Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj: Gž Zk-89/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sutkinji toga suda Kristini Vukelić Aničić, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice ZP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] zastupane po punomoćnici Silviji Gnjidić odvjetnici iz [adresa] radi otvaranja pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br. Z- 22906/2025-2 od 18. srpnja 2025., 25. lipnja 2026.
r i j e š i o j e
I.Odbija se žalba predlagateljice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br. Z-22906/2025-2 od 18. srpnja 2025.
II. Nalaže se Općinskog građanskom sudu u Zagrebu- Zemljišnoknjižnom odjelu, brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga upisane pod posl.br. Z-22906/2025 te zabilježbu žalbe pod posl.br. Z-41471/2025 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( E-15).
Obrazloženje
1.Rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je prijedlog predlagateljice za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u ovoj zemljišnoknjižnoj stvari u odnosu na zk. ul. [broj ZK uloška], pod Rbr.15 suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO ( E-15), stan broj M17, ulaz D, kat M+T.
2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagateljica zbog svih žalbenih razloga.
3. Sadržajem žalbe u bitnome smatra da pobijano rješenje nije na zakonu osnovanu te da je zemljišnoknjižni sud u ovom postupku trebao otvoriti zemljišnoknjižni ispravni postupak jer je svoje pravo učinila vjerojatnim.
4. Predlagateljica predlaže uvaženje žalbe.
5. Žalba je neosnovana.
6. Prijedlogom podnesenim zemljišnoknjižnom sudu predlagatljica je predložila pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u svrhu ispravka opisa posebnog dijela nekretnine koji je uknjižen kao vlasništvo predlagateljice na način da se umjesto dosadašnjeg opisa stana broj M17+T, ulaz D, kat M+T, koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje i kupaonice u površini od 34,83 lm sa pripadajućim spremištem br.26 obračunske veličine 1,22 čm na adresi [adresa], koji dio je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine koji je jednako velik kao i dijelovi ostalih suvlasnika, koji stan se nalazi u zgradi mješovite uporabe 15 -19 i 2-4, [adresa] na kat. čest. br. [katastarska čestica] površine 1868 m2, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upiše stan broj M17+T, ulaz D, kat M+T, koji se sastoji od dva hodnika, stuba, kuhinje, blagavaonice, dnevnog boravka, spavaonice, kupaonice i radne sobe u površini od 45,09 m2 i pripadajućim spremištem broj 26 u površini od 1,22 m2 koji je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i dijelovi ostalih suvlasnika , pri čemu predlagateljica podneseni prijedlog temelji na Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka.
7. Prvostupanjski sud kao neosnovan odbija podneseni prijedlog uz obrazloženje da ne postoji opravdani razlog za pokretanje i vođenje pojedinačnog ispravnog postupka koji za svrhu ima ispravak opisa posebnog dijela nekretnine koji je već uknjižen kao vlasništvo predlagateljice. Zaključuje prvostupanjski sud da sukladno čl.208.st.1.i 3. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19., 128/22., 155/23., 127/24., dalje ZZK) opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji onda kada je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje u njezinu korist nije upisan u zemljišnoj knjizi i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise. U konkretnom slučaju predlagateljica da je već upisana kao nositeljica knjižnog prava, odnosno kao vlasnik posebnog dijela nekretnine koji je opisan kao E-15 pa smatra da nisu ispunjene pretpostavke radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka kako bi se po njegovu okončanju ispravio opis posebnog dijela nekretnine.
8. Nadalje obrazlaže prvostupanjski sud da upis koji predlagateljica predlaže (ispravak upisa posebnog dijela nekretnine) ne postoji kao vrsta upisa u zemljišnoj knjizi. Posebni dijelovi nekretnine u zemljišnoj knjizi da su upisuju uspostavom vlasništva Obrazlaže prvostupanjski sud da se posebni dijelovi nekretnine u zemljišnoj knjizi upisuju uspostavom vlasništva posebnih dijelova nekretnine, a sukladno odredbama čl. 73. st.1. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje ZV) na temelju potvrde nadležne vlasti da određeni stan ili druga samostalna prostorija u određenoj zgradi i na određenoj čestici čini samostalnu uporabnu cjelinu, koja potvrda mora sadržavati popis i opis posebnih dijelova nekretnine i da su izgrađeni sa dozvolom nadležnog tijela te na temelju pisane suglasnosti suvlasnika nekretnine iz članka 73 stavka 1 . ZV-a, pa kako smatra da u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka kao neosnovan odbija podneseni prijedlog predlagateljice te odlučuje kao u izreci pobijanog rješenja.
9. Ispitujući pobijano rješenje prvostupanjski sud u donošenju istog nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22
– dalje: ZPP), a na koje povrede sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 381. ZPP-a i čl. 99. st. 2. ZZK.
10. Žalbenim navodima nisu dovedena u pitanje činjenična utvrđenja i pravilnost primjena materijalnog prava. Ovo iz razloga jer u ovom slučaju pravilno zaključio prvostupanjski sud da nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka.
12. Prema odredbi članka 208. ZZK pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka.
13. Stavkom 3. istoga članka propisano je da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.
14. Odredbom članka 209. stavak 1. ZZK propisano je da se pojedinačni ispravni postupak pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes, dok je stavkom 4. istog članka određeno da prijedlogu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja tog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga.
15. Svrha provođenja pojedinačnog ispravnog postupka je da se na brži i jednostavniji način ispravi neki zemljišno knjižni upis kada predlagatelj ne raspolaže ispravom koja bi bila podobna za upis u zemljišnu knjigu pri čemu se u pravilu radi o situacijama kada nema spora o pravu koje bi pripadalo predlagatelju,.
16. Pritom je potrebno napomenuti da u ovom dijelu postupka u kojem još nije došlo do otvaranja predmetnog postupka, zemljišnoknjižni sud samo ocjenjuje postojanje opravdanog razloga za pokretanje postupka, te da je prijedlogom i ispravama priloženim prijedlogu dovoljno učiniti vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise.
17. U konkretnom slučaju pravilno je prvostupanjski sud odbio podneseni prijedlog predlagateljice no ne iz razloga navedenih u pobijanom rješenju.
18 . Naime, pogrešan je zaključivanje prvostupanjskog suda da činjenica već upisanog vlasništva predlagateljice nad etažnim dijelom (E-15) sama po sebi upućuje na nepostojanje opravdanog razloga za pokretanje i vođenje pojedinačno ispravnog postupka. Ovo iz razloga jer opravdani razlog za vođenje pojedinačno ispravnog postupka postoji uvijek kada zemljišnoknjižno pravo ne odgovara stvarnom stanju nekretnine te se isti u smislu odredbe čl. 208. i 209. ZZK, provodi kako bi se zemljišnoknjižno stanje uskladilo s faktičnim stanjem i u skladu s tim ispravili svi potrebni podaci u svim dijelovima zemljišne knjige.
19. No neovisno o navedenom pravilno je prvostupanjski sud u konkretnom slučaju odlučio kada je odbio podneseni prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka. Ovo iz razloga jer uz podneseni prijedlog po shvaćanju ovoga suda nije podnesena isprava iz koje bi proizlazila opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprave kojom se dokazuje osnovanost prijedloga.
20. Naime, prema odredbi čl. 209. st. 4. ZZK predlagatelj je dužan prijedlogu priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprave kojima on dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).
21. Gotovo identično propisuje i čl. 109. st. 4. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižnog poslovnika ("Narodne novine" br. 81/97., 109/02., 153/02., 123/02., 14/05., 60/10., 60/10., 55/13., 63/19., 128/22., 127/24.) prema kojem prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, tj. javne ili javno ovjerovljene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvadci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).
22. Žaliteljica je uz podneseni prijedlog priložila nalaz i mišljenje sudskog vještaka, međutim ovaj nalaz na kojem predlagateljica temelji svoj prijedlog a kojim se opisuju prostorije od kojih se u naravi sastoji stan kao posebni dio nekretnine, koje ista stvarno drži u posjedu te površinu istih, a koji odstupa od površine posebnog etažnog dijela E-15, stana upisane u zemljišnoj knjizi, po shvaćanju ovoga suda ne predstavlja javnu ili javnu ovjerovljenu ispravu, odnosno ispravu iz koje proizlazi opravdanost prijedloga te ispravu koja potvrđuje pravo predlagateljice, budući se radi o ispravi, sastavljenoj na inicijativu iste kao naručitelja pa je pravilno prvostupanjski sud odbio prijedlog predlagateljica za otvaranje pojedinačnoga ispravnog postupka.
23. Naime, nalaz i mišljenje vještaka izrađen na inicijativu predlagateljice po shvaćanju ovoga suda ne može biti temelj za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka pa budući prijedlogu nije priložena isprava iz koje proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, pravilno je podneseni prijedlog predlagateljice odbijen.
24. Je li površina tavanskog prostora stvarno pripada površini stana prdlagateljice nije od odlučnog značenja za prosudbu ispunjenja pretpostavki za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, o kojima se odlučuje temeljem isprava na kojima se temelji prijedlog, koja je u konkretnom slučaju izostala budući uz prijedlog nije priložena isprava koja ulazi u krug isprava iz kojih bi proizlazila potreba za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka.
25. Iz navedenih razloga, na temelju odredbe čl. 128. st. 3. ZZK, valjalo je odbiti žalbu predlagateljice kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje pri čemu predlagateljica ostvarenje svog prava može zahtijevati u redovnom postupku.
26. Slijedom iznijetog na temelju odredbe čl. 149. st. 3. ZZK-a valjalo je odbiti kao neosnovanu žalbu predlagateljice i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje te odlučiti kao u točki I. i II. izreke rješenja.
U Rijeci, 25. lipnja 2026.
Sutkinja
Kristina Vukelić Aničić
