Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Gž Ovr-164/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji mr.sc. Bojani Skenderović, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja LA, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnice obrta "[obrt]" iz [adresa], zastupane po punomoćniku Tomislavu Kovačiću, odvjetniku u Puli, protiv protivnika osiguranja GA iz [adresa], apt. 144, protivnika osiguranja TA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], DA 54-4, protivnika osiguranja mlt. ĆA, OIB: [osobni identifikacijski broj] i protivnice osiguranja mlt. KA, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], DA 54-4 i oboje zastupani po ocu i zakonskom zastupniku GA, a svi zastupani po punomoćniku Bariši Pavičiću, odvjetniku u Zagrebu, radi određivanja privremene mjere, povodom žalbe protivnika osiguranja podnesene protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču – Parenzo od 3. travnja 2026. poslovni broj: Ovr-199/2026-29, dana 25. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba protivnika osiguranja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču – Parenzo od 3. travnja 2026. poslovni broj: Ovr-199/2026-29.

II. Odbija se zahtjev protivnika osiguranja za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odlučeno je:

„ I Radi osiguranja novčane tražbine predlagateljice osiguranja prema protivnici osiguranja u iznosu 59.725,26 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 12. svibnja 2022. do isplate, po stopi koja se određuje sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023, dalje: ZOO), uvećano za iznos 1.352,11 eura (dosuđeni troškovi ovršnog postupka) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 22. kolovoza 2022. pa do isplate, po stopi koja se određuje sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO, određuje se

p r i v r e m e n a  m j e r a:

1. Zabranjuje se protivnici osiguranja da otuđi i optereti nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] - [adresa] sa 916 m2, od toga DVORIŠTE sa 646 m2, BAZEN sa 36 m2, POSLOVNA ZGRADA, [adresa] sa 234 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

2. Zabilježbu zabrane iz točke 1. ovog rješenja u zemljišnim knjigama će provest zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel u Poreču - Parenzo.

3. Ova privremena mjera traje do proteka petnaest dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu radi naplate tražbine predlagateljice osiguranja radi koje se vodi parnični postupak posl. br. Povrv-19/2023.

II Dužni su protivnici osiguranja naknaditi predlagateljici osiguranja trošak ovog postupka u iznosu 4.412,50 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana donošenja ovog rješenja do isplate po stopi određenoj sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO, u roku 15 dana.

III Odbija se prijedlog protivnika osiguranja da im predlagateljica osiguranja naknadi trošak ovog postupka.“

2. Pravodobno podnesenom žalbom navedeno rješenje pobija ju protivnici osiguranja zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava te zbog bitne povrede postupka uz prijedlog drugostupanjskom sudu da prihvati žalbu u cijelosti.

3. Odgovoru na žalbu nije podnesen.

4. Žalba protivnika osiguranja nije osnovana.

5. U obrazloženju pobijanog rješenja prvostupanjski sud navodi da vjerojatnost postojanja tražbine predlagateljice osiguranja proizlazi iz same činjenice da je pred prvostupanjskim sudom u tijeku parnični postupak posl. br. Povrv-19/2023 u kojem ona potražuje naknadu provizije za posredovanje u prometu nekretninama temeljem računa br.11.01.01 od 4. svibnja 2022. te pored toga budući iz navoda predlagateljice proizlazi da je nekretnina koja je predmetom osiguranja jedina imovina koju protivnici osiguranja imaju u Republici Hrvatskoj pa budući protivnici osiguranja nemaju hrvatsko državljanstvo, niti su rezidenti u Republici Hrvatskoj sud zaključuje da bi otuđenjem nekretnine koja je predmetom osiguranja, protivnici osiguranja ostali bez imovine u Republici Hrvatskoj iz koje bi se predlagateljica osiguranja mogla naplatiti i iznosi stav da bi se tražbina vjerojatno imala ostvarivati u inozemstvu. Slijedom iznijetog prijedlog ocjenjuje osnovanim.

6. Protivnici osiguranja u svojoj žalbi ukazuju da se sud uopće nije bavio kvalitetom tražbine i navodima protustranaka o istoj toj tražbini, nego se zadovoljio pukom činjenicom da je pokrenut ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave. Pored toga, ističu kako protivnici osiguranja mlt. L i mlt. KA te TA imaju hrvatsko državljanstvo i prebivalište u [adresa], a da jedino GA nema hrvatsko državljanstvo i ima prebivalište izvan Europske unije (dalje EU) koja je (uključujući i Republiku Hrvatsku i Republiku Latviju) jedinstveni pravni poredak, pa da je sud pogrešno zaključio da bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu i da se u odnosu na njih zakonski uvjet postojanja opasnosti naplate predmetne tražbine može pretpostavljati u smislu odredbe čl. 344. st. 3. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20., dalje OZ). Pored toga, ukazuju i kako su dvoje protivnika osiguranja maloljetni i da bi za otuđenje njihove imovine trebalo posebno odobrenje te da oni ne namjeravaju otuđiti predmetnu nekretninu. Konačno, ponovno ukazuju da sud nije proveo test razmjernosti visine tražbine i vrijednosti imovine u odnosu na koju se određuje privremena mjera.

7. Prezentirani žalbeni navodi protivnika osiguranja ne dovode s uspjehom u pitanje pravilnost pobijanog rješenja kojim je određena privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine predlagateljice osiguranja.

8. Odredbom čl. 344. st. 1. OZ-a propisano je da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. U smislu st. 2. istog članka predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz st. 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mje rom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, dok se u smislu st. 3. ovog članka smatra da opasnost iz st. 1. ovoga članka postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu.

9. Ovaj sud ocjenjuje pravilnim zaključak o vjerojatnosti postojanja novčane tražbine predlagateljice osiguranja prema prednici protivnika osiguranja u vidu naknade za posredovanje u prometu nekretnina, uslijed okolnosti da je predlagateljica osiguranja priložila račun za posredovanje, presliku Ugovora o posredovanju i presliku izvatka iz zemljišne knjige za nekretninu upisanu u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja dokumentacija i prema ocjeni ovoga suda sa potrebnom mjerom izvjesnosti ukazuje na postojanje tražbine predlagateljice osiguranja.

10. Prigovor protivnika osiguranja da se Ugovor o posredovanju ne odnosi na nekretninu koja je predmet ovog rješenja o osiguranju, kao i činjenicu da potpis na takvom ugovoru nije potpis prednice protivnika osiguranja ne može se prihvatiti kao osnovan budući je za određivanje privremene mjere dostatna samo vjerojatnost postojanja tražbine, pri čemu valja cijeniti činjenicu da su postupci osiguranja hitni ( čl. 13. st. 1. OZ-a ), da se ročišta određuju samo kada je to zakonom određeno ili sud isto smatra svrhovitim ( čl. 7. st. 2. OZ-a ). Tvrdnje protivnika osiguranja o osporavanju valjanosti priložene dokumentacije bit će raspravljene u parničnom postupku koji je u tijeku, a za sada priložena dokumentacija upravo u potreb itom stupnju ukazuje na vjerojatnost postojanja tražbine predlagateljice osiguranja.

11. Ne stoji, nadalje niti prigovor protivnika osiguranja da je pogrešan zaključak suda prvog stupnja da bi se tražbina trebala izvršiti u inozemstvu. Sud je naime svoju odluku temeljio na činjenici da je predmetna nekretnina u odnosu na koju se zahtijeva određenje privremene mjere osiguranja tražbine, jedina nekretnina u suvlasništvu protivnika osiguranja koju imaju u Republici Hrvatskoj, a koja činjenica nije niti bila sporna među strankama postupka. Pored toga sud je utvrdio i kako je protivnik osiguranja GA nedvojbeno strani državljani sa prebivalištem izvan [adresa] i EU. Daljnjim uvidom u spis ovaj sud nalazi kako protivnici osiguranja osnovano ukazuju da su L i KA te TA državljani Republike Hrvatske (dalje RH) međutim, oni sami u žalbi navode kako imaju prebivalište u [adresa].

12. Kako je predmetna nekretnina jedina imovina protivnika osiguranja u RH i ovaj sud smatra pravilnim i zakonitim odluku da se namirenje eventualne tražbine predlagateljice osigura upravo zabranom otuđenja i opterećenja te nekretnine protivnika osiguranja u RH. Naime, ukoliko protivnici osiguranja otuđe ili opterete nekretninu koje su suvlasnici u RH tražbina će se nedvojbeno morati namirivati u inozemstvu gdje protivnici osiguranja borave i raspolažu kako novčanim sredstvima, tako i pokretninama i nekretnina, koje su prema priloženom Uvjerenju o pravu nasljedstva Republike Latvije, Okružnog suda u Rigi (Javni bilježnik Linda Damane) upisanog pod brojem 862, naslijedili na području Republike Latvije.

13. Neovisno o tvrdnjama protivnika osiguranja da činjenica da imaju prebivalište u [adresa], koja je također članica EU, nije relevantna za to da se tražbina ima ostvariti u inozemstvu, valja ukazati da pojam „Inozemstvo“ podrazumijeva sve što je izvan RH i da je područje Republike Latvije kao države članice EU područje inozemne države unutar posebnog pravnog okvira EU zajedno s RH. Međutim, Republika Latvija nedvojbeno je inozemstvo u odnosu na područje RH te u smislu domaćeg mjerodavnog prava (čl. 344. st. 3. OZ-a) i namirenje tražbine predlagateljice na imovini koja se nalazi na području ove članice EU gdje borave protivnici osiguranja podrazumijeva namirivanje tražbine u inozemstvu.

14. Promašene su i tvrdnje protivnika osiguranja o jedinstvenom pravnom poretku EU budući taj poredak djeluje kao autonomni pravni poredak koji se ostvaruje kroz pravo EU u državama članicama, ali ne kao klasični jedinstveni državni pravni sustav. Namirenje tražbine predlagateljice u konkretnom slučaju procjenjuje se kroz pravo RH koja ima zaseban pravni poredak unutar šireg pravnog poretka EU s kojim mora biti usklađen.

15. Imajući u vidu okolnost da protivnik osiguranja GA nije državljanin EU niti ima prebivalište u [adresa], da ostali protivnici osiguranja borave u [adresa] u Republici Latviji i da pored nekretnine u odnosu na koju se predlaže odrediti mjera osiguranja nemaju druge imovine u RH iz koje bi se predlagateljica osiguranja mogla namiriti (ukoliko uspije nedvojbeno dokazati postojanje svoje tražbine), ispravan je zaključak da je osnovano presumirati vjerojatnost opasnosti da će bez predložene privremene mjere protivnici osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine, jer će ista u slučaju otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine u RH biti namirivana u inozemstvu.

16. Kod toga se ističe i da otuđenje i opterećenje nekretnine u suvlasništvu maloljetnih osoba doista zahtijeva postupak odobrenja suda u RH, međutim uvjet za odobrenje otuđenja ili opterećenja nekretnine u suvlasništvu maloljetnih osoba nije otplata utvrđenog duga nekog vjerovnika, na kojeg bi sud pazio pri donošenju odluke, nego najbolji interes djeteta, koji nužno ne mora biti u skladu sa interesom ovdje predlagateljice osiguranja. Stoga bi, ako je to u interesu djece, zakonski zastupnik mogao dobiti odobrenje za otuđenje ili opterećenje nekretnine neovisno o podmirenju predmetne tražbine predlagateljice.

17. Uslijed navedenog ispunjena je zakonska pretpostavka iz čl. 344. st. 3. OZ-a odnosno postoji zakonska predmnijeva o postojanju opasnosti da će bez mjere osiguranja protivnici osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, budući bi se tražbina u slučaju otuđenja predmete nekretnine imala namirivati u inozemstvu.

18. Svemu navedenom treba dodati da je žalbeni navod o nužnosti provođenja testa razmjernosti, neosnovan jer se odredba čl. 80. b OZ-a, prema čl. 290. st. 2. OZ-a, ne primjenjuje na osiguranje tražbine.

19. Zakonita je i odluka o troškovima postupka (točke II. i III. izreke prvostupanjskog rješenja), jer je ista pravilno utemeljena na odredbama čl. 14. st. 4. OZ-a i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/23.) pa je žalba i u dijelu koji se odnosi na odluku o troškovima postupka (točke 13. i 13.1. odluke) neosnovana, to tim više što žalba ne sadrži razloge zbog kojih se odluka o troškovima postupka pobija.

20. Budući da, pored navedenog, nije počinjena ni koja od bitnih povreda odredaba postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, ovaj sud je zbog neosnovanosti žalbe protivnika osiguranja potvrdio pobijano rješenje sve primjenom čl. 380. točka 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14. i 70/19., dalje ZPP) i čl. 21. st. 1. OZ-a.

21. Protivnicima osiguranja nisu dosuđeni troškovi žalbenog postupka jer isti nisu uspjeli sa svojom žalbom, u smislu čl. 154. st. 1. ZPP-a u vezi sa čl. 21. st. 1. OZ-a.

U Varaždinu 25. lipnja 2026.

Sutkinja

Mr.sc. Bojana Skenderović