos koji tužiteljici pripada iznos od ukupno 3.400,00 eur (1.800,00 eur za fizičke boli, 500,00 eur za strah, te 1.100,00 eur za duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti).

32. Cijeneći nalaz i mišljenje vještaka iz kojeg proizlazi da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega ukupno 126 sata, ovaj sud temeljem slobodne ocjene, a u skladu s čl .223. ZPP-a, a imajući u vidu radnje kod kojih joj je bila potrebna ta pomoć, cijeneći da joj nije bila potrebna pomoć stručne osobe nalazi da je primjereni iznos naknade koji pripada 504,00 eura (1h x 4,00 eura), koliko je tužiteljica i tražila.

33. Zakonska zatezna kamata na neimovinsku štetu dosuđena je tekuća od dana podnošenja od dana 7.6.2022. kao dana primitka odnosno odgovora tuženika (str. 21 spisa) na pisani zahtjev kojim se tužiteljica obratila tuženiku prije podnošenja tužbe (str. 19 i 20 spisa), a sukladno čl. 1103. ZOO-a prema kojem obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva (ili tužbe), a kako je tužiteljica kamatu i tražila..

33.1. Zakonska zatezana kamata na tuđu pomoć i njegu dosuđena je tekuća od dana donošenja prvostupanjske presude jer su troškovi tuđe pomoći utvrđivani prema slobodnoj ocjeni prema cijenama u vrijeme donošenja prvostupanjske presude, pa zato i zatezne kamate na tako utvrđene troškove teku od dana prvostupanjske presude kojom je visina naknade određena, a ne od dana 7.6.2022. kako tužiteljica traži, pa je i s tim dijelom zahtjeva u pogledu tijeka zz kamate na tuđu pomoć i njegu za period od 7.6.2022. pa do 24.6.2026. tužiteljicu valjalo odbiti.

O zastari.

34. Umješač na strani tuženika je u podnesku kojim se protivio preinaci tužbe (koju je sud dopustio) – podnesak od 13.5.2026. istaknuo prigovor zastare potraživanja na preinačeni dio zahtjeva.

34.1. Prema čl. 230. st.1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05 i dr.) zastara potraživanja naknade štete nastupa tri godine od saznanja za štetu i počinitelja.

34.2. Štetni događaj je bio 7.4. 2021., tužba je podnijeta 8.12.2022., a preinaka je bila 27.3.2026.

34.3. Pitanje zastare u konkretnom slučaju treba razmotriti sa stajališta prava na pristup sudu tj. čl. 6 st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe ( u daljnjem tekstu: Konvencija) , a koje pravo na pristup sudu je sadržano u pravu na pošteno suđenje u čl. 6 st. 1. Konvencije koji osigurava da svatko ima pravo da sudu podnese bilo kakav prigovor glede njegovih prava i obveza građanske naravi, te pravo na pristup sudu ne uključuje samo pravo na pokretanje postupka već i pravo na sudsko "utvrđenje" spora.

Pravo na pristup sudu nije apsolutno i može biti vezano za zastarne rokove, međutim rokovi zastare ne smiju ograničiti ili umanjiti pristup koji se pojedincu nalazi na raspolaganju na takav način ili u opsegu koji umanjuje samu bit prava.

34.4. U predmetu Baničević protiv Hrvatske (zahtjev br. 44252/10) je navedeno da zakonski zastarni rokovi imaju nekoliko važnih svrha kao što je osiguranje pravne izvjesnosti i pravomoćnosti i zaštita mogućih tuženika od zastarjelih zahtjeva kojima bi se moglo teško suprotstaviti i spriječiti nepravdu koja bi mogla nastati ako se od sudaca traži odlučivanje o događajima koji su se dogodili u dalekoj prošlosti na osnovi dokaza koji bi mogli postati nepouzdani ili nepotpuni zbog proteka vremena.

34.5. Međutim, isto tako s druge strane ograničenja koja su ustanovljena zastarnim rokovima ne smiju ugrožavati zaštićeno pravo.

34.6. U određenim situacijama zastara predstavlja ograničenje prava na pristup sudu te je institut zastare jedno od ograničenja ustavnog i konvencijskog prava na pristup sudu. U praksi ESLJP pitanje legitimnosti zastare kao mogućeg ograničenja na pristup sudu se ne dovodi u pitanje i posebno se ne problematizira. Problematizira se samo ako postoji dvojba o usklađenosti nacionalnog uređenja s Konvencijom po pitanju predvidljivosti, legitimiteta i razmjernosti.

34.7. Važnost predvidljivosti zastarnih rokova ESLJP je istaknuo više puta pa je tako u predmetu Baničević naglasio da "postojanje zastarnog roka nije nespojivo s Konvencijom , a ono što sud treba utvrditi jest jesu li priroda roka o kojemu je riječ ili način na koji je primijenjen spojivi s Konvencijom. To osobito znači da se sud mora uvjeriti kako se primjena zakonskih rokova može smatrati predvidivim za podnositelje a obzirom na mjerodavno zakonodavstvo i konkretne okolnosti predmeta."

34.8. U predmetu Vrbica protiv Hrvatske (zahtjev broj 32540/05) je ESLJP rekao između ostalog:" da je prekršen čl. 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju jer način na koji je sud tumačio i primijenio mjerodavno domaće pravo a osobito čl. 388. ZOO -a/78 nije bio predvidiv podnositelju zahtjeva koji je mogao opravdano očekivati da će pokretanje postupka za priznanje strane sudske presude prekinuti rok zastare…".

34.9. Također u predmetu Lelas protiv Hrvatske (Zahtjev br. 55555/08 presuda od 20. 5. 2010.) je Europski sud za ljudska prava naveo da je došlo do povrede čl.1. Protokola br. 1. uz Konvenciju te da načelo zakonitosti također pretpostavlja da su primjenjive odredbe domaćeg prava dostatno dostupne, precizne i predvidljive u njihovoj primjeni te da pojedinac mora moći uz odgovarajući savjet ako postoji potreba predvidjeti u mjeri koja je razumna u danim okolnostima posljedice koje određena radnja može povlačiti za sobom. (predmet se bavio pitanjem prekida zastarnog roka priznanjem duga od strane poslodavca podnositelja).

35. U ovom konkretnom slučaju u situaciji kada je tužiteljica u roku podnijela tužbu za naknadu štete, a podnošenjem tužbe za naknadu štete došlo je do prekida zastare, tužiteljica je mogla razumno i opravdano očekivati da je podnošenjem tužbe za naknadu štete prekinuta zastara i u odnosu na kasnije povišenje tražbine naknade štete koje povišenje proizlazi iz iste činjenične i pravne osnove i koje povišenje je posljedica promijenjenih okolnosti nastalih za trajanja postupka (provedeno vještačenje) a što je ovdje nedvojbeno slučaj.

35.1. Kao što je rečeno svrha zastarnih rokova je osiguranje pravne izvjesnosti u smislu da se spriječi odlučivanje o događajima koji su se dogodili u dalekoj prošlosti kao što bi bila situacija da oštećenik iz nekog štetnog događaja odluči podignuti tužbu nakon dvadeset, trideset i više godina. Međutim u konkretnoj situaciji kada je tužiteljica pravodobno podigla tužbu unutar zastarnih rokova, primjena pravila o zastari na povišeni dio zahtjeva do kojeg povišenja je došlo tijekom trajanja postupka bi predstavljao pretjerani formalizama koji bi naštetio pravičnosti postupka, a pravna pravila bi prestala služiti ciljevima pravne sigurnosti i poštenog suđenja i predstavljala bi prepreku koja bi sprječavala tužiteljicu da o meritumu njenog predmeta odluči nadležni sud.

O troškovima postupka.

36. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. ZPP-a (NN 53/91, 91/92, 112/99, 173/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 25/13, 70/19), te tužiteljici koja nije uspjela samo s razmjerno neznatnim dijelom zahtjeva zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi, trošak pripada u cijelosti.

36.1. Trošak tužiteljice sastoji se od zastupanja po punomoćniku odvjetniku koji trošak pripada sukladno vrijednosti predmeta spora i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, NN 118/14 i NN 107/15), te od troška sudskih pristojbi i predujma za vještačenje.

36.2. Tužiteljici pripada trošak:

-trošak sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 200,00 eur

-trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 eur

-sastav podneska od 31. 10. 2023.(očitovanje na navode odgovora na tužbu) u iznosu od 200,00 eur

-zastupanje na ročištu 30. 1. 2025. u iznosu od 200,00 eur

- sastava podneska od 28. 2. 2025. u iznosu od 50,00 eur (25% nagrade Tbr. 8. t.4.)

-zastupanje na ročištu 27. 3. 2025. u iznosu od 200,00 eura

- sastava podneska od 8. 4. 2025. u iznosu od 50,00 eur (25%nagrade po Tbr. 8. t.4.)

- sastava podneska od 27. 3. 2026. (specifikacija tj. povišenje zahtjeva) u iznosu od 50,00 eur (25%nagrade po Tbr. 8. t.4.)

-zastupanje na ročištu 13. 5 2026. u iznosu od 200,00 eura

što je ukupno 1.350,00 EUR što uvećano za iznos od 337,50 eura na ime PDV -a čini 1.687,50 eura, čemu treba pridodati trošak plaćenog predujma za liječničko vještačenje u iznosu od 560,84 eur (ostatak neutrošenog predujma od 39,16 eur će se tužitelju vratiti), te trošak sudske pristojbe na tužbu od 41,81 eur (polovica pristojbe obzirom je tužba predana elektronskim putem i tužiteljica je imala mogućnost platiti polovicu pristojbe), te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 184,04 eur (po novoj tarifi sudskih pristojbi NN 50/2026 koja je stupila na snagu 1. 6. 2026.), što je sveukupno 2.474,19 eur.

36.3. Tužiteljici nije priznat traženi trošak sastava podneska od 8. 11. 2024. jer taj podnesak i trošak u svezi njega nije bio neophodan za postupak i nije joj priznat trošak sastav a podneska od 26. 8. 2025. , uz koji dostavlja dokaz o plaćenom predujmu za vještačenje jer je bilo dovoljno da tužiteljica samo dostavi taj dokaz tj. potvrdu o plaćanju, pa stoga taj podnesak nije bio neophodan za postupak.

U Karlovcu 25. lipnja 2026.

Sudac

Marija Mesić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335. st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz st. 9. čl. 335. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e - oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP).

Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. Ivan Emer, odvjetnik u Zagrebu

2. Mate Burazin, odvjetnik u Karlovcu

3. OD Grgić i partneri iz Zagreba