REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1323/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivanu Bešliću, u pravnoj stvari tužiteljice TV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivica Ćuturić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 28, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnica Ivana Grgić Zovko, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 12. svibnja 2026. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice i punomoćnice tuženika, 25. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku u roku 15 dana isplatiti tužiteljici iznos od 1.439,93 eura sa zateznim kamatama koje:

- na iznos od 1.200,00 eura teku od 6. travnja 2024. pa do isplate,

- na iznos od 239,93 eura teku od 5. travnja 2024. pa do isplate

po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine .

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u preostalom dijelu kojim tužitelj ica potražuje isplatu iznosa od 690,00 eura s pripadajućim zateznim kamatama, kao i u dijelu kojim potražuje isplatu zateznih kamata na iznos od 239,93 eura za razdoblje od 15. veljače 2024. do 4. travnja 2024.

III. Nalaže se tuženiku u roku 15 dana naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 1.635,86 eura sa zateznim kamatama koje teku od 25. lipnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 30.12.2023. stradala u prometnoj nezgodi kao vozačica vozila reg. oz. [registarska oznaka]. Za nezgodu je odgovoran MV, koji je upravljao vozilom osiguranim kod tuženika te udario u vozilo, u kojem se nalazila tužiteljica te tako prouzrokovao predmetnu nezgodu. Tužiteljica je pretrpjela trzajnu ozljedu vrata i vratne kralježnice, a radi kojih je ozljeda trpjela bolove i glavobolje te parestezije u rukama. Bila je primorana na štetne radiološke pretrage te na mirovanje i korištenje Schanzovog ovratnika, a zbog čega nije mogla obavljati svakodnevne aktivnosti. Osim svega navedenog, koristila je lijekove analgetike, a zbog čega je u organizam unosila supstance, koje supstance ne bi unosila, a da nije došlo do navedenih ozljeda. Obzirom je trpjela bolne kretnje vratom i vratnom kralježnicom bila je primorana provoditi fizikalnu terapiju, no i dalje trpi bolove. Također, tužiteljica je, radi predmetnog štetnog događaja, bila privremeno nesposobna za rad. Radi navedene nesposobnosti, došlo je do izgubljene zarade, naknadu koje zarade potražuje. Prosječna neto plaća koju je tužiteljica ostvarivala tri mjeseca prije predmetnog štetnog događaja iznosila je 680,35 EUR (630,78 EUR + 727,44 EUR + 682,84 EUR /3), dok je tijekom privremene nesposobnosti za rad, ostvarila plaću u iznosu od 440,42 EUR, a što čini razliku od 239,93 EUR. Tužiteljica se u mirnom postupku 5.4.2024., odštetnim zahtjevom, obratila tuženiku, koji joj je na ime naknade neimovinske i imovinske (tuđa pomoć i njega) štete isplatio iznos od 1.200,00 EUR. Na temelju odredbe čl. 1095. te čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima tužiteljica potražuje naknadu štete, umanjenu za nesporno isplaćen iznos, i to zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te za tuđu pomoć i njegu iznos od 1.800,00 EUR, kao i neto izgubljenu zaradu za siječanj 2024. u iznosu od 239,93 EUR, tj. ukupno 2.039,93 EUR.

2.1. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje da se 30.12.2023. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo osigurano kod tuženika. Ne spori nastanak štetnog događaj, odgovornosti osiguranika tuženika te da je po zaprimanju odštetnog zahtjeva isplatio tužiteljici nesporan iznos naknade cjelokupne štete od 1.200,00 eura. Tuženik osporava potraživanje tužiteljice s osnova izgubljene zarade iz razloga jer uz tužbu nije dostavljena valjana dokumentacija temeljem koje se može utvrditi osnovanost potraživanja (izvješća o bolovanju, preslika zdravstvenog kartona). Tim više jer iz dostavljenih platnih lista proizlazi da je tužiteljica i od ranije bila na bolovanju. Osporava visinu tužbenog zahtjeva, utuženi tijek kamata, uzročnu vezu između štetnog događaja i bolovanja tužiteljice te predlaže odbiti tužbeni zahtjev preko primjerenog iznosa.

2.2. U daljnjem tijeku postupka tuženik je naveo kako je nesporna duljina trajanja bolovanja tužiteljice, kao i činjenica da su tužiteljici tuđu pomoć i njegu pružili ukućani.

3.1. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju (listovi 8-13 spisa), obračun plaće (listovi 14-17 spisa) odštetni zahtjev od 5. travnja 2024. (listovi 18-19 spisa), obavijest o primitku odštetnog zahtjeva (list 20 spisa) te je provedeno medicinsko vještačenje (listovi 51-52 i 69 spisa) i saslušanje tužiteljice (list 64 spisa).

3.2. Kako je tijekom postupka došlo do izmjene raspravnog suca sud je na ročištu za glavnu raspravu održanom 10. travnja 2026., uz suglasnost stranaka, dokazni postupak obnovio čitanjem spisa i priležeće dokumentacije, a u smislu odredbe čl. 315. st. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP).

3.3. U podnesku od 13. lipnja 2026. tužiteljica povisuje tužbeni zahtjev na način da po osnovi neimovinske i imovinske štete te neto izgubljene zarade zbog bolovanja potražuje isplatu iznosa od 2.129,93 eura sa pripadajućim zateznim kamatama. Na taj način tužiteljica je izvršila preinaku tužbe s obzirom na to da je nakon nalaza i mišljenja vještaka povećala tužbeni zahtjev u odnosu na onaj postavljen u tužbi. Tuženik se protivio navedenoj preinaci tužbe, a sud je preinaku tužbe dopustio kako je to zatraženo u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu s obzirom na to da smatra kako je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama. Sud je preinaku dopustio u skladu s odredbom čl. 190. st. 2. ZPP jer tužitelj ica bez svoje krivnje nije mogla preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka, budući je konačna visina tužbenog zahtjeva (kako neimovinske štete tako i potrebnih sata tuđe pomoći i njege) utvrđena tek nakon provedenog medicinskog vještačenja. Stoga je takva preinaka dopuštena pa je odlučeno kao u toč. I. izreke rješenja s ročišta za glavnu raspravu održanog 10. travnja 2026.

4. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, u skladu s odredbom čl. 8 . ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Predmet spora u ovom predmetu jest zahtjev tužiteljice na naknadu imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege i neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu 1.890,00 eura, kao i neto izgubljene zarade za siječanj 2024. u iznosu 239,93 eura, a sve kao posljedica prometne nesreće od 30. prosinca 2023.

6. Među strankama nije sporna činjenica nastanka štetnog događaja, aktivna i pasivna legitimacija stranaka i odgovornost osiguranika tuženika. Nije sporno da su tužitelju tuđu pomoć i njegu pružali ukućani, da je tužitelj podnio tuženiku odštetni zahtjev 5. travnja 2024. te da je tuženik nakon zaprimanja odštetnog zahtjeva, a prije podnošenja tužbe uplatio na tužiteljici na ime nespornog dijela naknade štete iznos od 1.200,00 EUR.

7. Među strankama je sporna visina imovinske i neimovinske štete koju tužiteljica potražuje, kao i to da li je trošak izgubljene zarade zbog bolovanja u uzročno - posljedičnoj vezi s predmetnom prometnom nesrećom.

8. U svom iskazu tužiteljica navodi da je nakon predmetne nesreće bila na bolovanju od 2. siječnja 2024. te da je trajalo barem dva tjedna. Nakon što je zaprimljena u KB Dubrava rečeno joj je da je pretrpjela trzajnu ozljedu vrata, a imala je bolove u lijevoj lopatici i ruci te je pretrpjela stres. Primarno nije mogla obavljati svoj posao zbog gore navedenih ozljeda, a i dan danas ima bolove. Tada je imala trnce u rukama, nogama i trupu, a doktorica joj je rekla da se nakon godinu dana javi s obzirom na to da navedeni trnci nakon nekog vremena mogu prestati. Nakon godinu dana obavila je pregled MR te je tim pregledom utvrđeno da je s glavom sve u redu, ali s vratom nije bilo sve u redu pa su ju uputili na novu MR koju će napraviti kad dođe njen termin na red. I danas ima trnce u nogama, rukama i trupu te zbog toga ne spava noćima. Trnce ne osjeća tijekom dana dok je tijelo u pokretu, već kad se tijelo smiri pa tako u noćnim satima zna vrištati zbog tih problema. Prije štetnog događaja bila je u radnom odnosu, tj. nije tada bila na bolovanju, već je bolovanje uslijedilo nakon predmetne nesreće. Zbog sebe vjerojatno niti prije nije bila na bolovanju, ali s obzirom na to da ima troje djece vjeruje da je zbog njih nekada bila na bolovanjima. Bila je na pregledu kod vještaka u ovome predmetu, a ne sjeća se da li mu je tada predočila svoj cjelokupni zdravstveni karton, ali medicinsku dokumentaciju vezano uz ovaj događaj sigurno je.

9. Radi utvrđivanja visine imovinske i neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem te je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju koja prileži spisu.

10.1. Vještak dr. Jakša Filipović u svom nalazu i mišljenju navodi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila trzajnu povredu vrata, koja se mogla dogoditi u dinamici ozljeđivanja, što predstavlja uzročno posljedičnu vezu sa štetnim događajem. Kod tužiteljice je učinjena dijagnostička obrada i provedena adekvatna terapija , a po završenom liječenju zaostale su trajne posljedice u vidu redukcije kretnji desnog gležnja lakog stupnja. To jasno proizlazi iz anamnestičkih podataka, kliničke slike tijekom liječenja, pozitivnih nalaza dijagnostičke obrade. Liječenje tužiteljice je završeno 21.3.2024.

10.2. Po provedenom liječenu zaostale su trajne posljedice od 1 -2%, tužiteljica je pretrpila bol jakog intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta od 5 dana i manjeg intenziteta 40 dana kumulativno. Primarni strah bio je jačeg intenziteta i kratkotrajan. U daljnjem tijeku liječenja postao je tzv. sekundarni strah, koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i to strah jačeg intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta 5 dana, dok se potom nastavlja stanje tzv. kasnog straha u vidu bojaznosti i zabrinutosti od 40 dana kumulativno. Tuđa pomoć i njega bila je potrebna tužitelj ici 2 sata dnevno kroz 35 dana kumulativno, a naruženje nije nastalo. Također, vještak je naveo da je bolovanje tužiteljice opravdano u razdoblju od 2. siječnja 2024. do 16. siječnja 2024.

10.3. Stranke nisu imale prigovora na nalaz i mišljenje vještaka, a sud je u cijelosti prihvatio navedeni nalaz i mišljenje, budući je logičan, uvjerljiv te je dan u skladu s pravilima struke.

11. Tužiteljica je nakon dostave nalaza i mišljenja vještaka uredila tužbeni zahtjev te potražuje zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, kao i za tuđu pomoć i njegu (70h x 7,00 EUR) iznos od 3.090,00 eura te neto izgubljenu zaradu za siječanj 2024. u iznosu od 239,93 eura, tj. ukupno 3.329,93 eura. S obzirom na to da je tuženik prije podnošenja tužbe isplatio na ime naknade neimovinske i imovinske (tuđa pomoć i njega) štete nesporan iznos od 1.200,00 eura, tužiteljica potražuje zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za tuđu pomoć i njegu (70h x 7,00 EUR) iznos od 1.890,00 eura, dok s osnova neto izgubljene zaradu za siječanj 2024. potražuje isplatu iznosa od 239,93 eura tj. ukupno 2.129,93 eura.

12. Slijedom navedenog, u odnosu na tužbeni zahtjev tužiteljice glede neimovinske štete, sud je prihvatio zaključak vještaka da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila trzajnu povredu vrata.

13.1. Odredbom čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje ZOO) propisano je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

13.2. Imajući na umu okolnosti koje utječu na visinu dosuđene naknade (pretrpljene fizičke bolove i strah) kao i druge okolnosti slučaja, posebno ocijenivši da je tužiteljica mlađa osoba (u trenutku štetnog događaja nije imala ni 30 godina) i da će joj zbog trajnih posljedica u daljnjem tijeku života biti otežano obavljanje svakodnevnih poslova te da i danas ima trnce u nogama, rukama i trupu, ovaj sud smatra da tužiteljici za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava na duševno i tjelesno zdravlje pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 2.120,00 eura.

13.3. Ovdje valja napomenuti da se sud odlučujući o visini pravične novčane naknade za neimovinsku štetu vodio noveliranim Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja se prema pravnom shvaćanju broj Su -IV-47/2020-5 zauzetom na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. primjenjuju i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05 te na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće), tj. od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela VSRH (15. lipnja 2020.).

14.1. U odnosu na zahtjev tužiteljice za naknadu imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege valja reći da iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od 2 sata dnevno kroz 35 dana. Ujedno su stranke na ročištu učinile nespornim da su tužiteljici pomoć i njegu pružali ukućani. Stoga sud smatra osnovanim zahtjev tužiteljice za naknadu imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege u iznosu od 280,00 eura, čija je visina naknade određena sukladno odredbi čl. 223. st. 1. ZPP-a pri čemu je naknada za jedan sat tuđe pomoći i njege određena u iznosu od 4,00 eura za cijelo utuženo razdoblje.

14.2. Tužiteljici je i priznat trošak izgubljene zarade zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja u iznosu od 239,93 eura. Visina navedenog iznosa među strankama nije bila sporna, dok je sud uzročno-posljedičnu vezu između predmetne prometne nesreće i bolovanja tužiteljice utvrdio na temelju nalaza i mišljenja vještaka, na koji stranke nisu imale prigovora.

15. Slijedom navedenog, tužiteljici s osnova neimovinske štete, imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege te štete zbog izgubljene zarade pripada iznos od 2.639,93 eura. Navedeni iznos valjalo je umanjiti za nesporno isplaćeni iznos na ime naknade štete u visini od 1.200,00 eura, stoga je tužiteljici po tim osnovama dosuđen iznos od 1.439,93 eura, pa je odlučeno kao u toč. I. izreke presude. Tužbeni zahtjev je odbijen u preostalom zatraženom iznosu od 690,00 eura s pripadajućim zateznim kamatama te je odlučeno kao u toč. II. izreke presude.

13.1. Na gore dosuđeni iznos naknade imovinske i neimovinske štete tužiteljica ima pravo na zatezne kamate tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (5. travnja 2024.) do isplate, sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a u vezi čl. 12. st. 4. Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14). Visina stope određena je primjenom odredbe čl. 29. st. 2. ZOO -a. U odnosu na tijek zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu valja reći da se i u konkretnom slučaju ima primijeniti odredba čl. 12. st. 4. ZOOP-a, kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Naime, tužitelju kod primjene odredbi čl. 12. ZOOP-a pripada zatezna kamata na neimovinsku i imovinsku štetu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva osiguravatelju, a pritom nije od značaja što je dio naknade štete isplaćen nakon podnošenja zahtjeva tuženiku, jer tužitelju pripada na preostali iznos neisplaćene naknade štete zatezna kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, kako je to i zatraženo. (Tako i VSRH u odluci broj Rev- 660/21 od 14. rujna 2021.). Slijedom navedenog, u granicama postavljenog tužbenog zahtjeva, zatezne kamate na neimovinsku i imovinsku štetu s osnove tuđe pomoći i njege dosuđene su od 6. travnja 2024. do isplate.

13.2. Zahtjev za isplatu zateznih kamata na trošak izgubljene zarade od 15. veljače 2024. do 4. travnja 2024. nije osnovan s obzirom na to da zatezne kamate na iznos naknade štete za izgubljenu zaradu ne mogu početi teći prije nego što je tužitelj ica zahtijevala naknadu štete za izgubljenu zaradu od tuženika, tj. zatezne kamate ne mogu početi teći prije podnošenja odštetnog zahtjeva (tako i VSRH u odluci poslovni broj Rev 538/2022-2 od 25. travnja 2023.). Slijedom navedenog zatezne kamate na trošak izgubljene zarade dosuđene sud od 5. travnja 2024. do isplate, dok su u preostalom dijelu odbijene. Zato je odlučeno kao u toč. I. i II. izreke presude.

14. Slijedom navedenog, sud je prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan na temelju odredbe čl. 1072. st. 1. ZOO-a i 1100. ZOO-a.

15.1. Prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a u slučaju djelomičnog uspjeha stranaka u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

15.2. U ovoj pravnoj stvari tužiteljica je u odnosu na konačno postavljeni tužbeni zahtjev iz podneska od 13. lipnja 2025. uspjela u pogledu visine s 67,60%, dok je u pogledu osnove uspjela s 100%, pa je tužiteljica ukupno uspjela s 83.80%, slijedom čega je tuženik u odnosu na osnovu i visinu tužbenog zahtjeva uspio sa 16,20%. Razlika njihovih uspjeha iznosi 67,60% u korist tužiteljice.

15.3. Odluka o parničnom trošku donesena je na temelju odredbe čl. 154. st. 2. i 155. ZPP u skladu s vrijednosti predmeta spora koja je do podneska tužiteljice od 13. lipnja 2025. iznosila 2.039,93 eura, a nakon tog podneska 2.129,93 eura (isti tarifni razred kroz cijelu parnicu) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23, dalje Tarifa). Tužiteljici je priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 100 bodova, trošak sastava tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7/1), trošak sastava podnesaka od 18.9.2024. i 13.6.2025. u iznosu od po 100 bodova (x2) (Tbr. 8/1), trošak zastupanja na ročištima održanim 24.3.2025., 10.4.2026. i 12.5.2026. u iznosu od po 100 bodova(x3) (Tbr. 9/1) te trošak pristupa na ročište održano 25.6.2026. u iznosu od 50 bodova (Tbr. 9/5). Navedeno sveukupno iznosi 750 bodova što pomnoženo sa vrijednošću jednog boda u iznosu od 2,00 eura te uvećano za 25% na ime PDV iznosi 1.875,00 eura. Priznat joj je i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 33,43 eura i zatražene sudske pristojbe na presudu u iznosu od 67,69 eura. Dakle, tužiteljici pripada pravo na naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.976,12 eura te kada se navedeni iznos podijeli s omjerom uspjeha tužiteljice u parnici od 67,60%, proizlazi da tužiteljica ima pravo na naknadu troškova u iznosu od 1.335,86 eura.

15.4. Kada se gore navedenom iznosu od 1.335,86 eura doda kao nužan trošak medicinskog vještačenja od 300,00 eura, dobije se iznos od 1.635,86 eura.

15.5. Tužiteljici nije priznat trošak sastava podnesaka od 31.3.2025., 1.9.2025 i 12.11.2025. jer oni nisu bili potrebni za vođenje ove parnice u smislu odredbe čl. 155. ZPP-a prema kojoj sud prilikom odlučivanja o troškovima određuje naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice cijeneći pri tome brižljivo sve okolnosti i vodeći računa o pravilima za pripremanje glavne rasprave.

15.6. Također, neosnovan je navod tuženika s ročišta održanog 10. travnja 2026. da bi trošak idućeg ročišta trebao pasti na teret tužiteljice s obzirom na to da vještak nije u cijelosti postupio prema zadatku vještačenja, a da je tužiteljica to zatražila tek na tom ročištu. Naime, navedeno je mogao zatražiti i tuženik pa samim time navedeni propust vještaka ne može pasti na teret tužiteljice.

16. Slijedom navedenog, u skladu s odredbom čl. 154. st. 1. ZPP, naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju ukupan trošak postupka u iznosu od 1.635,86 eura zajedno sa zateznim kamatama na temelju odredbe čl. 151. st. 3. ZPP -a po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a, kako je to odlučeno u točki II. izreke rješenja.

U Zagrebu 25. lipnja 2026.

Sudac:

Ivan Bešlić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- tužiteljica po pun.

- tuženik po pun.