Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Međimurska 26D
Poslovni broj: Gž Ob-59/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom po sutkinji Amaliji Švegović kao predsjednici vijeća, sutkinji Tatjani Ledinšćak-Babić kao izvjestiteljici i članici vijeća i sutkinji Snježani Šaško kao članici vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice GI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Karmeli Peulić Magdić, odvjetnici iz Vinkovaca, protiv tuženika LI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupanog po privremenoj zastupnici Hrvojki Čolaković, odvjetnici iz [adresa], radi utvrđenja bračne stečevine, povodom žalbe tuženika izjavljene protiv presude Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj P Ob-240/2023-17 od 15. travnja 2026., dana 25. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj P Ob-240/2023-17 od 15. travnja 2026. i predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom utvrđeno je da je tužiteljica po osnovi bračne stečevine suvlasnica u ½ dijela nekretnina pobliže opisanih u izreci, a što je tuženik dužan trpjeti te je naloženo zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Vinkovcima da po pravomoćnosti iste istu provedu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
2. Navedenu presudu pravodobnom podnesenom žalbom pobija tuženik iz svih zakonom dozvoljenih žalbenih razloga, s prijedlogom da ovaj sud istu ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
3. Tužiteljica nije odgovorila na žalbena navode.
4. Žalba tuženika je osnovana.
5. Među strankama nije sporno da su sklopile brak 16. srpnja 1982., a da je u tijeku postupak razvoda braka u Švicarskoj koji je pokrenut 23. ožujka 2023. Isto tako nije sporno da su nekretnine koje su predmet ovog postupka kupljene za vrijeme trajanja bračne zajednice, te da je u zemljišnim knjigama kao vlasnik istih upisan tuženik u cijelosti, kao i da je jedna nekretnina kupljena 1991., a druga 1990.
6. Kako sud smatra da su u ovom postupku mjerodavne odredbe čl. 36. st. 1. Obiteljskog zakon („Narodne novine“ broj: 116/03, 17/04, 106/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11, 148/11 i 25/13 - dalje: ObZ), a da je na temelju izvedenih dokaza utvrđeno da su predmetne nekretnine kupljene za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka, sud zaključuje da iste predstavljaju bračnu stečevinu istih na jednake dijelove, slijedom čega je tuženi zahtjev usvojen kao osnovan.
7. U žalbi tuženik tvrdi da je sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19, 80/22 i 114/22– dalje: ZPP) jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, osobito zato jer je izreka nerazumljiva te proturječi razlozima presude . Brani tezu da nije dokazano da su nekretnine kupljenje sredstvima ostvarenim zajedničkim radom tužiteljice i tuženika u vrijeme trajanja bračne zajednice, slijedom čega da je i pogrešno primijenjeno materijalno pravo.
8. Ispitujući pobijanu odluku sukladno žalbenim navodima i ovaj sud smatra da je u istoj počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a obzirom da su izostali razlozi o odlučnim činjenicama, dok su izneseni u proturječju sa stanjem spisa, pa ovaj sud ne može ispitati pravilnost i zakonitost iste.
9. Naime, cijeneći da prvostupanjski sud svoju odluku temelji na odredbi čl. 36. st. 1. ObZ-a, iako iz stanja spisa proizlazi da su stranke za vrijeme trajanja braka i to 1990. i 1991. kupile predmetne nekretnine kada je na snazi bio Zakon o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine" broj: 11/78, 27/78, 45/89 i 59/90 – dalje: ZBPO), koji bračnu stečevinu definira kroz odredbe čl. 271 navedenog Zakona kao zajedničku imovinu koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, pa je u konkretnom slučaju navedena odredba mjerodavna za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva jer su u konkretnom slučaju mjerodavni propisi koji su vrijedili u vrijeme stjecanja zajedničke imovine (isto navodi i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci broj : Rev 57/2005-2 od 14. prosinca 2005.).
10. Stoga, kako se udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine sukladno odredbi čl. 287. st. 1. i 2. ZBPO-a, a koje činjenice zbog pogrešnog pravnog pristupa sud nije uopće utvrđivao u postupku, izostali su odlučni razlozi o ocjeni osnovanosti zahtjeva da je tužiteljica suvlasnica spornih nekretnina u ½ dijela, pa je zbog navedenog nepotpuno utvrđeno i činjenično stanje, te pogrešno primijenjeno materijalno pravo i u odnosu na upis suvlasništva tužiteljice u zemljišnim knjigama, pa presuda zbog navedenog ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati njena pravilnost i zakonitost.
11. Stoga je valjalo primjenom odredbe čl. 369. st. 1. ZPP-a usvajanjem žalbe tuženika ukinuti pobijanu presudu i istu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, u kojem će isti sukladno navedenim odredbama raspraviti i utvrditi sve odlučne činjenice od kojih ovisi ocjena osnovanosti tužbenog zahtjeva, a posebno raspraviti koliko je bio doprinos tužiteljice u stjecanju spornih nekretnina, uz napomenu da prema stanju spisa valja utvrditi je li postoji potreba za privremenim zastupnikom tuženika, obzirom da je poznata njegova adresa na koju je isti primao pismena tijekom postupka, a što sud naznačuje i u uvodu presude, dok mu je privremeni zastupnik postavljen uz obrazloženje da je adresa tuženika nepoznata.
U Varaždinu 25. lipnja 2026.
Predsjednica vijeća
Amalija Švegović
