REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-2644/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sutkinja Ana Cvitković, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja EUROHERC osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupa punomoćnik GO, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, protiv protivnika osiguranja GARAC d.o.o., OIB: 84944508064, Osijek, Južno predgrađe 38, kojeg zastupa punomoćnik Mladen Jurić, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnik u Osijeku, S. Radića 10, radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-294/2025-35 od 20. svibnja 2026., 25. lipnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-294/2025-35 od 20. svibnja 2026.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem odbijen je prijedlog za određivanjem privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 703.505,31 EUR sa zateznim kamatama kao i radi osiguranja troškova osiguranja u iznosu od 10.304,00 EUR i to zabranom protivniku osiguranja da otuđi nekretnine.
2. Prema utvrđenju prvostupanjskog suda predlagatelj osiguranja nije dokazao na razini vjerojatnosti novčanu tražbinu te nije učinio vjerojatnim niti opasnost kako će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine. Dakle, nije dokazao obje zakonske pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine iz čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 - odluka USRH, 73/17, 131/20,114/22 i 6/24; dalje u tekstu: OZ).
3. Žalbu je podnio predlagatelj osiguranja zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Navodi da je rješenje opterećeno bitnom povredom odredaba postupka jer o odlučnim činjenicama nema jasnih, potpunih i dostatnih razloga, odnosno razlozi koji su navedeni ne omogućuju ispitivanje pravilnosti i zakonitosti pobijanog rješenja. U bitnom, žalitelj navodi da je pogrešan zaključak suda kako tražbina nije učinjena vjerojatnom, bez obrazloženja koje je konkretne dokaze cijenio i zašto ih smatra nedostatnima jer zakon ne zahtijeva dokazivanje tražbine s izvjesnošću potrebnom za donošenje presude, već samo njezinu vjerojatnost. Nadalje, da vjerojatnost opasnosti proizlazi iz činjenice da je tuženik otuđio tri nekretnine u korist povezane fizičke osobe, i to prodajom VO, koja je osnivač/član protivnika osiguranja. To upućuje na konkretnu i neposrednu opasnost da će naplata tražbine biti spriječena ili znatno otežana. Predlaže preinačiti pobijano rješenje podredno ukinuti i vratiti na ponovan postupak. Traži trošak žalbe u iznosu od 12.855,00 EUR.
4. Žalba nije osnovana.
5. Pobijano rješenje ispitano je na temelju odredaba čl. 365. i 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje u tekstu: ZPP) u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ -a u granicama žalbenih navoda te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP -a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.
6. U postupku donošenja pobijanog rješenja ni u samom rješenju nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Nije počinjena bitna povreda postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a.
7. Prema obrazloženju prvostupanjskog suda proizlazi da je prvostupanjski sud, utvrdio da predlagatelj nije dokazao vjerojatnom postojanje svoje novčane tražbine obzirom da je u prijedlogu za određivanje privremene mjere naveo kako protivnik osiguranja duguje iznos od 703.505,31 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama te je protiv njega pokrenuo parnični postupak kod tog suda, uz zaključak kako „sama tvrdnja predlagatelja osiguranja da njegova tražbina postoji nije dovoljna“. Ovaj sud se slaže s obrazloženjem prvostupanjskog suda u odnosu na ispunjenje zakonske pretpostavke vjerojatnosti tražbine da je predlagatelj bio dužan konkretno obrazložiti vjerojatnost postojanja novčane tražbine a ne paušalno navesti da je pokrenuo parnični postupak koji se vodi pod poslovnim brojem P-294/2025 pred Trgovačkim sudom u Osijeku. Time prvostupanjski sud nije bio dužan ispitivati okolnosti i dokaze koji su navedeni u podnesenoj tužbi poslovni broj P -294/2025 pred Trgovačkim sudom u Osijeku pa nije počinjena bitna povreda postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a. Žalbeni navodi predlagatelja o vjerojatnosti tražbine i „izvjesnošću tražbine potrebnom za donošenje presude“ su irelevantni obzirom da je predlagatelj u odnosu na novčanu tražbinu samo naveo u svom prijedlogu (točka 1. obrazloženja) da je pokrenuo parnični postupak kod tog suda poslovni broj P-294/2025.
8. U odnosu na drugu nužno potrebnu kumulativnu pretpostavku uvjetovanu odredbom čl. 344. st. 1. OZ-a: opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, dok je st. 2. istog članka propisano kako predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz st. 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, također je pravilna ocjena prvostupanjskog suda. Naime, prvostupanjski sud je ocijenio da je i nakon podnošenja tužbe u parnici kod tog suda poslovni broj P-294/2025 (obzirom predlagatelj tvrdi da protivnik osiguranja otuđuje nekretnine iz svog portfelja što predstavlja ozbiljnu prijetnju da će spriječiti ili otežati naplatu) stekao druge nekretnine u vlasništvo upisane u zemljišnu knjigu Općinskog suda u Slavonskom Brodu, zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Time je pravilan zaključak prvostupanjskog suda kako otuđenje pa stjecanje nove imovine protivnika osiguranja nije osnova zaključku kako otuđenje dijela imovine ukazuje na vjerojatnost da će protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu.
9. Već time što nije ispunjena jedna nužna pretpostavka nije osnovan prijedlog za osiguranjem budući da za određivanje privremene mjere u smislu odredbe čl. 344. OZ-a moraju kumulativno biti ispunjene obje pretpostavke. Ovdje konkretno nisu ispunjene obje pretpostavke.
10. Stoga je prvostupanjski sud pravilno i zakonito postupio kada je pobijanim rješenjem odbio prijedlog za određivanje privremene mjere. Valjalo je na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a, odbiti žalbu predlagatelja osiguranja kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje.
Zagreb, 25. lipnja 2026.
Sutkinja
Ana Cvitković
