REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stjepana Radića 81, Šibenik

Poslovni broj: K-200/2026-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, po sucu toga suda Stipi Čipčiću, sucu pojedincu kao predsjedniku vijeća, u kaznenom predmetu protiv optuženika EG, zbog kaznenog djela iz čl. 118. st. 2. u svezi st. 1. i u svezi čl. 34. Kaznenog zakona („Narodne novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24-dalje u tekstu: KZ/11) i kaznenog djela iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11, povodom optužnice ODO-a Šibenik broj KO-DO-158/2026 od 4. svibnja 2026., nakon održane i zaključene javne rasprave dana 23. lipnja 2026. uz prisustvo optuženika EG sa braniteljicom po službenoj dužnosti Željkom Kovač, odvjetnicom iz [adresa], te zastupnika optužbe - zamjenice EGČ, objavljeno 25. lipnja 2026. u nazočnosti optuženika EG,

p r e s u d i o  j e

I Na temelju čl. 455. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26-dalje u tekstu: ZKP/08)

OPTUŽENIK: EG, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin E i majke pok. PG rođene P, rođen **.**.1987. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa] na adresi: [adresa], državljanin Republike Hrvatske, po zanimanju pomorski nautičar, sa završenom srednjom školom, nezaposlen, bez primanja, razveden, otac jednog djeteta, od imovine ne posjeduje ništa, osuđivan, trenutno u istražnom zatvoru u Šibeniku,

k r i v  j e

što je dana 7. veljače 2026., u vremenu od 00.00 do 00:30 sati, u [adresa], nakon što se verbalno sukobio sa svojom partnericom u intimnoj vezi ŽG te mu ona rekla da želi ići kući, u cilju da je teško tjelesno ozlijedi, istu uhvatio rukama za ramena i gurnuo na kauč te je više puta udario rukama po glavi, a kad ona počela plakati i moliti ga da prestane, u cilju da je ustraši, istoj rekao da će je ubiti ukoliko ga prijavi, uslijed čega svega je ŽG nanio tjelesnu ozljedu u vidu puknuća lijevog bubnjića bez posljedičnog oštećenja sluha,

što je, dakle, s namjerom da drugoga teško tjelesno ozlijedi poduzeo radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela teške tjelesne ozljede, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi, te drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

II pa je time počinio u stjecaju dva kaznena djela, i to kazneno djelo protiv života i tijela, teškom tjelesnom ozljedom u pokušaju, opisano po čl. 118. st. 2. u svezi st. 1. i u svezi čl. 34. KZ/11, kažnjivo po čl. 118. st. 2. KZ/11, te kazneno djelo protiv osobne slobode, prijetnjom, opisano po čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11, kažnjivo po čl. 139. st. 3. KZ/11, sve u svezi čl. 51. KZ/11,

III zbog čega se optuženiku najprije utvrđuju pojedinačne kaznene sankcije za svako djelo, na način da mu se

- za kazneno djelo iz čl. 118. st. 2. u svezi st. 1. i u svezi čl. 34. KZ/11, temeljem odredbe čl. 118. st. 2. KZ/11, a u svezi čl. 49. st. 1. toč. 3. KZ/11

utvrđuje

kazna zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 2 (dva) mjeseca

- za kazneno djelo iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11, temeljem odredbe čl. 139. st. 3. KZ/11

utvrđuje

kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci

IV Te se optuženik i uz primjenu odredbe čl. 51. KZ/11

o s u đ u j e

NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 2 (DVIJE) GODINE I 4 (ČETIRI) MJESECA.

V Na temelju odredbe čl. 54. KZ/11 optuženiku se u gore izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora uračunava vrijeme koje je proveo u istražnom zatvoru i to od 7. veljače 2026., pa nadalje.

VI Na temelju odredbe čl. 69. KZ/11 optuženiku se izriče sigurnosna mjera obaveznog liječenja od ovisnosti, koja će se provoditi u zatvorenoj ustanovi, te koja mjera može trajati do prestanka razloga zbog kojih se primjenjuje, a u svakom slučaju do prestanka izvršenja kazne zatvora.

VII Na temelju odredbe čl. 148. st. 6. u svezi čl. 145. st. 1. toč. 1 i 6. ZKP/08, optuženik se u cijelosti oslobađa dužnosti naknade troškova kaznenog postupka.

Obrazloženje

1. Pred ovim sudom vodio se kazneni postupak povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku broj KO-DO-158/2026 od 4. svibnja 2026., protiv optuženika EG, zbog kaznenog djela iz čl. 118. st. 2. u svezi st. 1. i u svezi čl. 34. KZ/11 i kaznenog djela iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11, pobliže opisano u izreci presude.

2. Optuženik, posebno upitan na početku rasprave, izjasnio se na način da se ne osjeća krivim.

3. U dokaznom postupku saslušani su oštećena ŽG, stalni sudski vještak sudske medicine doc.dr.sc. Kristijan Bečić dr.med., stalni sudski vještak psihijatar dr. Vlatka Novak, te su izvedeni materijalni dokazi pregledom i čitanjem izvješća o postupanju Policijske postaje Šibenik s Ispostavom Primošten, medicinske dokumentacije na ime ŽG, pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka psihijatra, pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka sudske medicine s dopunom, te izvadak iz kaznene evidencije i potvrda iz prekršajne evidencije za optuženika.

4. Optuženik EG se prilikom prvog ispitivanja branio šutnjom.

4.1. U svojoj obrani na raspravi, optuženi je naveo da je utužene prigode izašao sa oštećenom ŽG do kafića, on da je prvo popio makijato, a oštećena Jack- Colu, nakon čega da je i on počeo piti alkohol, odnosno pive, obzirom je oštećena pila alkohol, pa da misli da je ukupno popio oko pet piva, od 0.5 l svaka. Nakon toga da se baš i ne sjeća jer je bio u alkoholiziranom stanju, obzirom ne pije često, ali da može kazati da su on i oštećena došli u tu prostoriju od prijatelja, tu da su se bez veze posvađali, oboje da su bili pijani, dok su se tu raspravljali, više da se i ne sjeća točno oko čega, ali da je oštećena bila nešto ljubomorna, pa da mu je dala „trisku“, a on da je potom u afektu istoj uzvratio „trisku“ po glavi. Njemu da je doista žao zbog toga, da se kaje što je digao ruku na žensku osobu, posebno imajući u vidu da su taman bili krenuli u vezu, on da istoj nije prijetio te zamolio sud da bude blag prema njemu.

4.2. Odgovarajući na posebne upite, optuženik je kazao da je udario oštećenu jednom rukom, da se poznaje sa oštećenom otprilike petnaestak dana od prije utuženog događaja, ali da su se fizički družili nekih tjedan dana, a da istu nije htio ozlijediti. Njemu da je poznato, jer mu je oštećena govorila i žalila se, da ima problema sa ušima, da je imala bolove u oba uha, ona da njemu nije intimna partnerica jer se poznaju samo tjedan dana, za koje vrijeme su izlazili skupa van, a da se ne misli pomiriti, odnosno družiti sa oštećenom kada bi izašao na slobodu.

5. Oštećena ŽG je u svom prvom iskazu navela da je optuženika upoznala putem Instagrama, da su se jedno vrijeme dopisivali, a potom da je istoga i osobno upoznala tjedan dana prije spornog događaja. U tih tjedan dana da je sa njime otišla na piće, da su slušali zajedno glazbu, te bili intimni i da je između njih sve bilo u redu, da isti nije pokazivao nasilje, ali ovu večer dok su bili u cafe baru Vintage, da se isti naljutio na nju jer se dopisivala sa jednim prijateljem. Tu večer ona da je popila 2- 3 pića, Jack-Colu i pivo, a za optuženog EG da misli da je popio tri piva. Nadalje je kazala da kad su izišli iz cafe bara, da su otišli u pekarnicu i na benzinsku postaju po hranu, piće i cigarete, a kasnije da su otišli u jedan prostor njezina susjeda ŠG, koji je dao EG ključeve od tog prostora da može prespavati, pa kad su došli do tog prostora, da je isti zatvorio vrata. S obzirom da ona ima napadaje panike, da je tražila da otvori vrata, što da on nije htio učiniti, zbog čega mu je kazala da želi ići kući, a on da ju je uhvatio objema rukama za njezina ramena, te gurnuo na kauč, a zatim da ju je tri puta udario otvorenim dlanovima u predjelu glave i uslijed tih udaraca da je zadobila ozljedu lijevog uha, a što je utvrđeno liječničkim pregledom, a da nikad nije imala problema sa tim uhom. Ona da je njemu rekla da prestane, te da je netko od susjeda zvao policiju, a tada u jednom momentu da joj je rekao da će je ubiti ukoliko ga prijavi. Njoj da nije poznato tko je zvao policiju. Kada su došli policijski službenici, isti da su je našli uplakanu i crvenu u licu. Svađa između nje i optuženog da je trajala dvadesetak minuta, a tih prigoda, dakle kako u caffe baru, tako i u onom prostoru, da su ona i optuženik bili sami.

5.1. U svom iskazu na raspravi, oštećena je navela da je utužene prigode bila u kafiću Vintage bar sa optuženikom, gdje su popili po nekoliko pića, nakon čega su otišli do benzinske pumpe po cigarete. Na pumpi da su popili jedno pivo, kada je nju nazvao na mobitel jedan prijatelj, a u jednom momentu da ju je optuženik udario po licu pri čemu da joj je nekako dotaknuo i uho, međutim, da ona smatra da optuženik njoj nije želio nauditi, jer da je isti inače dobar čovjek. Ona da misli da to i nije bio neki udarac, već "triska", da ju je udario koliko se sjeća možda dva puta. Potom da je optuženik predložio da odu u neki prostor, gdje su i otišli, te je ona dobila napadaj panike, pa ističe da i inače ona ima učestale napadaje panike. Oni da su se tu porječkali, te da je očito netko drugi pozvao policiju, zbog čega su djelatnici policije i došli tamo, pitali ju što se događa, te je potom sa djelatnicima policije otišla kod liječnika gdje su joj ustanovljene teške tjelesne ozljede i to ozljeda uha, ali da je njeno uho dobro, odlično i da na njega čuje dobro. Doduše, da ima sa desnim uhom problem od djetinjstva. Nakon obavljenog liječničkog pregleda, da je otišla kući. Oštećena je nadalje kazala da bi voljela da se optuženik pusti na slobodu, jer da ne želi da on bude u zatvoru zbog nje. Njoj da je poznato da je optuženik upravo trebao sutradan ići na razgovor na posao, da se ne boji optuženika i da ne postoji opasnost da bi joj on išta nažao učinio.

5.2. Odgovarajući na posebne upite, oštećena je navela da ju je utužene prigode uhvatio napadaj panike u tome prostoru, jer da ona i inače ima napadaje panike, da pije antidepresive, da je te prigode trebala ići na wc, a kako joj je onaj prijatelj bio poslao poruke na mobitel što je već bila spomenula, da je tu optuženik malo "pukao" od ljubomore pa su se posvadili, a da je plakala iz razloga što je imala panični napad. Istaknula je da su oboje bili "malo pripiti" te prigode, a također da joj je optuženik te prigode kazao da će je ubiti ako ga prijavi. S obzirom na razlike u njenim iskazima, oštećenoj je pročitan dio njenog prethodnog iskaza sa zapisnika od 12. veljače 2026., na stranici 129 spisa, zadnji pasos, nakon čega je navela da je bilo tako kako je tada prilikom prvog iskazivanja navela, a da se optuženika nije bojala i da nije osjećala opasnost. Nadalje je kazala da je istoga upoznala petnaestak dana prije utuženog događaja i to preko jednoga prijatelja, a od kada su se upoznali, da su se viđali svakodnevno, u kafiću, u šetnje da su odlazili i slično i da ona smatra da je optuženik njezin momak, da joj je partner i da bi se voljela pomiriti sa njime. Ona da je optuženiku i novac slala sada dok je u zatvoru. Također je pojasnila da je imala probleme sa lijevim uhom nekih pet do šest dana prije ovoga događaja, a da je imala često puknuće bubnjića lijevog uha. Što se tiče intenziteta toga udarca koji je zadobila utužene prigode, da je ona doživjela kao blagi udarac, "trisku".

6. Stalni sudski vještak sudske medicine, doc.dr.sc. Kristijan Bečić dr.med. je u svome iskazu na raspravi pred sudom naveo da je pregledom medicinske dokumentacije kod oštećene utvrdio postojanje puknuća lijevog bubnjića bez posljedičnog oštećenja sluha i da navedena ozljeda predstavlja tjelesnu ozljedu koja nastaje udarcem otvorenim dlanom u predjelu uha, silom slabog do srednje jakog intenziteta, pri čemu nastaje promjena tlaka u vanjskom zvukovodu.

6.1. Posebno upitan, s obzirom na iskaz oštećene dan na raspravi pred sudom, da li postoji mogućnost da je ozljeda nastala uslijed gripe i bolesti koju je imala oštećena, vještak je kazao da se u priloženoj medicinskoj dokumentaciji ne spominje nikakav nalaz koji bi išao u prilog gripi ili nekom drugom obliku upale uha, a što bi potpomoglo ili prouzročilo pucanje bubnjića, te je pojasnio da je gripa kao virusna bolest, odnosno bilo koja virusna bolest dišnih puteva da može imati za manifestaciju i nekakav izljev u uho ili upalu bubnjića, no nalaz koji bi išao tome u prilog (crvenilo, gnoj…) da se ne nalazi u priloženoj dokumentaciji, a pregledana je i dokumentacija specijalistički nalaz ORL iz 2021. godine, gdje se spominje hiperemija (crvenilo) bubnjića, međutim, s obzirom na protek vremena od gotovo pet godina, isto da nije bilo u svezi sa navedenim događajem, dok da udarac jačeg ili čak istog intenziteta može dovesti i do nastanka teške tjelesne ozljede, s obzirom da se oštećenje bubnjića po kriterijima Kaznenog zakona kvalificira isključivo prema stupnju dugoročnog oštećenja sluha, a što se verificira tonalnom audiometrijom koja je kod oštećene provedena 20. travnja 2026. godine.

7. Stalni sudski vještak psihijatar dr. Vlatka Novak je u svome iskazu na raspravi pred sudom navela da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja koje je izradila 23. veljače 2026. godine. Također, neposredno prije ulaska na ročište da je obavila razgovor sa opt. EG i da je saznala da je on već pet mjeseci u zatvoru, da od terapije uzima benzodiazepinske preparate i to Normabel od 50 mg dnevno, odnosno 1,2,2 od 10 miligrama, te Xanax od 1 mg - 0,1,1. Ova količina benzodiazepina da je dosta visoka i upućuje na to da je on svoje ovisničke potrebe, koje je zadovoljavao marihuanom izvan penalnih uvjeta, sada nadomjestio visokim dozama psihoparmaka i da smatra da se kod njega i dalje radi o ovisnosti o marihuani, u sklopu primarno-karakterno promijenjene osobnosti s miješanim crtama emocionalno nestabilne i disocijalno strukturirane osobe. Također, od optuženikove braniteljice da je saznala da kazneno djelo pod točkom 1. više nije aktualno, jer da je tvar koja je kod njega pronađena toksikološkim vještačenjem ocijenjena da se radilo o CBD tvari. Što se tiče kaznenog djela pod točkom 2. koje se optuženome stavlja na teret, vještakinja je dalje navela da smatra da je u vrijeme počinjenja djela zbog vjerojatne akutne alkoholiziranosti (rekao je da je popio četiri do pet piva toga dana) te povišenog afekta ljutnje u konfliktnoj situaciji između njega i oštećene, ali i zbog odlučujućeg djelovanja ovisnosti o marihuani, optuženik bio smanjeno, ali ne bitno, sposoban shvatiti značenje svoga postupanja i smanjeno, ali ne bitno, sposoban vladati svojom voljom, a isti je kazao, između ostaloga, da je navedenog dana popušio oko 5 grama marihuane (prave marihuane, THC) i da zbog ovakvog njegovog stanja, smatra da i dalje kod njega, zbog egzistiranja ovisničke problematike, postoji rizik da bi i u budućnosti mogao počiniti neko isto, slično ili teže kazneno djelo, te da ima uvjeta za izricanje mjere liječenja od ovisnosti, te da marihuana spada u lakšu vrstu droge i ne izaziva agresivnost, dok alkohol da izaziva agresivnost.

8. Iz izvješća o postupanju Policijske postaje Šibenik s Ispostavom Primošten, proizlazi da su isti postupali po dojavi da na adresi [adresa] u [adresa], muškarac tuče ženu, te da su dolaskom na adresu iz dojave čuli uplakani ženski glas, a ulaskom u navedeni prostor da su zatekli optuženika i žrtvu, žrtva da je bila uplakana, rastresena i s crvenilom na licu.

9. Iz medicinske dokumentacije na ime žrtve ŽG navedeno je da je istu udario dečko dlanom u uho, da na isto slabije čuje, te da se radi o teškoj tjelesnoj ozljedi u vidu puknuća membrane bubnjića.

10. Iz pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za sudsku medicinu doc.dr.sc. Kristijana Bečića, dr.med. od 28. travnja 2026., o provedenom vještačenju tjelesnih ozljeda oštećene ŽG, proizlazi da je ŽG zadobila ozljede u vidu puknuća lijevog bubnjića, bez posljedičnog oštećenja sluha, koje da predstavlja tjelesnu ozljedu koja je najvjerojatnije nastala udarcem dlanom u predjelu uha, silom srednjeg inteziteta, pri čemu nastaju promjene tlaka u vanjskom zvukovodu, te da se mehanizam nastanka može uklopiti u okolnosti fizičkog sukoba kako to proizlazi iz stanja spisa, a koji je ovakav nalaz i mišljenje vještaka ovaj sud u cijelosti prihvatio, cijeneći ga objektivnim i danim u skladu sa pravilima struke.

11. Iz pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka psihijatra dr. Vlatke Novak od 23. veljače 2026. proizlazi da optuženik EG pokazuje obilježja poremećaja ličnosti, s miješanim crtama emocionalno nestabilne i disocijalno strukturirane osobe, koji da je psihički ovisnik o marihuani, te da je u vrijeme izvršenja kaznenog djela, zbog odlučujućeg djelovanja ovisnosti o marihuani, isti bio smanjeno, ali ne bitno, sposoban shvatiti značenje svoga postupanja i smanjeno, ali ne bitno, sposoban vladati svojom voljom, te da je raspravno sposoban, a zbog takve njegove ovisnosti, kod istoga da postoji opasnost da bi u budućnosti mogao počiniti isto ili slično kazneno djelo, te da ima elemenata za izricanje mjere obveznog liječenja od ovisnosti a koji nalaz i mišljenje vještaka je ovaj sud, cijeneći ga objektivnim i sačinjenim u skladu sa pravilima struke, u cijelosti prihvatio.

12. Iz potvrde iz prekršajne evidencije od 8. veljače 2026., kao i iz izvoda iz kaznene evidencije od 8. veljače 2026., izdanih na ime optuženika, proizlazi da je isti već do sada i prekršajno i kazneno osuđivan.

13. Cijeneći u postupku sve izvedene dokaze, ocjenom svakog dokaza zasebno kao i svih dokaza u njihovoj međusobnoj povezanosti i na njima utvrđenih činjenica, ovaj sud je sa nedvojbenom sigurnošću utvrdio da je optuženik počinio utužena kaznena djela upravo na način kako mu se to i stavljalo na teret predmetnom optužnicom.

13. Nesporno je da su optuženik i oštećena ŽG utužene prigode bili zajedno vani na izlasku, a isto je nesporno da su se verbalno sukobili, a zatim da je došlo i do fizičkog sukoba, gdje je oštećena zadobila tjelesnu ozljedu, a što proizlazi iz obrane samog optuženika, kao i iz iskaza oštećene ŽG, te pregledom medicinske dokumentacije na ime oštećene.

14. Ostalo je, dakle, kao sporno utvrditi da li je optuženik, s namjerom da drugoga teško tjelesno ozlijedi, poduzeo radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela, odnosno da li je započeo, a nije dovršio da oštećenu teško tjelesno ozljedi, da li su isti bili bliske osobe u intimnoj vezi i da li je optuženik prijetio oštećenoj.

U odnosu na kazneno djelo iz čl. 118. st. 2. u svezi st. 1. i čl. 34. KZ/11

15. Naime, iako se optuženik prilikom prvog ispitivanja branio šutnjom, a u svojoj obrani danoj na raspravi negirao počinjenje kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret, dakle da nije kriv u odnosu na kazneno djelo iz čl. 118. st. 2. u svezi st. 1. i čl. 34. KZ/11, navodeći da je kritične prigode bilo sukoba između njega i oštećene te večeri jer su bili pod utjecajem alkohola, da je najprije oštećena njega udarila triskom po glavi, a zatim da je on u afektu oštećenoj uzvratio triskom po glavi, pa dakle optuženik priznaje da je udario oštećenu rukom po glavi, ali poriče da bi joj prijetio, ovakvu obranu optuženika sud nije prihvatio, smatrajući je neistinitom i nevjerodostojnom, te usmjerenom na izbjegavanje kaznene odgovornosti, a njegova obrana je u suprotnosti sa iskazom oštećene ŽG, kao i ostalim izvedenim dokazima.

16. Zaključak suda da je optuženik počinio kazneno djelo iz čl. 118. st. 2. u svezi st. 1. i čl. 34. KZ/11 koje mu se stavlja na teret, proizlazi prvenstveno iz iskaza same oštećene ŽG, zatim pregledom medicinske dokumentacije oštećene, te iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka sudske medicine doc.dr.sc. Kristijana Bečića, dr.med., ali dijelom i iz same obrane optuženika, dane na raspravi.

17. Tako je oštećena ŽG u svom prvom iskazu, kao i na raspravi, jasno opisala način postupanja optuženika utužene prigode, navodeći da su te večeri bili skupa vani, da su se posvađali i u toj svađi da ju je optuženik uhvatio rukama za ramena, te je udario nekoliko puta otvorenim dlanom ruke u predjelu glave (lica), pri čemu ju je udario i u uho, te da je tako zadobila ozljedu uha, a što je utvrđeno i medicinskom dokumentacijom, a također da joj je i prijetio da će je ubiti ukoliko to prijavi policiji, te je isto tako navela da su ona i optuženik bili intimni, isti da je njezin momak, dakle partner i da mu je slala novac u zatvor.

18. Iskaz oštećene, u dijelu o njenim ozljedama, potvrđuje i medicinska dokumentacija, u kojoj navedeno da je liječniku prenijela da su ozljede nastale na način da ju je dečko udario dlanom u lijevo uho i da je zadobila ozljedu performaciju bubnjića, te nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka sudske medicine doc.dr.sc. Kristijana Bečića, dr.med., iz kojeg je razvidno da je oštećena zadobila tjelesne ozljede u vidu puknuća lijevog bubnjića bez posljedičnog oštećenja sluha, koja navedena ozljeda da predstavlja tjelesnu ozljedu koja je najvjerojatnije nastala udarcem dlanom u predjelu uha silom slabog do srednjeg intenziteta pri čemu nastaju promjene tlaka u vanjskom zvukovodu, a mehanizam nastanka da se može uklopiti u okolnosti fizičkog sukoba kako to proizlazi iz stanja spisa, a da je intenzitet udarca bio jači, pa čak i istog intenziteta, da može dovesti do nastanka teške tjelesne ozljede s obzirom da se oštećenje bubnjića kvalificira isključivo prema stupnju dugoročnog oštećenja sluha, a da bilo kakva bolest uha koju je imala oštećena, a koja se ne spominje u medicinskoj dokumentaciji, osim 2021. godine gdje se spominje crvenilo bubnjića, s obzirom na protek vremena, da nije u svezi s navedenim događajem.

19. Stoga je ovaj sud u cijelosti prihvatio iskaz oštećene ŽG kao istinit i vjerodostojan, koja je dosljedno iskazivala kako prilikom prvog ispitivanja, tako i na raspravi pred sudom, a ista zasigurno nema nikakvog razloga neosnovano teretiti optuženika, doduše, oštećena je u svom prvom iskazu navela da je bila u intimnoj vezi sa optuženim, da su se te večeri posvađali i opisala cijeli tijek događaja, pri kojem iskazu je ostala i na raspravi pred sudom, iako je na raspravi pokušala umanjiti težinu opisanog događaja, nastojeći umanjiti odgovornost optuženika, a i sami optuženik je u svojoj obrani pred sudom potvrdio da je oštećenu udario „triskom“ po glavi, što je potvrđeno i pregledom medicinske dokumentacije, kao i provedenim sudskomedicinskim vještačenjem.

20. Isto tako, sud je utvrdio da su optuženik i oštećena bili bliske osobe, jer su bili u intimnoj vezi, kako to potvrđuje oštećena navodeći da je optuženik bio njen momak, odnosno partner, te da ona želi da izađe iz zatvora, a ne da zbog nje bude u zatvoru, osim toga, dodala je da mu šalje i novac u zatvor, a što sve ukazuje da su uspostavili odnos koji je po svojim obilježjima imao karakter partnerske veze, dakle da su bili emocionalno povezani, bez obzira na činjenicu da su bili skupa svega sedam dana, obzirom su svih sedam dana svakodnevno se viđali i družili, prije toga se dopisivali putem Instagrama, pa dakle iako je sve bilo tek u začetku, ovaj sud smatra da je oštećena ŽG bila intimna partnerica optuženika, te je sukladno odredbi čl. 87. st. 9. KZ/11 ostvaren status bliske osobe.

21. Stoga, prihvaćajući u cijelosti iskaz oštećene ŽG kao uvjerljiv, životan i dosljedan o tijeku događaja, koja zasigurno nema nikakvog razloga neistinito iskazivati ili teretiti optuženika, a njezin je iskaz u cijelosti potkrijepljen medicinskom dokumentacijom, te provedenim sudskomedicinskim vještačenjem, neuvjerljivom se ukazuje obrana optuženika, koju sud cijeni danom isključivo u cilju otklanjanja kaznene odgovornosti.

22. Također, sud je u cijelosti prihvatio pisani nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka sudske medicine, doc.dr.sc. Kristijana Bečića, dr.med., pri kojemu je nalazu i mišljenju vještak u cijelosti ostao i na raspravi pred sudom, a iz kojeg proizlazi da je oštećena utužene prigode zadobila tjelesne ozljede koje odgovaraju sukobu kako proizlazi iz spisa, a nema nikakve sumnje da je optuženik utužene prigode postupao s unaprijed stvorenom namjerom, dakle započeo i imao namjeru oštećenu teško tjelesno ozlijediti, pri čemu iskazao naročitu upornost, obzirom je istu udario više puta rukom po glavi i u predjelu uha, a glava je najvitalniji i najosjetljiviji dio tijela, te je udaranje rukama podobno za nanošenje teške tjelesne ozljede, a iz vještačenja proizlazi da bi se primjenom jačeg intenziteta ili čak istog intenziteta moglo dovesti i do nastanka teške tjelesne ozljede, s obzirom da se oštećenje bubnjića po kriterijima Kaznenog zakona kvalificira isključivo prema stupnju dugoročnog oštećenja sluha, pa iz svega naprijed navedenog proizlazi da je optuženik poduzeo radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela teške tjelesne ozljede, ali srećom, oštećena je zadobila samo tjelesne ozljede.

23. Prema tome, optuženik je svojim postupanjem utužene prigode ostvario sva obilježja kaznenog djela protiv života i tijela, teškom tjelesnom ozljedom u pokušaju iz čl. 118. st. 2. u svezi st. 1. i čl. 34. KZ/11 prema bliskoj osobi, a zbog čega ga je ovaj sud oglasio krivim za ovo kazneno djelo.

U odnosu na kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11 24. Što se tiče kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11, sud je također utvrdio da je optuženik počinio i ovo kazneno djelo koje mu se stavlja na teret, koje utvrđenje prvenstveno proizlazi iz iskaza same oštećene ŽG, koja je već prilikom prvog ispitivanja, a kasnije i na raspravi, navela da joj je optuženik uputio riječi prijetnje da će je ubiti ukoliko to sve prijavi policiji, a koji iskaz oštećene je ovaj sud, kako je to već naprijed navedeno i analizirano, cijenio kao istinit, dosljedan i vjerodostojan, jer ista nema nikakvog razloga neosnovano teretiti optuženika, pa iako je oštećena navela da nije osjećala nikakav strah niti bojazan, po mišljenju suda, kazneno djelo prijetnje je ostvareno po objektivnim kriterijima i bitno je da je prijetnja upućena s namjerom da se oštećenu ustraši i uznemiri, bez obzira kako je to djelovalo na istu, dok obranu optuženika sud nije prihvatio kao istinitu i vjerodostojnu, cijeneći je usmjerenom na izbjegavanje kaznene odgovornosti.

25. Isto tako, iako je oštećena iskazala da nije osjećala nikakav strah niti bojazan, ovaj sud smatra da je optuženik izgovorenim riječima prema oštećenoj, dakle da će je ubiti, s obzirom na sve utvrđene okolnosti konkretnog događaja, ostvario sva obilježja kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11 počinjenog prema bliskoj osobi, jer bi se takvih riječi svatko ustrašio i osjećao nelagodno, zbog čega je sud optuženika oglasio krivim i za ovo kazneno djelo.

26. U pogledu subjektivnog odnosa prema kaznenim djelima, sud je uvjerenja da je optuženik postupao s izravnom namjerom, jer je isti bio svjestan svoga postupanja, te je u vrijeme počinjenja bio ubrojiv, a tijekom cijelog postupka njegova ubrojivost nije niti bila dvojbena, a niti isticana kao sporna, pa je, dakle, isti kriv za počinjenje kaznenog djela koje mu se stavlja na teret.

27. Sud je optuženiku za kazneno djelo iz čl. 118. st. 2. u svezi st. 1. i čl. 34. KZ/11, a uz primjenu čl. 49. st. 1. toč. 3. KZ/11, utvrdio kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i dva mjeseca, a za kazneno djelo iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, te je optuženiku, uz primjenu odredbe čl. 51. KZ/11, izrekao jedinstvenu bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i četiri mjeseca.

28. Prilikom odlučivanja o kazni, sud je kao olakotne okolnosti na strani optuženika cijenio njegovo korektno držanje pred sudom, činjenicu da je otac malodobnog djeteta kojeg uzdržava, te činjenicu da je djelo iz čl. 118. st. 2. u svezi st.1. i čl. 34. KZ/11 ostalo u pokušaju, dok je od otegotnih okolnosti cijenio značaj i težinu djela, stupanj krivnje optuženika i njegovu dosadašnju kaznenu osuđivanost, pa mu je u odnosu na kazneno djelo iz čl. 118. st. 2. u svezi st. 1. i u svezi čl. 34. KZ/11, a uz primjenu čl. 49. st.1. toč. 3. KZ/11 ublažio kaznu zatvora, uzimajući u obzir gore navedene olakotne okolnosti, te istome utvrdio kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i dva mjeseca, dakle ublažio kaznu deset mjeseci, imajući u vidu da je djelo ostalo u pokušaju, a gdje i sami zakon propisuje da se djelo u pokušaju može blaže kazniti, bez obzira što je isti do sada kazneno osuđivan, dok mu je za kazneno djelo iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, te istome izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i četiri mjeseca, smatrajući da će se u ovom slučaju, takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja u smislu specijalne i generalne prevencije, koja će utjecati kako na svijest optuženika, tako i na svijest drugih građana o pogubnosti djela.

29. Također, sud je temeljem odredbe čl. 54. KZ/11 optuženiku u kaznu zatvora uračunao vrijeme koje je isti proveo u istražnom zatvoru, i to u vremenskom periodu od 07. veljače 2026., pa nadalje.

30. Također, sud je na temelju odredbe čl. 69. KZ/11 optuženiku izrekao i sigurnosnu mjeru obveznog liječenja od ovisnosti, koja će se provesti u zatvorenoj ustanovi, a koja sigurnosna mjera može trajati do prestanka postojanja razloga zbog kojih se primjenjuje, ali u svakom slučaju do izvršenja kazne zatvora, a koju ovakvu odluku je sud temeljio prvenstveno na pisanom nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka psihijatra dr. Vlatke Novak, kojem nalazu i mišljenju sud u cijelosti poklanja punu vjeru, cijeneći ga objektivno danim i sačinjenim u skladu sa pravilima struke.

31. Konačno, sud je primjenjujući odredbe čl. 148. st. 6. u svezi čl. 145. st. 2. toč. 1. i 6. ZKP/08 optuženika u cijelosti oslobodio obveze naknade troškova kaznenog postupka, obzirom je isti nezaposlen, bez primanja i nalazi se u istražnom zatvoru, pa bi po mišljenju suda, plaćanjem troškova postupka bila dovedena u pitanje njegova egzistencija.

Šibenik, 25. lipnja 2026.

S U D A C:

Stipe Čipčić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste.

Žalba se podnosi ovom sudu, pisanim putem, u dovoljnom broju primjeraka, a o istoj odlučuje Županijski sud.

DN-a:

1. ODO Šibenik;

2. optuženik EG, preko Uprave Zatvora u Šibeniku;

3. braniteljica Željka Kovač, odvjetnica iz Šibenika;

4. oštećena ŽG (po pravomoćnosti).