Zakon.hr

Poslovni broj: P Ob-165/2025-13

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

Split

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Ivanki Marasović Duvnjak kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice IR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] naspram tuženika NR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Brunu Skelinu, odvjetniku u Splitu radi utvrđenja suvlasništva i razvrgnuća suvlasničke zajednice, nakon održane javne glavne rasprave zaključene dana 4. svibnja 2026.g. u nazočnosti osobno tužiteljice i tuženika osobno sa punomoćnikom Brunom Skelinom, odvjetnikom u Splitu, objavljene dana 24. lipnja 2026.g.,

p r e s u d i o j e

Usvaja se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

I. Utvrđuje se da su tužiteljica IR i tuženik NR, iz osnova bračne stečevine, suvlasnici nekretnine zemljišno-knjižno označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (nova izmjera) Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], svako za ½ dijela.

II. Razvrgava se suvlasnička zajednica između stranaka na čest. zem. [katastarska čestica] (nova izmjera) Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], na način da se utvrđuju posebni dijelovi (etaže) koji pripadaju tužiteljici na ime njenog suvlasničkog dijela od ½ predmetne nekretnine i to: Istočni gospodarski prostor označen u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Darka Smodlake ''Split, svibanj 2020.'' položeno na etaži suterena, koje odvaja novo izvedena pregrada označena crvenom linijom, te stambeni prostor označen žutom bojom položen na etaži prizemlja, koje odvaja zajednički ulazni hodnik (označeno plavom bojom) iz kojeg se preko postojećih vrata (ulaz u blagovaonicu) pristupa u novopredloženu stambenu uporabnu cjelinu na položeno na južnoj strani prizemlja (označeno žutom bojom), a koja stambena cjelina položena na južnom dijelu prizemlja, koja je u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Darka Smodlake ''Split, svibanj 2020.'' označena žutom bojom sastoji od wc-a, blagovaonice, kuhinje, ostave, terase (ne natkriveni balkon), terase (natkrivena lođa), ostave, te dnevnog boravka ukupne korisne površine 55,59m[2] , te istočni stambeni prostor na prvom katu, prikazan žutom bojom u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Darka Smodlake ''Split, svibanj 2020.'' do kojeg stambenog prostora se pristup odvija sa okućnice na prvi kat preko zajedničkog dvokrakog vanjskog nenatkrivenog stepeništa i zajedničkog dijela terase dimenzija 1,20x1,40 m položeno u sjeveroistočni ugao objekta, te posebni dijelovi (etaže) koji pripadaju tuženiku na ime njegovog suvlasničkog dijela od ½ predmetne nekretnine i to zapadni gospodarski prostor označen u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Darka Smodlake '' Split, svibanj 2020.'' položeno na etaži suterena, koje odvaja novo izvedena pregrada označena crvenom linijom, te stambeni prostor označen zelenom bojom položen na etaži prizemlja, koje odvaja zajednički ulazni hodnik (označeno plavom bojom) iz kojeg se preko postojećih vrata (ulaz u blagovaonicu) pristupa u novopredloženu stambenu uporabnu cjelinu na položeno na sjevernoj strani prizemlja (označeno zelenom bojom), a koja stambena cjelina položena na sjevernom dijelu prizemlja, koja je u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Darka Smodlake ''Split, svibanj 2020.'' označena zelenom bojom sastoji od hodnika, kupaonice, sobe (sjeveroistok), garderobe, sobe (sjeverozapad) te sobe (zapad) ukupne korisne površine 46,82m[2] . Zajednički za obje novopredložene stambene uporabne cjeline pripadaju za jednu polovicu dijela na istočnom dijelu prizemlja i to trijem i hodnik od ukupno 9,10m[2] . Tuženiku pripada i stambeni prostor na prvom katu, prikazan zelenom bojom u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Darka Smodlake ''Split, svibanj 2020.'' do kojeg stambenog prostora se pristup odvija sa okućnice na prvi kat preko zajedničkog dvokrakog vanjskog nenatkrivenog stepeništa i zajedničkog dijela terase dimenzija 1,20x1,40m položeno u sjeveroistočni ugao objekta. Gospodarski (garažni) prostor na sjevernom dijelu prizemlja dijeli se na dva jednaka dijela na način da tužiteljici pripada istočni, a tuženiku zapadni dio, tako da veličina svakog dijela iznosi 7,02m[2] .

III. Dužan je tuženik NR u roku od 15 dana nadoknaditi tužiteljici IR trošak parničnog postupka u iznosu od 2.710,06 EUR.

Obrazloženje

1. Kod ovog suda je dana 22. travnja 2013.g. zaprimljena tužba tužiteljice naspram tuženika radi razvrgnuća suvlasničke zajednice. U tužbi se navodi da su stranke temeljem pravomoćnog rješenja Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela od 21. travnja 2009.g. utvrđeni kao suvlasnici nekretnine kat. oznake čest. zem. [katastarska čestica], ZU 1986 K. O. [katastarska općina] svaki za ½ dijela i kao takvi su i upisani u zemljišnim knjigama. Predmetna nekretnina da u naravi predstavlja stambenu obiteljsku kuću sa dvorištem, garažom i kaminom, na adresi [adresa]. Tužiteljica da je pokušala na miran način izvršiti diobu predmetne nekretnine sa tuženikom. Isti se tome usprotivio tvrdeći da zemljište na kojem je sagrađena predmetna nekretnina vlasništvo njegove majke ŽR što je u potpunosti neosnovano i neistinito. Štoviše ova tvrdnja da je sa gore navedenim rješenjem već osporena. Tužiteljica predlaže da se provede postupak etažiranja i predmetna nekretnina podijeli na sljedeći način: nekretnina da se sastoji od: 1. obiteljske kuće tlocrtne površine 107m2, koja ima polupodrumsku prostoriju od oko 50m2, polukat, izgrađen stan od oko 100m2 i prvi kat, neizgrađen prostor od oko 100m2. Prijedlog tužiteljice je da se podrumska prostorija-podrum podijeli izradom pregradnog zida smjer sjever-jug na dva jednaka dijela (istočni i zapadni dio), te svakoj stranci u ovom sporu dodijeli jedan dio; polukat, izrađen stan od oko 100m2 da se dodijeli jednoj stranici iz ovog spora, a prvi kat neizrađeni da se dodijeli drugoj stranci iz ovog spora uz novčanu naknadu prve stranke drugoj stranci iz razloga što prvi kat nije izrađen, a potrebno je uložiti oko 20.000,00 EUR da bi se doveo u funkcionalno stanje u pogledu stanovanja; 2. garaža poluotvorenog tipa od 34m2 sa dva garažna mjesta, da se dodijeli svakoj stranci iz ovog spora po ½ dijela, dakle po jedno garažno mjesto, istočno ili zapadno; 3. dvorište od oko 383m2 da se dodijeli svakoj stranici iz ovog spora ½ dijela, na način da jedna stranka dobije istočnu, a druga zapadnu polovinu dvorišta uz pravo prolaza do svog dijela dvorišta; 4. kamin-roštilj od 3m2 da postane vlasništvo one stranke iz ovog spora kojoj pripadne dio dvorišta na kojem se nalazi sami roštilj. Također da obje stranke iz ovog spora u jednakom iznosu financiraju još jedan priključak za vodu i struju za stan na prvome katu. Slijedom navedenog tužiteljica predlaže da su donese presudu kojom se razvrgava postojeća suvlasnička zajednica na nekretnini ZU 1986, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da su utvrđuju posebni dijelovi (etaže) koji pripadaju tužiteljici na ime njenog suvlasničkog dijela od ½ predmetne nekretnine i posebni dijelovi (etaže) koji pripadaju tuženiku, a na ime njegovog suvlasničkog dijela od ½ predmetne nekretnine, a sve prema priloženom prijedlogu tužiteljice, ili procjene sudskog vještaka, ili drugačije kako ovaj sud odredi. Predlaže i da sud obveže tuženika da naknadi tužiteljici troškove ovog parničnog postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu kao neistinitom, te predlaže da sud odbije tužbu i obveže tužiteljicu za naknadu tuženiku troškova ovog parničnog postupka. Tužiteljica da nije vlasnica kuće niti je to tuženik. Stvarna vlasnica kuće da je majka tuženika ŽR i stoga da se prigovara kako aktivnoj tako i pasivnoj legitimaciji. Navedenu nekretninu ista da je naslijedila od svog muža BR. Općinski sud u Splitu da zasigurno ne može ignorirati pravomoćno rješenje u kojoj je raspoređena neka imovina jer da bi to bilo apsurdno da sud koji je donio rješenje to rješenje utvrdi ništavnim. Sukladno odredbama ZPP-a javna isprava kako je to određeno rješenjem od 22. rujna 1994.g. da ima dokaznu snagu. Priloženi ZK izvadak da nije javna isprava te da ne uživa povjerenje u zemljišne knjige jer da nije zatvorena i stavljena izvan snage stara knjiga. Tko je stvarni vlasnik nekretnine da svi u selu znaju. Tuženik da se protivi bilo kakvom razvrgnuću, iznesenom prijedlogu tužiteljice kao manjkavom jer da isto nije u skladu sa ZV-a, tužba da je neuredna i da nije podobna za raspravljanje te da predlaže istu odbaciti.

3. U odgovoru tužiteljice na odgovor na tužbu tuženika, tužiteljica navodi da je odgovor tuženika u cijelosti neosnovan. Tuženik potpuno neosnovano navodi kako on i tužiteljica nisu vlasnici čest. zem. [katastarska čestica] (nova izmjera) ZU 1986 k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i okućnica, anagrafske oznake [adresa], a koje su stranke svojim radom i sredstvima izgradile za vrijeme trajanja braka, već da bi predmetna kuća bila u vlasništvu njegove majke ŽR. Tuženik da očito pokušava iskonstruirati priču koja bi u konačnici vodila tome da upravo on postane vlasnik nekretnine za cijelo, a u tome da mu pomaže njegova majka. Kao što je već utvrđeno u postupku povodom preoblikovanja zemljišnih knjiga i konstatirano na zapisnik Općinskog suda u Splitu, br. Z-6500/2007/1986 od 21. travnja 2009.g. vlasnici predmetne nekretnine da su tužiteljica i tuženik svaki za ½. Naime predmetna nekretnina nove izmjere čest. zem. [katastarska čestica], površine 527m2, ZU 1986 k. o. [katastarska općina] formirana je od dijela nekrentine stare izmjere 4282/1 površine 422m2 i čest. zem. [katastarska čestica], površine 623m2, obje k. o. [katastarska općina]. Tuženik da tvrdi da je njegova majka vlasnica nekretnine stare izmjere čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu O-1046/94 od 22. rujna 1994.g. donijeto iza smrti njegovog oca SR pok. MR. Međutim, kao što je sud to pravilno utvrdio u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama suda je kao isključivi vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koja je ušla u sustav novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), bio upisan ER pok. I (Jakše) i to temeljem pravomoćne presude Općinskog suda u Splitu br. IP-1921/81 od 30. ožujka 1983.g.

U navedenom postupku da su kao tuženici bili označeni HR MR, ŠR. MR, ZR. MR, odnosno baka i stričevi tuženika, i to samo kao formalno upisani suvlasnici predmetne nekretnine, obzirom da iz obrazloženja gore navedene presude proizlazi da je temeljem materijalne diobe predmetna nekretnina pripala isključivo vlasništvo LR pok. N (također tuženika u navedenom postupku) koji je predmetnu nekretninu prodao ER pok. I (ER). Iz naprijed navedenog proizlazi da otac tuženika pok. BR pok. MR nikada nije bio vlasnik ni suvlasnik predmetne nekretnine za svoga života, te da ista nije mogla ući u njegovu ostavinsku masu, u koju je i ušla kao izvanknjižno vlasništvo, iako otac tuženika pok. BR pok. MR nije bio nasljednik temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu br. O-311/61 od 26. veljače 1962.g., donijeto iza smrti njegovog oca MR pok. RR, već su to bili njegova majka HR udova MR i njegova braća ŠR i Javorčić AR pok. MR. Upisani vlasnik predmetne nekretnine ER pok. ER je postupku obnove zemljišnih knjiga dao izjavu od 25. ožujka 2009.g. ovjerenu kod JB Zrinke Milić-Štrkalj iz Splita pod brojem OV-4429/09 dana 26. ožujka 2009.g., kojom priznaje pravo suvlasništva predmetne nekretnine na ime tužiteljice za ½ dijela i tuženika na ime ½ dijela. ER da je ujedno i prvi susjed stranaka, te mu je jako dobro poznato da su predmetnu kuću gradile stranke za vrijeme trajanja braka zajedničkim radom i sredstvima. Da majka tuženika nije bila vlasnica predmetne nekretnine, niti je to ikada bila, razvidno je i iz popisnog lista br. 1063 od 17. ožujka 2009.g., Područnog ureda za Katastar Split za k. o. [katastarska općina] u kojem je ŽR prijavljivala nekretnine u svom vlasništvu, ali ne i predmetnu nekretninu, sve iz razloga što ista dobro zna da je predmetna nekretnina u suvlasništvu stranaka svaki od njih za ½ dijela. Da je majka tuženika ŽR vlasnica predmetne nekretnine sasvim sigurno ne bi zaboravila "istu prikazati kao svoj posjed i vlasništvo u popisnom listu br. 1063 u postupku nove izmjere. Tužiteljica je, kao stvarna suvlasnica i suposjednica predmetne nekretnine u postupku nove izmjere istu prijavila kao svoj suposjed i suvlasništvo u popisni list br. 1255 od 17. lipnja 2013.g., područnog ureda za katastar Split za k. o. [katastarska općina] te dala izjavu u svezi posjeda po navedenom popisnom listu. Majka tuženika ŽR nikada nije bila u posjedu predmetne nekretnine već su prvi posjednici upravo tužiteljica i tuženik i to od 1988.g. Unatoč tuženikovim neosnovanim tvrdnjama da je vlasnica i posjednica čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je ušla u sastav novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bila njegova majka, istina je potpuno drugačija. Naime, sada pok. BR (otac tuženika i svekar tužiteljice), pogrešno smatrajući navedenu nekretninu svojom djedovinom, istu je usmeno darovao tužiteljici i tuženiku radi izgradnje njihove obiteljske kuće. Stranke su započele izgradnju navedene kuće 1988.g. Stoga, ako se i uzme da je pok. BR bio izvanknjižni vlasnik predmetne nekretnine istu je za života darovao svom sinu i nevjesti. Nakon smrti Nikole Javorčića 1994.g., predmetna nekretnina da je temeljem izjave nasljednika, kao izvanknjižno vlasništvo pogrešno ušla u ostavinsku masu ostavitelja. U navedenom ostavinskom postupku nije sudjelovala tužiteljica, obzirom da ista nije pozvana na nasljedstvo, pa u ostavinskom postupku nije mogla isticati činjenicu da predmetna nekretnina ne ulazi u ostavinsku masu njenog pok. svekra. Obzirom na navedeno, a kako tužiteljica nije bila sudionik ostavinske rasprave iza smrti SR, to ista nije niti vezana pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju br. O-1046/94 od 22. rujna 1994.g., a sve sukladno odredbama čl. 232. st. 1. Zakona o nasljeđivanju. Tužiteljica i tuženik da su 1995.g., podnijeli zahtjev za izdavanje rješenja o zadržavanju objekta u prostoru, iz koje činjenice proizlazi da su tada stranke već nastupale kao suvlasnici i suposjednici predmetne nekretnine. Tek nakon podnošenja Zahtjeva za izdavanje rješenja o zadržavanju objekta u prostoru stranke su zatražile izvadak iz zemljišne knjige i izvršile uvid u preris katastarskog plana, te utvrdili da je predmetna obiteljska kuća izgrađena na dvije čestice i to na čest zem. 4283/2 k. o. [katastarska općina] na kojoj je kao vlasnik bio upisan ER i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj su kao vlasnici bili upisani ĐR žena Mijina, OR pok. Ž i OR B pok. Ž, koji upis je datirao u zemljišnim knjigama od 30. studenog 1894.g. U odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koja je ušla u sustav novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), sud u postupku obnove zemljišnih knjiga nije uspio utvrditi tko su nasljednici upisani 1984.g., ĐR žena S, OR pok. Ž i OR B pok. Ž, te je u postupku uzeo izjave osoba koje su upisane kao posjednici predmetne nekretnine u katastarskom operatu, te su svi dali izjave da ne polažu pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini. U katastarskom operatu su kao posjednici čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bili upisani KR, FR i GR. Iz svih dokaza koji prileže spisu, kao i dokaza u postupku obnove zemljišnih knjiga, razvidno je da su stranke pošteni i nesmetani suposjednici i stvarni suvlasnici predmetne čest. zem. [katastarska čestica], površine 527m2 (nova izmjera) ZU 1986 k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i okućnica, anagrafske oznake [adresa] (formirane od dijela nekretnina stare izmjere čest. zem. [katastarska čestica], površine 422m2 i čest. zem. [katastarska čestica] površine 623m2, obje k. o. [katastarska općina]) već 26 godina, te su u cijelosti neosnovani navodi tuženika da predmetna nekretnina nije vlasništvo stranaka. Navodi tuženika da bi vlasnica obiteljske kuće koji su svojim radom i sredstvima za vrijeme trajanja braka gradile stranke, bila njegova majka, su u potpunosti neživotni i nelogični, posebno zbog činjenica da majka tuženika ima svoju kuću u kojoj živi i u kojoj je ranije živjela. Osim pukog navođenja tuženika da bi njegova majka bila vlasnica obiteljske kuće stranaka, ne postoji niti jedan drugi dokaz ili pravna radnja poduzeta od strane majke tuženika, koja bi opravdavala ili potkrijepila navedenu tvrdnju. Tužiteljica ima dokaze da je svojim sredstvima gradila predmetnu kuću, a o kojim troškovima je vodila osobnu evidenciju. Tužiteljica je zaposlena u građevinskoj firmi koju činjenicu je koristila kako prilikom nabavke i prijevoza građevinskog materijala, tako i za obavljanje pojedinih građevinskih radova. Konačno, kao što je otac tuženika darovao strankama nekretninu radi izgradnje kuće, tako je i otac tužiteljice omogućio strankama da punih 11 godina žive u stanu u njegovom vlasništvu bez ikakve naknade, u kojem stanu su stranke živjele i u vrijeme izgradnje predmetne kuće. Suviše, i otac i brat tužiteljice su tužiteljici davali novac kako bi joj pomogli u financiranju i izgradnji predmetne kuće. Neosnovan je i prigovor tuženika da je petit tužbe neuredan i da nije u skladu sa odredbama ZPP-a. Tužiteljica da tužbom traži razvrgnuće suvlasničke zajednice i etažiranja, a na što je ovlaštena temeljem odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te će nakon izrade elaborata etažiranja predmetne nekretnine od strane sudskih vještaka za građevinu i geodeziju i pribavljanja potvrde o samostalnim uporabnim cjelinama od nadležnog tijela, tužiteljica postaviti konačni tužbeni zahtjev. Predložila je da se izvede dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanja vještaka građevinske i geodetske struke kao i da izradi elaborat i prijedlog uređenja korištenja zemljišta oko zgrade.

4. Podneskom od **.**.2015. ŽR podnijela je tužbu glavnog miješanja naspram tuženika NR i IR. Navodi da je navedena uknjižba pogrešna. Stvarna vlasnica predmetne nekretnine da je tužiteljica. Ona da je pravo vlasništva te nekretnine stekla temeljem rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-1046/94 od 22. rujna 1994.g., iza smrti svog supruga pok. MR čija je nasljednica za cijelo. Prednik tužiteljice da je bio stvarni nasljednik za cijelo. Tuženici da su upisani vlasnici predmetne nekretnine u postupku preoblikovanja zemljišne knjige na osnovu Zakona o zemljišnim knjigama koji se vodi pod br. Z-6500/07 čak i protivno svojoj volji. Tužiteljica da je zajedno sa pok. suprugom na predmetnoj nekretnini izgradila obiteljsku kuću. Gradnju kuće su svojim radom pomagali sinovim NR i TR, samo u okviru obiteljske pomoći, a bez stjecanja bilo kakvih suvlasničkih prava. Slijedom navedenog tužiteljica predlaže da se utvrdi da je vlasnica čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo te ja ovlaštena temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na navedenoj nekretnini za cijelo, uz istodobni izbris prava vlasništva sa imena tuženika svaki za ½ idealnog dijela.

5. Podneskom od 28. svibnja 2015.g. tužiteljica se očitovala na iskaz tuženika, uredila je tužbeni zahtjev i očitovala se na tužbu glavnog miješanja od 21. travnja 2015.g. Tuženik da govori neistine da bi vlasnik predmetne obiteljske kuće stranaka, koji su stranke zajednički gradile svojim sredstvima za vrijeme trajanja braka bila njegova majka ŽR. Tuženik prvo navodi da su predmetnu kuću gradili njegov otac, brat i on, da bi u sljedećoj rečenici kazao da su troškove izgradnje snosili tužiteljica i on. Tuženik iskazuje da njegov brat TR tražio izgradnju gornjeg kata kuće, ali da u predmetnoj kući nikada nije živio i da je njegov zahtjev stavljen na čekanje, obzirom da se tužiteljica protivila useljenju njegovog brata, a u nastavku iskaza izjavio da su se tužiteljica i on odlučili za izgradnju gornjeg kata kada je počela propuštati voda i otpadati grede sa stropa. Tuženik navodi da njegov brat TR nije sudjelovao u postupku obnove zemljišne knjige i nije vlasničkih zahtjeva prema nekretnini, iako je znao da se taj postupak vodi. Da je brat tuženika gradio predmetnu nekretninu, da je u njoj imao namjeru živjeti ili da se smatrao vlasnikom predmetne nekretnine ili njenog dijela, sasvim sigurno bi sudjelovao u postupku obnove zemljišne knjige i prijavio svoj vlasnički zahtjev. Kontardiktornost tuženika proizlazi iz iskaza da njegova majka ŽR nije na popisnom listu navela predmetnu kuću kao svoje vlasništvo, jer je istu ostavila tuženiku i njegovom bratu, iako je na početku iskaza naveo da je vlasnica kuće upravo njegova majka. Očito da se kod davanja iskaza na sudu tuženik ne može odlučiti koja bi priča za njega bila najpovoljnija, da su kuću gradili njegov otac, brat i on ili da su vlasnici on i njegov brat, ili je vlasnica njegova majka. Neistino je da tužitelj u svom iskazu navodi da je njegov otac financirao određene radove prilikom financiranja gradnje kuće. U vrijeme građenja predmetne nekretnine otac tuženika već je bio umirovljenik, dok majka tuženika nikada nije radila, te isti nisu imali sredstava financijski pomagati strankama u izgradnji predmetne nekretnine. Isti nisu imali ušteđevine te su morali pozajmljivati novac i za otkup svoga stana. Tužiteljica smatra da iz dokaza koji prileže spisu jasno proizlazi da njen doprinos u izgradnji predmetne kuće veći od tuženikovog, obzirom da je većinu radova na njoj izvodila njena firma Cestar d.o.o. Split, te je u većem dijelu tužiteljica i financirala izgradnju, međutim, tužiteljica polazi od zakonske presumpcije da je imovina stečena u braku vlasništvo bračnih drugova, svakog od njih za ½ dijela. Predmetna kuća se gradila u periodu od 1988. do 1994.g., u fazama, i to temeljem projekta. Stranke su izgradnju financirale bankovnim i sindikalnim kreditima, a financijski je pomagala i obitelj tužiteljice. Na samom početku gradnje predmetne nekretnine tužiteljici da je pomagao ĆR njen brat, dok je otac VR financijski pomagao izgradnju u više navrata, čak je i baka tužiteljice u više navrata pomagala izgradnju. Tužiteljica da je za vrijeme gradnje kuće radila više poslova honorarno, te je sav novac koji je zarađivala ulagala u izgradnju predmetne kuće. Prema saznanjima tužiteljice, jedini novac koji je obitelj tuženika stranaka dala na ime izgradnje predmetne kuće je par tisuća DEM, koji su dobili na ime naknade za oduzetu imovinu (i to iz zahvalnosti što je otac tužiteljice VR pomogao im kod ostvarivanje navedene naknade). Kao što je već naprijed navedeno, a radi efikasnosti ovog postupka, tužiteljica je podnijela ovu tužbu polazeći od zakonske presumpcije da je imovina stečena u braku vlasništvo bračnih drugova, svakog od njih za ½ dijela, kao i od činjenice da je u sudskom postupku ponovnog preoblikovanja zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina] utvrđeno da su stranke u ovom postupku suvlasnici nekretnine za ½ dijela.

S obzirom da tuženik u ovom postupku osporava tužiteljici suvlasništvo predmetne nekretnine tužiteljica smatra da se treba utvrditi visinu suvlasničkih omjera stranaka na predmetnoj nekretnini. Obzirom na navedeno predlaže da se utvrdi da su tužiteljica IR i tuženik NR iz osnova bračne stečevine suvlasnici nekretnine zemljišno knjižno označeno ka čest. zem. [katastarska čestica] (nova izmjera), ZU 1986 k. o. [katastarska općina], svatko za ½ dijela. Predlaže i da se razvrgne suvlasnička zajednica između stranaka na čest. zem. [katastarska čestica] (nova izmjera), ZU 1986 k. o. [katastarska općina], na način da se utvrđuju posebni dijelovi (etaže) koji pripadaju tužiteljici na ime njenog suvlasničkog dijela od ½ dijela predmetne nekretnine i posebni dijelovi (etaže) koji pripadaju tuženiku na ime njegove ½ suvlasničkog dijela predmetne nekretnine na osnovu prijedloga tužiteljice, procjene sudskog vještaka i odluke suda s tim da će se ova točka tuženog zahtjeva precizirati nakon izrade elaborata o procjeni predmetne nekretnine. Predlaže da sud obveže tuženika da naknadi tužiteljici troškove ovog parničnog postupka.

U odnosu na tužbu glavnog miješanja tužiteljice od 21. travnja 2015.g. navodi da tužiteljicu glavnog miješanja zastupa isti odvjetnik kao i tuženika NR iz čega proizlazi da je ova tužba iskonstruirana u svrhu da tuženik NR onemogući tužiteljici u ostvarivanju njenih prava stečenih u braku. Konačno da se radi o koliziji interesa što se protivi odvjetničkoj etici. U odnosu na činjenične navode tužbe glavnog miješanja, tužiteljica ostaje kod svih navoda iznesenih o ovom postupku, a posebice kod navoda iz podneska 7. studenog 2014.g. kao i iz navoda iz ovog podneska. U prvom redu ističe da je čest. zem. [katastarska čestica] (nova izmjera) ZU1986 k. o. [katastarska općina] formirana od dijela nekretnine stare izmjere čest. zem. [katastarska čestica] površine 422m2 i čest. zem. [katastarska čestica] površine 623m2, obje k. o. [katastarska općina]. Tuženik NR u svom odgovoru na tužbu tvrdi, da je njegova majka tužiteljica glavnog miješanja vlasnica stare izmjere čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu br. O-1046/94 od 22. rujna 1994.g., donijetog iza smrti njegovog oca SR, pok. MR, međutim, ne navodi se da bi ista bila vlasnica i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], obzirom da otac tuženika, BR, a niti njegova obitelj nikada nisu bili stvarni niti formalno-pravni vlasnici navedene nekretnine. Međutim u svojoj tužbi tužiteljica glavnog miješanja tvrdi da je ista vlasnica čest. zem. [katastarska čestica] (nova izmjera) ZU 1986 k. o. [katastarska općina], za cijelo, koja čestica je formirana od dijela nekretnine stare izmjere čest. zem. [katastarska čestica] površine 422m2 i čest. zem. [katastarska čestica] površine 623m2, obje k. o. [katastarska općina] i to temeljem nasljeđivanja iza smrti svoga supruga SR. Navodi tužiteljice glavnog miješanja u stvarnosti su neistinite te je tužba glavnog miješanja neosnovana. Naime kao što je to navedeno u podnesku tužiteljice od 7. studenog 2014.g., u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina] sud je pravilno utvrdio da je u zemljišnim knjigama kao isključivi vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] bio upisan ER temeljem presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj IP-1921/82 od 30. ožujka 1983.g. U navedenom postupku kao tuženici bili su označeni HR udova MR i ŠR pok. MR i Javorčić AR pok. MR (majka i braća SR pok. MR, supruga tužiteljice glavnog miješanja), obzirom da su isti bili formalno upisani kao suvlasnici predmetne nekretnine temeljem rješenja Općinskog suda u Splitu O-311/61 od 26. veljače 1962.g. donijeto iza smrti PR pok. RR. Nadalje u postupku pod poslovnim brojem IP-1921/82 je utvrđeno kako je temeljem materijalne diobe predmetna nekretnina pripala u isključivo vlasništvo LR pok. N, također tuženika u postupku koji je nekretninu prodao ER. Iz naprijed navedenog proizlazi da BR pok. MR, suprug tužiteljice glavnog miješanja, nije bio niti stvarno niti formalno vlasnik predmetne nekretnine suviše nije bio niti nasljednik temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu br. O-311/61 od 26. veljače 1962.g., donijetog iza smrti njegovog oca DR, pok. RR, već su njegovi nasljednici bili HR udova M, E. MR i ZR pok. MR. Stoga u ostavinsku masu pok. SR nije mogla ući predmetna nekretnina niti kao izvanknjižno vlasništvo temeljem izjave njegovih nasljednika. Da tužiteljica glavnog miješanja nikada nije bila vlasnica predmetne nekretnine utvrđuje činjenica da ista nikada nije predmetnu nekretninu prijavila kao svoje vlasništvo što je razvidno iz popisnog lista 1063 od 17. ožujka 2009.g. Područnog ureda za katastar za k. o. [katastarska općina]. Obzirom na naprijed navedeno jasno je da je tužiteljica glavnog miješanja nastojala pomoći svome sinu NR da postane vlasnik za cijelo obiteljske kuće koju je za vrijeme trajanja braka gradio sa svojom suprugom IR. Stoga predlaže sudu odbiti tužbu glavnog miješanja, odbiti kao neosnovanu i naložiti tužiteljici glavnog miješanja IR naknaditi parnični trošak.

6. Rješenjem Općinskog suda u Splitu br. Pst-565/13 od 21. studenog 2016.g. utvrđeno je da se tužba u ovoj pravnoj stvari smatra povučenom.

7. Podneskom od 12. prosinca 2016.g. tužiteljica je podnijela prijedlog za povrat u prijašnje stane podredno žalbi protiv rješenja od 21. studenog 2016.g.

8. Rješenjem ovog suda Pst-565/13 od 21. veljače 2017.g. dopušten je povrat u prijašnje stanje te je ukinuto rješenje ovog suda od 21. veljače 2017.g.

9. Rješenjem ovog suda poslovni broj P-4472/17 od 14. svibnja 2018.g. razdvojen je parnični postupak po tužbi tužiteljice ŽR protiv tuženika pod 1. NR i tužene pod 2. IR te će se postupak voditi pod novim poslovnim brojem. Naloženo je pisarnici da dodijeli novi poslovni broj tužbi od 21. travnja 2015.g., radi utvrđenja prava vlasništva.

10. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom izvatka iz zemljišne knjige ZK odjela u Splitu od 4. svibnja 2009.g., zapisnika ZK odjela u Splitu povodom preoblikovanja zemljišne knjige za katastarsku općinu [katastarska općina] od 21. travnja 2009.g. rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-73/12 od 4. siječnja 2013.g., prerisa katastarskog plana za k. o. [katastarska općina] od 13. lipnja 2013.g., od 17. lipnja 2013.g., presude zbog izostanka Općinskog suda u Splitu od 30. ožujka 1983.g., izvatka iz zemljišne knjige k. o. [katastarska općina] ZK uložak [broj ZK uloška] za čest. zem. [katastarska čestica], preglednika katastarskih podataka, izjave ER od 25. ožujka 2009.g., popisnog lista Državne geodetske uprave Područnog ureda za katastar Split za k. o. [katastarska općina] od 17. ožujka 2009.g., poziva Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar upućenog IR za dan 9. veljače 2009.g. od 21. siječnja 2009.g., popisnog lista br. 1255 Državne geodetske uprave Područnog ureda za katastar od 17. lipnja 2013.g., popisnog lista Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar k. o. [katastarska općina] za kat. čest. [katastarska čestica] od 26. siječnja 2009.g., izjave IR od 11. veljače 2009.g., dopisa Županiji Splitsko-dalmatinske, Ureda za prostorno uređenje, stambeno komunalne poslove graditeljstvo i zaštitu okoliša Klasa: UP/I-350- 05/95-02/00308, Urbroj: 2181-08-05-02-95-03 od 8. rujna 1995.g. upućeno MR i IR, izvatka iz zemljišne knjige od 12. prosinca 2025.g., zapisnika sastavljenih u ZK odjelu [adresa] od 21. travnja 2009.g., zapisnika ZK odjela u Splitu br. Z-6500/2007 od 9. veljače 2009.g., pregleda podataka iz katastarskog operata od 30. studenog 2005.g., pregledom spisa O-294/87, pregledom spisa O-1046/94 od 22. rujna 1994.g., saslušanjem tužiteljice i tuženika, pregledom rješenja o nasljeđivanju O-294/87 iza smrti MR HR od 15. travnja 1988.g., pregledom rješenja o nasljeđivanju O- 1046/94 iza pok. MR BR i pok. MR od 22. rujna 2024.g., saslušanjem ŽR, saslušanjem svjedoka UR, TR, ČR, CR, nacrta obiteljske kuće iz rujna 1988.g., saslušanjem svjedoka JR, IC, NC, ŽC, BC, SC, IRS, očevidnog izvješća i stručnog mišljenja ing. Darka Smodlake, sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina od 25. svibnja 2020.g., izvatka iz zemljišne knjige od 22. listopada 2020.g., pregled katastarskih podataka od 4. srpnja 2008.g., izjave od 6. kolovoza 1994.g., izjave od 31. listopada 2020.g. i izjave SC od 31. listopada 2020.g.

11. Presudom ovog suda poslovni broj P-4472/17-34 od 22. veljače 2022.g. utvrđeno je da su tužiteljica IR i tuženik NR, iz osnova bračne stečevine, suvlasnici nekretnine zemljišno-knjižno označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (nova izmjera) Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], svako za ½ dijela (toč. I. izreke). U točki II. izreke odlučeno je da se razvrgava se suvlasnička zajednica između stranaka na čest. zem. [katastarska čestica] (nova izmjera) Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], na način da se utvrđuju posebni dijelovi (etaže) koji pripadaju tužiteljici na ime njenog suvlasničkog dijela od ½ predmetne nekretnine i to: Istočni gospodarski prostor označen u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Darka Smodlake ''Split, svibanj 2020.'' položeno na etaži suterena, koje odvaja novo izvedena pregrada označena crvenom linijom, te stambeni prostor označen žutom bojom položen na etaži prizemlja, koje odvaja zajednički ulazni hodnik (označeno plavom bojom) iz kojeg se preko postojećih vrata (ulaz u blagovaonicu) pristupa u novopredloženu stambenu uporabnu cjelinu na položeno na južnoj strani prizemlja ( označeno žutom bojom ) a koja stambena cjelina položena na južnom dijelu prizemlja, koja je u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Darka Smodlake ''Split, svibanj 2020.'' označena žutom bojom sastoji od wc-a, blagovaonice, kuhinje, ostave, terase (ne natkriveni balkon), terase (natkrivena lođa), ostave, te dnevnog boravka ukupne korisne površine 55,59 m2, te istočni stambeni prostor na prvom katu, prikazan žutom bojom u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Darka Smodlake ''Split, svibanj 2020.'' do kojeg stambenog prostora se pristup odvija sa okućnice na prvi kat preko zajedničkog dvokrakog vanjskog nenatkrivenog stepeništa i zajedničkog dijela terase dimenzija 1,20x1,40m položeno u sjeveroistočni ugao objekta, te posebni dijelovi (etaže) koji pripadaju tuženiku na ime njegovog suvlasničkog dijela od ½ predmetne nekretnine i to zapadni gospodarski prostor označen u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Darka Smodlake '' Split, svibanj 2020.'' položeno na etaži suterena, koje odvaja novo izvedena pregrada označena crvenom linijom, te stambeni prostor označen zelenom bojom položen na etaži prizemlja, koje odvaja zajednički ulazni hodnik (označeno plavom bojom) iz kojeg se preko postojećih vrata (ulaz u blagovaonicu) pristupa u novopredloženu stambenu uporabnu cjelinu na položeno na sjevernoj strani prizemlja ( označeno zelenom bojom ) a koja stambena cjelina položena na sjevernom dijelu prizemlja, koja je u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Darka Smodlake ''Split, svibanj 2020.'' označena zelenom bojom sastoji od hodnika, kupaonice, sobe (sjeveroistok), garderobe, sobe (sjeverozapad) te sobe (zapad) ukupne korisne površine 46,82 m2. Zajednički za obje novopredložene stambene uporabne cjeline pripadaju za jednu polovicu dijela na istočnom dijelu prizemlja i to trijem i hodnik od ukupno 9,10 m2. Tuženiku pripada i stambeni prostor na prvom katu, prikazan zelenom bojom u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Darka Smodlake '' Split, svibanj 2020.'' do kojeg stambenog prostora se pristup odvija sa okućnice na prvi kat preko zajedničkog dvokrakog vanjskog nenatkrivenog stepeništa i zajedničkog dijela terase dimenzija 1,20x1,40m položeno u sjeveroistočni ugao objekta. Gospodarski (garažni) prostor na sjevernom dijelu prizemlja dijeli se na dva jednaka dijela na način da tužiteljici pripada istočni a tuženiku zapadni dio, tako da veličina svakog dijela iznosi 7,02m[2] . Obvezan je tuženik da nadoknadi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 15.240,00 kn, sve sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište prema eskontnoj stopi HNB, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe (toč. III. izreke).

12. Rješavajući po žalbi tuženika Županijski sud u Vukovaru poslovni broj Gž-854/2022-4 od 12. ožujka 2022.g. uvažio je žalbu tuženika NR te ukinuo presudu Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4472/17-34 od 22. veljače 2022.g. i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

13. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

14. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđivanjem suvlasništva na kč. br. [katastarska čestica] (nova izmjera) ZU 1986 K. O. [katastarska općina] u ½ dijela kao i zahtjev za razvrgnuće suvlasničke zajednice između stranaka na čest. zem. [katastarska čestica] ZU 1986 k. o. [katastarska općina], etažiranjem.

15. U ovom postupku su mjerodavne su odredbe Zakon o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine" broj 11/78, 27/78, 45/89, 59/90, 25/94, 162/98 dalje: ZBPO), a s obzirom na vrijeme stjecanje imovine koja je predmet ovog spora.

16. Prema odredbi čl. 277. ZBPO-a imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, njihova je zajednička imovina, a njihov udio u zajedničkoj imovini određuje se prema doprinosu svakog bračnog druga u stjecanju te imovine pri čemu se ne vodi samo računa o zaradi bračnog druga već i o pomoći jednog bračnog druga drugome, radu u domaćinstvu i porodici te svakom drugom obliku rada, suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine (čl. 287. ZBPO).

17. Među strankama nije sporno da su stranke sklopile brak u Splitu 15.studenog 1980.g. te da je njihov brak razveden presudom Općinskog suda u Splitu P Ob-64/11 od 6. rujna 2011.g., a koja presuda je pravomoćna istoga dana, a što proizlazi iz navedene presude.

18. Nije ni sporno da su ovdje tužiteljica i tuženik upisani, prilikom preoblikovanja zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina], a što je utvrđeno na zapisniku Općinskog suda u Splitu, br. Z-6500/2007/1986 od 21. travnja 2009.g., kao vlasnici kat. čest. [katastarska čestica], površine 527m[2] , ZU 1986 k. o. [katastarska općina], svaki za ½ dijela.

19. Među strankama nije ni sporno da je rješenjem Općinskog suda u Splitu, poslovni broj R1-73/12 od 4. siječnja 2013.g. ovdje tužiteljica, a tamo predlagateljica IR, a obzirom da je među strankama nastao spor u visini suvlasničkih udjela na predmetnoj nekretnini upućena da sporna pitanja riješi u parnici, a taj izvanparnični postupak da je obustavljen.

20. Među strankama nije ni sporno da je za vrijeme trajanja braka stranaka izrađena obiteljska kuća na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

21. Između stranaka je sporno predstavljaju li utužena nekretnina bračnu stečevinu stranaka, a potom sporna je visina suvlasničkih dijelova.

22. Prije svega treba raspraviti prigovor tuženika iznijet na ročištu od 4. svibnja 2026.g. Tuženik u odnosu na točku I. tužbenog zahtjeva smatra da se ovdje radi o presuđenoj stvari te da nema mjesta utvrđivanju suvlasništva kada su stranke u ovom postupku već upisane za navedene suvlasničke omjere. U odnosu na točku II. tužbenog zahtjeva tuženik smatra kako je sukladno čl. 48. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te čl.27 Zakona o izvanparničnom postupku, a i ranije čl. 267. st. 2. Zakona o vanparničnom postupku koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja tužbe, nesporno propisano da se razvrgnuće suvlasništva uspostavom etažnog vlasništva kada nema spora o predmetu razvrgnuća prava suvlasništva i suvlasničkim omjerima provodi u izvanparničnom postupku. Slijedom navedenog tuženik smatra kako je tužbu potrebno odbaciti te odbiti kao neosnovanu te naložiti tužiteljici snašanje parničnog postupka.

23. Tužiteljica je u cijelosti ostala kod tužbe i tužbenog zahtjeva navodeći da je ona tražila razvrgnuće suvlasničke zajednice, a nakon toga da je upućena u parnicu radi čega je pokrenula ovaj postupak. Kuća koja je predmet ovog postupka i u odnosu na koji želi znati što je njen dio, da se sastoji od podruma, poluprizemlja i potkrovlja. U međuvremenu od kada je pokrenula ovaj postupak ona i tuženik da su podijelili stan koji se nalazi povrh podruma. Svatko ima svoj ulaz i to su u biti dva zasebna stana. U potkrovlju da nije ništa napravljeno. Njen prijedlog je da to potkrovlje prenesu na njihovu zajedničku djecu na jednake dijelove. Suglasna je da podrum ona i tuženik podijele po pola. Imaju još i dva garažna mjesta te je suglasna da ona i tuženik to podijele po pola.

24. Prije svega sud naglašava, a u odnosu na prigovore tuženika, iako su stranke upisane kao suvlasnici predmetne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 1986 k. o. [katastarska općina] kao suvlasnici svatko za ½ dijela, tužiteljica ima pravni interes da ustraje u ovom postupku, a obzirom da joj je u izvanparničnom postupku radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, tuženik osporio visinu suvlasničkog udjela na predmetnoj nekretnini. Sukladno rješenju Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-73/12 od 4. siječnja 2013.g. ista je upućena da nastali spor o visini suvlasničkog udjela na predmetnoj nekretnini riješi u parnici, slijedom čega je ista i pokrenula ovaj postupak.

25. Ova tužba je pokrenuta za vrijeme važenja Zakona o vanparničnom postupku iz 1934.g. to u smislu Pravnog pravila paragrafa 267, a u svezi sa paragrafom 268, sud je u ovom slučaju predlagateljicu uputio da pokrene parnicu. Radi čega se slijedom navedenog, ukazuje kao neosnovan prigovor tuženika da bi se radilo o presuđenoj stvari.

Neosnovan je i prigovor tuženika da se o razvrgnuću suvlasničke zajednice ne može odlučivati u parničnom postupku. Kako je već naprijed iskazano među strankama se ukazala kao sporna veličina suvlasničkih udjela na predmetnoj nekretnini, radi čega se u smislu čl. 48. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nije ni moglo provesti razvrgnuće u okviru izvanparničnog postupka, a što se može tražiti i u parničnom postupku u jednom od točaka tužbenog zahtjeva, a o čemu će biti odlučeno u ovom parničnom postupku.

26. Iz iskaza saslušane tužiteljice na ročištu od 23. travnja 2015.g. proizlazi da je predmetna kuća nastala spajanjem dijelova čestica od kojih je jedna bila u vlasništvu pok. AR, a druga od ER. Ona i tuženik da od istih nisu sada kupili postojeću nekretninu, već da im je tu nekretninu dao otac tuženika BR smatrajući da se radi njegovoj nekretnini. Na predmetnoj nekretnini da su izgradili kuću koja se sastoji od suterena, prizemlja i kata, a uz istu da se nalazi garaža i okućnica. Njene kolege da su izradile nacrt iskolčile predmetnu nekretninu, a tuženik i ona da su zajedno financirale troškove iz ranije iste. Štoviše, njen otac da je posudio 5.000,00 DEM koje je potrošila prilikom izgradnje navedene kuće. Sa tuženikom da je sklopila brak 1980.g. Prvih 15 mjeseci da su živjeli kod njenog strica, a potom 15 mjeseci da su bili podstanari, a potom 11 godina u stanu njenog oca. Prvotno je bilo govora da će njenom ocu plaćati najamninu, a kada je otac čuo da će graditi kuću rekao im je da taj iznos koji bi trebali plaćati sa naslova najamnine koriste za gradnju kuće. Tako da nikada njenom ocu nisu plaćali najamninu. Kada su počeli graditi kuću da nisu znali kakvo je stanje u zemljišniku i katastru glede predmetne nekretnine. Kada su napravili podrum tek tada da je čula kako je pola nekretnine u vlasništvu AR, dok kada je rađena izmjena k.o. [adresa].g. da je saznala da je drugi dio nekretnine u vlasništvu ER. Taj dio koji je u vlasništvu ER da je bio uključen u ostavinsku masu iza pok. djeda tuženika, DR, a kojeg su naslijedila dva sina i supruga, međutim ne i otac tuženika, a poslije je jedan od nasljednika prodao tu nekretninu ER koji sudskim putem istu očistio pravno na način da je postao isključivi vlasnik. Na predmetnoj nekretnini prilikom gradnje kuće iskop terena, miniranje i rad bagera vršilo je poduzeće Cestar i to besplatno, osim što je ona platila samo jedan sat bagera. Drvenu građu da je posudila od poduzeća, a također da je posudila gume, lopate i slično. Prijevoz većine materijala da je vršen besplatno od strane njenog poduzeća. Dionice Cestara da je prodala 90-tih godina za iznos od 12.500,00 DEM, a dio toga novca da je potrošila na kupnju harmonike vrata. Zatvore na kući da su kupili ona i tuženik zajedno, a 2002.g. ona da je kupila nove zatvore i vrata sama, te da je podmirila troškove sepiranja kuće, izrade oluka i sanacije krova, za što je sveukupno potrošila iznos od 13.300,00 DEM. Nacrt krova na toj kući da je napravio MC njen kolega i to besplatno. EC sa grupom radnika da je na predmetnoj kući radio sepiranje. Predmetna kuća da nema građevinsku dozvolu, a ona da je podnijela zahtjev za izdavanje iste za što je platila 8.800,00 Kn. Kada im je svekar darovao predmetnu nekretninu, s tim da je bila upoznata svekrva i bila je suglasna sa tim. Svekar da im je pomagao u izgradnji na način da je zidao gornji zid. Na tom gornjem katu danas da se nalaze nosivi zidovi i srednji zid, izvana je sepirana, ali nema ni struje ni vode. Prostorije ispod toga neizgrađenog kata imaju i struju i vodu, računi glase na tuženika. Ni svekar ni svekrva nikada nisu pokazali da bi tu kuću smatrali svojom. Za gradnju navedene kuće otac da joj je posudio 5.000,00 DEM koji nikada nije vratila. Za sređivanje ZK stanja ER da joj je dao ovjerenu izjavu. Od 1984.g. do danas da radi u poduzeću Cestar d.o.o. Kuća se počela graditi 1988.g., a useljenje je bilo 1994.g. Svekar da je darovao tuženiku i njoj predmetnu nekretninu krajem 1997.g. i to usmenim putem.

27. Iz iskaza saslušanog tuženika 23. travnja 2015.g. proizlazi da nekretnina na kojoj se nalazi predmetna kuća da je u vlasništvu njegove majke ŽR, a koju je naslijedila od njegovog oca. Nije istina da bi njegov otac predmetnu nekretninu darovao njima. Dok su tužiteljica i on živjeli u stanu njenog oca da je dolazilo do sukoba između njih i on da se htio razvesti, a otac da ga je u tome spriječio i nagovorio da krenu sa izgradnjom kuće. Napominje da je on prije izgradnje predmetne kuće već sa bratom krenuo graditi kuću u [adresa], međutim zbog vlasničkih odnosa na toj nekretnini izgradnjom da su prestali. Predmetnu kuću, koja je predmet spora, gradili smo zajednički otac, brat i ja, te je prilikom te gradnje nije bilo riječ o tome što će kome od njih pripasti, već da je bilo najvažnije da se on smjesti. Troškove izgradnje snosili su tužiteljica i on, a njeni navodi glede besplatnih radova od strane njenog poslodavca da su neistiniti, osim što su od Cestara posudili lopate, kariole te gume. Točno je da tužiteljica sama radila zatvore i sepiranje, dok su neistinite tvrdnje da bi radila sanaciju krova. Točno je da je H sudjelovao u obavljanju poslova miniranja, dok druge poslove isti nije obavljao. Njegov brat da nikada nije živio u predmetnoj kući, isti je tražio da izgradi gornji kat kuće i da se useli u isti, međutim kako se tužiteljica tome protivila, on se dogovorio sa bratom i taj njenog zahtjev nije realiziran odnosno stavljen je na čekanje. Kada su on, otac i stric obilazili nekretnine i tražili na kojoj će sagraditi kuću tome da nije bila prisutna tužiteljica. U postupku obnove zemljišne knjige njegov brat da nije sudjelovao sa zahtjevom prema predmetnoj nekretnini iako je znao da se taj postupak vodi. Njegova majka na popisnom listu da nije navela tu nekretninu jer je istu ostavila svojim sinovima. Njegova majka da je vlasnica kuće za cijelo koja se nalazi poviše predmetne kuće, a ista je kupljena poslije gradnje njihove kuće. Tvrtka Cestar osim miniranja nije obavila nikakve druge radove. Naveo je i da je radio godinu dana u Jugoplastici, a nakon toga u Hrvatskoj pošti, gdje radi posljednjih 38 godina. Kuća da se gradila u hodu, štoviše, tijekom gradnje da nisu imali novca, a kada su grede sa stropa počele padati i počela propuštati voda kroz strop da su odlučili graditi gornji kat, na kojem se i danas nalaze goli zidovi. Ne zna je li tužiteljica posuđivala kakav novac od oca i brata za gradnju te kuće. Tijekom trajanja ovog postupka da je obavljao na predmetnoj nekretnini i to konkretno da je napravio ogradu koja je bila potrebna za legalizaciju, a prilikom izgradnje iste da se nije konzultirao niti tražio suglasnost tužiteljice. Tijekom razdoblja kod kojeg su stanovali u stanu tužiteljičinog oca istome da nisu plaćali najamninu. Njegov otac da je preminuo 1994.g. i misli da su u to vrijeme već preselili u predmetnu kuću. Sa Božje strane tužiteljica nema nikakvog prava na tu kuću, ali sa materijalne strane možda ima, trebao bi promisliti o tome. Tijekom gradnje kuće nikada nije dogovarao sa tužiteljicom oko gradnje. Njegov otac da je financirao određene radove provedene prilikom izgradnje predmetne kuće, međutim sada da ne može precizno reći koje radove i u kojim iznosima. Njegov ujak HC i rođak ŠC da su radili u Cestar d.o.o. i to ujak na mjestu direktora, a rođak na radnom mjestu blagajnika, međutim u vrijeme izgradnje kuće ujak da mu je bio u mirovini, a rođak da je radio.

28. Pregledano je i rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu br. O-294/87 od 15. travnja 1988.g., a iza HR udova MR, umrle **.**.1987. iz kojeg proizlazi da se njenim nasljednicima proglašavaju RR, ŠR i BR, sinovi pokojne. U tom rješenju ostavinu iza pok. HR ne sačinjavaju nekretnine koje su predmet ovog postupka.

29. Pregledano je i rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu br. O-1064/94 od 22. rujna 1994.g. iza smrti pok. HR BR, pok. MR, a umrlog **.**.1994. i uvidom u isto je utvrđeno da njegovu ostavinu sačinjava i to kat. čest. [katastarska čestica] i kao njegovi nasljednici su temeljem zakona i temeljem ustupa TR pok. BR, sina, za 1/3 dijela i ustupa ZC, sina, za 1/3 dijela, obaju u korist ŽR, supruge, tako da ostavina pripada i to ŽR, udovi BR, supruzi za cijelo (ovdje majci tuženika).

30. Iz iskaza saslušanog svjedoka UR, inače rođaka tuženika proizlazi da se sporna nekretnina nalazi u [adresa] nekih 100m2 od njegove kuće. On da ne zna kada se kuća počela graditi, ali da je počeo raditi BR, tuženikov otac, dok je kat počeo raditi tuženik. On da je po struci zidar i da je pomagao u gradnji kuće, radio nekih 15 dana. Po njegovim saznanjima vlasnik nekretnine da je bio pok. BR koji je počeo sa izgradnjom kuće i on da je plaćao usluge kada se kuća počela graditi. Temelje te kuće da je on osobno kopao, kao i pok. BR uz pomoć sina NR. Nije čuo da bi djelatnici Cestara radili na ovoj kući.

31. Iz iskaza saslušanog svjedoka TR, inače brata tuženika, proizlazi da se kuća počela raditi 80-tih godina i da je počeo raditi njegov otac zajedno sa bratom. Otac da je radio u Plovputa, a brat u Jugoplastici i Pošti. Imali su staru kuću u [adresa] i to da je bila njegova djedovina gdje je njegov otac imao suvlasnički dio. Otac da mu je dobio stan u Plovputa, spornu kuću da je financirao njegov otac prodajom zemalja. On da je bio pomorac i financijski da je pomagao kod vodovodne mreže koju je u cijelosti isfinancirao. Nije u dobrim odnosima sa strankama, te da rijetko prolazi ispred njihove kuće i nije mu poznato da li je kuća završena. Detalje oko gradnje sporne kuće da mu nisu poznati, da može samo pretpostavljati jer kako je rekao da je bio pomorac. Poznato mu je da je tužiteljica radila u Cestara. Nije mu poznato da li je i koliko sudjelovala tužiteljica u gradnji kuće, vjerojatno jeste, ali to da ne može tvrditi. Točno je da je LC pomogao u izgradnji kuće i bio je plaćen novcem od prodaje zemlje koja u vlasništvu oca BR. Misli da je brat digao neki kredit. Ne može se sjetiti je li njegov otac bio u mirovini kada se kuća počela graditi. Njegov otac da je prodao zemlju, nešto je sačuvao, a dio dao NR za izgradnju kuće. Stan u [adresa] da je kupio on, a da su ga stavili na oca jer je to bila najpovoljnija opcija. Njegov otac da nije otkupio stan jer odakle njemu 6.500,00 DEM. Otac je dao novac NR za izgradnju kuće, a sa njim da imao dogovor da će on otkupiti stan koji je otac dobio od Plovputa i koji će pripasti njemu. Upitan je li mu poznato da bi H izvodio radove prilikom izgradnje sporne kuće, navodi da mu nije poznato, ali zna da je neki RC radio na izgradnji kuće. Poznato mu je da se rješavalo ZK stanje u [adresa], a da se on na to nije odazvao. Isti nije htio odgovoriti na pitanje je li sporna kuća od NR i IR ili od njegove majke. Kada bi došao sa broda da je koliko je on vidio da su temelje radili brat, pokojni otac, otac od tužiteljice i prijatelj njegovog brata iz Pošte. On ne zna koliko je točno novca njegov brat uložio u tu kuću. Izjavljuje da su se tri do četiri zemlje prodale i uložile u kuću, a cijena za izgradnju vodovodne mreže da je on platio i koštala je 700,00 USD.

32. Iz iskaza saslušane svjedokinje ČR, nesrodna sa strankama proizlazi da ona poznaje stranke u postupku. Tužiteljica da joj je bila radna kolegica. Iz razgovora sa tužiteljicom ima saznanja da su ona i suprug gradili kuću u [adresa] u kojoj su stanovali. Nikada nije bila u toj kući. Zna da je građevinski material uzimala u firmi i plaćala račune, obzirom da je ista bila djelatnica Cestara i material da je bio besplatan. Prilikom iskopa temelja koristila se Cestarova mehanizacija sa njihovim djelatnikom koji je odredio gabarite kuće. Sva saznanja da ima iz razgovora sa tužiteljicom.

33. Iz iskaza saslušane svjedokinje CR, inače radne kolegice tužiteljice proizlazi da vezano za izgradnju kuće saznanja ima iz razgovora sa tužiteljicom. Ista je potvrdila navode ostalih djelatnika Cestara koji su ovdje saslušani u svojstvu svjedoka, da su joj svi iz Cestara pomagali prilikom izgradnje kuće. Tužiteljica je naručivala građevinski materijal u firmi, pomagali su joj poslovođe, inženjeri i dr. da počne sa izgradnjom kuće na način da su joj radili nacrte i iskope, a poznato je da je bio kamen na mjestu izgradnje te je firma poslala bager. Kako se sa bagerom nije uspjelo, došli su mineri iz cestara i riješili pripremu zemljišta. Pomogao joj je i RC koji je bio tehničar i napravio je nacrt.

34. Saslušana je i ŽR, majka tuženika, tada u svojstvu umješača, a prije nego je razdvojen spis, ista je u svom iskazu navela da joj je tužiteljica nevjesta. Ona da je vlasnica čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja ima negdje 500m2, a vlasništvo na predmetnoj nekretnini da je stekla 1994.g. rješenjem o nasljeđivanju iza smrti supruga SR koji je bio vlasnik nekretnine za cijelo. Istu nekretninu da je njen suprug stekao od svog oca. Zajedno sa svojim pok. suprugom da su negdje 1989.g. počeli izgradnju obiteljske kuće koja se sastojala od prizemnice i kata. Računali su tada da bi prizemlje pripalo NR i IR, a kat suprugu i njoj. Inače, u gradnji kuće da su svojim radom i dijelom pomagali njeni sinovi NR i TR. Ona i njen suprug da su tužiteljici davali novčana sredstva za izgradnju kuće koja je dalje naručivala građevinski materijal za gradnju te kuće. Sin TR da je pomorac i kao što je rekla da je fizički i financijski pomagao u dijelu u gradnji ove kuće. Godine 1994.g. NR i IR da su uselili u prizemlje ove kuće, a ona da je ostala živjeti u [adresa], a obzirom da kat kuće nisu završili do stupnja useljenja. Njena nevjesta IR da je bila djelatnica poduzeća Cestar i vjerojatno je i ona financijski ulagala u izgradnji kuće, ali ona da ne zna i nema podatak sa koliko sredstava je ona učestvovala. Tek 2015.g. da je ustala tužbom kao umješač iako se parnica vodi od 2013.g. jer da nije znala što ovdje tužiteljica radi. Upitana zašto ovu nekretninu prilikom obnove u ZK knjigama nije prijavila kao svoje vlasništvo izjavila je da je to napravila. Upitana i tko je AC i ima li saznanja da je isti prodao ER, ista je izjavila da poznaje LR jer da je on rođak njenog supruga, te da joj je poznato da je AC prodao ER zemlju u [adresa], ali ne ovu zemlju koja je predmet spora već sasvim drugu parcelu. Poznato joj je da se sadašnja parcela sastoji od dvije parcele s tim da jedan dio pripao pok. LR, a drugi dio pok. MR. Nije joj poznato tko je ĐR. Zna da se njen pok. muž BR iza smrti svoga oca odrekao nasljedstva u koristi majke. Ona da nikada nije zasnovala radni odnos te da nije imala svojih prihoda. Njen suprug da je radio Plovput i umirovljen je 1991.g., a umro je 1994.g. Na predmetnoj kući radove da je izvodio njihov rođak LC koji je dovodio svoje radnike. Ne može se sjetiti je li tko iz poduzeća Cestar dolazio u izgradnju kuće. Njen drugi sin TR da nije imao vlastitu aspiraciju na ovu zemlju i kuću. Suprug BR da je svojedobno prodao zemlju za 18.000,00 DEM tako da su imali sredstva. Njen suprug da je radio i uzdržavao sebe, nju i svoju majku. Ne može se sjetiti kada je suprug prodao zemlju uglavnom da je to bilo prije 1994.g. Ona inače da živi u stanu u [adresa] koji se nalazi 100m od sporne kuće. Ona da je vlasnica toga stana tj. kuće u kojoj trenutno živi. Točno je da njen suprug naslijedio zemlju od svoje majke pok. HR zajedno sa ostalom braćom, a suprug pok. HR da se zvao DR i ona da je naslijedila imovinu pok. MR. Njen sin TR da je htio nadograditi kat kuće na spornoj kući, ali je odustao, jer se dogovorio sa bratom NR da bi kuća u kojoj ona sada živi pripala TR, a kuća koja je predmet ovog postupka NR.

35. Sud je saslušao svjedoka JR i to nesrodnog sa strankama iz kojeg proizlazi da je tužiteljica njegova kolegica koju poznaje i da radi u poduzeću Cestar i radi kao šef transporta. Poznato mu je da je tužiteljica od firme i njega za izgradnju u [adresa] kuće dopremu betona, žala i građevinskog materijala. H da je u tome izašao njoj u susret kao i svim svojim djelatnicima i da je potpisao prijevoz i to besplatno jer Cestar svojim djelatnicima nije naplaćivao usluge prijevoza građevinskog materijala. Njihovi kamioni da su u nekoliko navrata odvozili materijal za izgradnju kuće u [adresa]. On da ne zna je li tužiteljica u braku sa tuženikom, je li kuća završena niti je li ikada tamo bio.

36. Iz iskaza saslušane svjedokinje IC inače kćerke stranaka proizlazi da joj je poznato da su njeni roditelji gradili kuću, preselili su se u istu kada je išla u sedmi ili osmi razred. Do izgradnje kuće da su živjeli kod djeda VR. Kuća da se radila zajedničkim financijskim sredstvima njenih roditelja. Upitana jesu li roditelji njenih roditelja pomagali u izgradnji kuće navela je da je bila dijete, ali zna da su inače svi pomagali kada je to bilo potrebno. Kuća da se počela graditi prije 1990.g. Zna da je nacrt za tu kuću radio ing. poduzeća Cestar, a i djelatnici Cestara da su pomagali u izgradnji kuće. Ona da je rođena 1981.g., njena sestra 1987.g., a brat 1990.g. Oboje roditelja da su bili brižni prema njima, vodili su ih na razne aktivnosti, majka je uredno vodila domaćinstvo kao i otac. Inače od kada sežu sjećanja za vrijeme gradnje i poslije, uvijek da se govorilo da je to njihova kuća, nikada se u kontekstu nisu pojavljivali djed i baka. Sada da je čula da se u priču umiješala baka ŽR koja prisvaja ovu kuću. Inače njena baka da nikada nije bila zaposlena. Stric TR da nikada nije polagao pravo na kuću. Ne može se sjetiti je li stric TR sudjelovao u gradnji kuće fizički ili financijski niti tko je pomagao u izgradnji kuće. Ono čega se sjeća da je ona pomagala nositi blokete "matune". Ona da ne želi razgovarati o tome tko je bio bolji roditelj, oboje su o njima djeci podjednako skrbili i želi da se oni dogovore na koji način da kuću podijele. Ona da nikada nije vidjela djeda SR da sudjeluje u gradnji kuće, ne sjeća se da je dolazio na gradilište, a da li je financijski pomagao to da joj nije poznato.

37. Iz iskaza saslušane svjedokinje NC, inače susjede parničnih stranaka proizlazi da živi nekih 100m od kuće koju su stranke prije Domovinskog rata počele graditi. Nakon nekoliko godina stranke da su se uselile u kuću misli 1994.g. ili 1995.g. Iz razgovora sa strankama da je saznala da su skupa gradili kuću te da ista ne pripada nikome osim njima dvoje, drugih pojedinosti nema. Dok se kuća gradila da je znala vidjeti kamione Cestara, ali ne zna što su dovozili. Inače majku tuženika da znala nekada vidjeti, a brata TR da nije vidjela na gradilištu ni inače.

38. Iz iskaza saslušanog svjedoka ŽC, kćerke parničnih stranaka, proizlazi da su njeni roditelji počeli gradnju kuće u [adresa].g., a kada su se uselili da je imala 7 godina, te da ne može svjedočiti o tome kada su uselili i tko je pomogao u gradnji kuće. Kuća da nije završena, sastoji se od podruma, prizemlja i prvog kata. U funkciji je samo prizemlje, dok je prvi kat u grubim radovima te je postavljen krov. Tijekom svoga djetinjstva da nikada nije čula da bi sporna kuća bila ičija osim njihova. Smatra da stric TR nema nikakvog udjela u toj kući.

39. Iz iskaza saslušanog svjedoka BC, bivšeg kolege tužiteljice proizlazi da poznaje stranke, a tužiteljica da mu je bila radna kolegica u firmi Cestar. Sijeća se da je prije 10-tak godina ista imala novčana sredstva i htjela kupiti stan, a on da joj je savjetovao da bi sa tim sredstvima isplativije bilo graditi kuću, tim više da je firma Cestar imala nepisano pravilo da svojim djelatnicima pomogne u rješavanju stambenog pitanja. To je tako i bilo te je tužiteljica sa svojim suprugom počela graditi kuću u [adresa]. Firma Cestar pomagala je strankama u postupku na način da su djelatnici besplatno na njihovo gradilište donosili materijal koji se nabavljao u Pomgrada i drugih firmi. Većina toga je išla na račun firme Cestar, on da ne zna kada je kuća završena. Jednom prigodom da je bio na zemlji i tada je kuća bila useljiva, tj. prizemni dio. Tuženika da poznaje i misli da je i on sudjelovao u izgradnji kuće. Cestarovi rovokopači bili su angažirani na iskopu zemlje kao i njihovi inženjeri i sve je to išlo na račun Cestara. Kada je počela izgradnja kuće tužiteljica da je tvrdila u Cestaru da zajedno sa suprugom gradi kuću. Firma Cestar da je na njihovo gradilište dovozila žalo, cement i ostali materijal, dok je u tehničko-projektnoj dokumentaciji pomagao djelatnik Cestara RC. Inače tužiteljica je bila vrijedna i odgovorna djelatnica Cestara.

40. Iz iskaza saslušanog svjedoka SC, inače brata tužiteljice proizlazi da mu je poznato da su njih dvoje zajednički počeli graditi kuću 1988.g. Prvi useljivi dio kuće je bio gotov 1993./1994. Dok se kuća gradila njegova sestra i zet da su živjeli besplatno u stanu njegovog oca u Splitu. Njegova sestra da se zaposlila godinu dana prije nego je započela gradnja kuće u [adresa] i poznato joj je da su djelatnici iz firme pomagali u izgradnji sporne kuće. On da je također financijski i fizički pomagao u izgradnji kuće, a i otac njegov da je pomagao financijski. Nije mu poznato da bi netko od strane rodbine bivšeg zeta pomagao fizički i financijski u izgradnji kuće. Misli da su stranke zajedničkim snagama pomagale u izgradnji kuće, ali više njegova sestra jer je radila u Cestara. Inače nikada se u njegovom prisustvu nije spominjalo da je majka tuženika na bilo koji način intervenirala na ovu nekretninu. Inače kuća do danas nije završena. Nekoliko puta da je bespovratno dao sestri novčanu pomoć možda 500,00 DEM do 1.000,00 DEM, a isto tako da je tuženik u vrijeme kada se udavala njena kćer IC dao 8.000,00 Kn, međutim tuženik mu taj iznos do danas nije vratio.

41. Iz iskaza saslušanog svjedoka IRS proizlazi da je prijatelj tuženika dugi niz godina, da su zajedno radili. Poznato mu je da su isti na zemljištu u [adresa] podigli kuću koja je bila useljiva 2000.g. On da ne zna tko je od njih kupio zemljište, pretpostavlja da je zemljište bilo tuženikovih predaka obzirom da su Š iz [adresa]. Stranke da su zajedno izgradile kuću. Prije nego su stranke počele sa gradnjom kuće u [adresa] da su živjeli u [adresa] u stanu tužiteljičinog oca. Iz priče da mu je poznato da je gradnja kuće početa inicijalnim sredstvima koje je dao tužiteljičin otac. Koliki je taj iznos i je li bila posudba ili poklon njemu da nije poznato. Ne može se sada sjetiti od koga je čuo tu informaciju samo zna da se pričalo da je tužiteljičin otac dao početni kapital. On da ne zna da li je tuženikov otac pomagao u izgradnji nekretnine misli da nije ni fizički. Naveo je da je krivo razumio pitanje jer da je tuženikov otac znao pomoći prilikom izgradnje predmetne kuće i to kada su se podizale ploče ili tarace. Tužiteljica da je uredno vodila skrb i brigu o djeci kao i sam tuženik i dok su bili u bračnoj vezi da je brak uredno funkcionirao barem kako je on izvana mogao sagledati.

42. Iz iskaza saslušane svjedokinje NRS, nesrodne sa strankama, navela je da ona poznaje stranke, a da ne može kazati da su prijatelji, ali da je sa njima u dobrim odnosima. Njen suprug da je bio prijatelj sa tuženikom i misli da su dva puta bili u njihovoj kući u [adresa]. Rijetko su pričali o samoj kući, ali su pričali da su je zajedno radili, a zemlja da je bila vlasništvo tuženikove majke. Drugih saznanja ne zna.

43. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, ocjene svih dokaza zajedno i svakog dokaza pojedinačno, sud zaključuje slijedeće.

Na temelju izvedenih dokaza nedvojbeno je utvrđeno da su tužiteljica i tuženik upisani kao vlasnici čest. zem. [katastarska čestica] (nova izmjera), ZU 1896 k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i okućnica, anagrafske oznake [adresa], a koje su stranke svojim radom i sredstvima sagradile za vrijeme trajanja bračne zajednice, tj. ista predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i tuženika za po ½ dijela. Utvrđeno je i da je predmetna nekretnina nove izmjere čest. zem. [katastarska čestica], površine 527m, ZU 1986 k. o. [katastarska općina] formirana od dijela nekretnine stare izmjere čest. zem. [katastarska čestica], površine 422m[2] i čest. zem. [katastarska čestica], površine 623m , obje k. o. [katastarska općina] (vidi preris katarskog plana strana 28. i 29. spisa). Utvrđeno je i da je zemljište strankama poklonio pok. BR, otac tuženika, misleći da je zemljište na kojem se gradi kuća njegovo vlasništvo. Stranke su počele graditi kuću ne znajući tko je stvarni vlasnik zemljišta na kojem se kuća gradi. Iste su tek naknadno saznale da je kuća sagrađena na dvije čestice i to na čest zem. 4283/2 i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U ovom postupku tuženik tvrdi da je njegova majka ŽR vlasnica čestice 4283/2 k. o. [katastarska općina] i to temeljem rješenja o nasljeđivanju iza smrti supruga, oca tuženika SR od 22. rujna 2024.g. Međutim u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga k. o. [katastarska općina], utvrđeno je kako je kao isključivi vlasnik 4283/2 k. o. [katastarska općina] (koja je ušla u sastav novoformirane čestice 3514 k. o. [katastarska općina]) je bio upisan ER i to temeljem presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj IP-1921/82 od 30. ožujka 1983.g. (strana 30 spisa). Iz navedenog proizlazi da otac tuženika pok. BR, pok. MR nikada nije bio upisan kao vlasnik niti suvlasnik predmetne nekretnine za svoga života, niti je predmetna čestica mogla uči u ostavinsku masu, a u koju je ušla kao izvanknjižno vlasništvo. Stranke su naknadno saznale da je kuća sagrađena na dvije čestice, ne samo na čest. zem. [katastarska čestica] nego i na 4282/1 k. o. [katastarska općina], a u odnosu na koju česticu u postupku obnove zemljišnih knjiga nisu utvrđeni nasljednici pa su upisani posjednici dali izjavu da ne polažu pravo vlasnosti na predmetnoj nekretnini.

Nadalje, u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga k. o. [katastarska općina] na zapisnik Općinskog suda u Splitu Z-6500/2007/1986 od 21. travnja 2009.g. kao vlasnici nekretnine utvrđeni su tužiteljica i tuženika za ½ dijela. Utvrđeno je i da je tuženik bio sudionik u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za katastarsku općinu [katastarska općina] (zapisnik od 21. travnja 2009.g.-strana 5 spisa), gdje je utvrđeno da su on i tužiteljica kao vlasnici nekretnine svako za ½ dijela. Što se tiče navoda tuženika da je njegova majka ŽR vlasnica nekretnine stare izmjere 4283/2 k. o. [katastarska općina], za navesti je da je ista u ovom postupku postavila tužbu glavnog miješanja 21. travnja 2015.g. naspram ovdje tužiteljice i tuženika, radi utvrđenja da je ona vlasnica čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo, a koji se postupak vodi pod brojem P-2300/2026. Ovdje tužiteljica u svom podnesku od 7. studenog 2014.g. detaljno i iscrpno je obrazložila način formiranja čestice na kojoj je izgrađena kuća, a isto obrazloženje je i u skladu sa dokaznom građom ovog predmeta.

Tuženik u ovom postupku navodi da su kuću gradili on i njegov otac, te da mu je otac financijski pomagao, međutim na navedene okolnosti tuženik nije dostavio nikakve dokaze koje bi opravdavale navedenu tvrdnju.

44. Utvrđeno je i da se predmetna kuća sastoji od suterena, prizemlja, prvog kata, okućnice i garaže. Kuća se počela graditi za vrijeme trajanja bračne zajednice i to postupno u periodu od 1988.g. do 1994.g. Tužiteljica je sve vrijeme zaposlena u tadašnjem poduzeću "Cestar" dok je tuženik bio zaposlen u tadašnjem poduzeću "Jugoplastika" i u Pošti. Utvrđeno je da su stranke prije nego su počele raditi kuću živjele u stanu oca tužiteljice VR, za što nisu ništa plaćali (navedeno same stranke ne spore, a i svjedok ĆR, brat tužiteljice je to potvrdio). Utvrđeno je i da su u izgradnji kuće pomagali djelatnici poduzeća Cestar u kojem je radila tužiteljica. Navedeno su potvrdili svjedoci ĐC, OC, KC. Radnici Cestara su dopremali žalo, cement, beton, sudjelovali u izgradnji tehničko-projektne dokumentacije. Svjedoci su uvjerljivo iskazivali navodeći pri tome da su besplatno pomagali radnici Cestara koji su radili kuće, a to da je tada bilo uobičajeno. Isto tako sam tuženik je potvrdio da su prilikom izgradnje sudjelovali djelatnici Cestara, a to je potvrdila i NC. Svjedokinja NRS nije imala nikakvih neposrednih saznanja o radnji kuće dok je svjedok ŽRS potvrdio da su stranke same izgradile kuću. Navedeno potvrđuje i svjedokinja NC. Što se tiče svjedoka UR rođaka tuženika, ovaj sud mu poklanja vjeru u dijelu gdje kaže da je radio na kući jedan kraći period, jer je to potvrdila i tužiteljica, ali nije životno ni logično da nije vidio djelatnike Cestara da tu rade, a obzirom da se njegova kuća nalazi 100m od kuće stranaka. Saslušani svjedok FC nije baš imao neposrednih saznanja o gradnji kuće jer je bio pomorac u to vrijeme. Isti je to u svom iskazu i naveo kada je kazao da mu detalji oko izgradnje sporne kuće nisu poznati jer je bio pomorac. Isti kao i tuženik spominje financijsku potporu oca prilikom gradnje kuće međutim u spisu predmeta ne prileže nikakvi dokazi za navedeno.

45. Slijedom svega iznijetog, očito je da su strankama financijski pomagali otac tužiteljice VR, brat tužiteljice ĆR, otac tuženika BR i drugi članovi obitelji, bilo fizički bilo financijski, ali ipak u konačnici izgradnju predmetne nekretnine su financirali tužiteljica i tuženik. Dakle, iz dokaza u spisu predmeta nedvojbeno proizlazi da su stranke prije nego su uselile u kuću bile u braku 14 godina. Oboje su bili zaposleni. U braku stranaka rođeno je troje djece. Tužiteljica i tuženik su zajednički skrbili o djeci, što potvrđuju kćerke IC i ŽC. Kuća je sagrađena za vrijeme trajanja bračne zajednice.

Prednja utvrđenja da daju zaključak ovom sudu da je doprinosi parničnih stranaka u stjecanju predmetne nekretnine jednak, što znači da su stranke iz osnove bračne stečevine suvlasnici nekretnine zemljišnoknjižno označene kao čest zem. 3514 (nova izmjera), ZU 1986 K. O. [katastarska općina] svako za ½ dijela, a kako je odlučeno u točki I. izreke presude.

46. Tužiteljica je zatražila i razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine etažiranjem. Razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina uspostavom etažnog vlasništva propisuje odredba čl. 53. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne Novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129,00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje u tekstu: ZV), prema kojima, ako suvlasnici suglasno odluče da će umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će sa određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnog dijela suvlasničke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo), uzima se da je to njihova odluka o načinu razvrgnuća, pa se na odgovarajući način i na nju primjenjuju pravila o razvrgnuću. Suvlasništvo cijele nekretnine i vlasništvo posebno dijela propisano je odredbama čl. 66-78 ZV-a, dok odredbe čl. 67. istog Zakona propisuju posebni dio nekretnine i njegove pripatke, odredbe čl. 71. uspostavu vlasništva posebno dijela, odnosno, zahtjev za uspostavu, a odredbe čl. 73. pravni temelj uspostave.

47. Izveden je dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo i procjenu nekretnina ing. Darku Smodlaki. Iz izvješća i mišljenja vještaka proizlazi kako je očevidom na licu mjesta izvršena kontrolna usporedba dostavljenih tlocrta etaža sa izvedenim stanjem, fotografsko snimanje stambenog prostora položen na etažama stambenog objekta, utvrđen nivo opremljenosti i održivosti istoga.

Vještaku je naloženo da procjeni vrijednost predmetne nekretnine te predloži moguću diobu sukladno suvlasničkim udjelima. Vještak je predložio civilnu diobu predmetne nekretnine označene kat. čest. zem. [katastarska čestica], odnosno zk. čest. zem. [katastarska čestica] položen u k. o. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa], na način da je procijenjena novčana vrijednost, odnosno utržena vrijednost ostvarena slobodnom prodajom na tržištu nekretnina, podijeljena na dva suvlasnička dijela sukladno veličini suvlasničkih udjela. Vještak je naveo i da se analizirajući konstruktivni sistem troetažne građevine, tlocrtnu dispoziciju prostora po etažama, vertikalnu komunikaciju među etažama, mogući položaj odvodnih kanalizacijskih instalacija do ukopane septičke jame, vrsti i obim građevinsko-zanatskih radova koje je potrebno izvesti za adaptaciju i renoviranje novostambenih uporabnih cjelina, mogućnosti izvedbe zasebnih pristupa i izlaza, do novopredloženih dioba cjelina, mogućnost vertikalne podjele radi uspostave načela jedinstva nekretnine, predmetna može podijeliti i geometrijski odnosno fizički na način da nastanu dvije zasebne uporabne cjeline i to: Istočni i zapadni gospodarski prostor položen na etaži suterena, koji odvaja novoizvedena pregrada označena crvenom linijom, stambeni prostor označen žutom i zelenom bojom položen na etaži prizemlja, koji odvaja zajednički ulazni hodnik (označeno plavom bojom) iz kojeg se preko postojećih vrata (ulaz u blagovaonicu) pristupa u novopredloženu stambenu uporabnu cjelinu na položenom na južnoj strani prizemlja (označeno žutom bojom), a koja stambena cjelina položena na južnom dijelu prizemlja, označena žutom bojom sastoji od wc, blagovanice, kuhinje, ostave, terase (ne natkriveni balkon), terase (natkrivena lođa), ostave, te dnevnog boravka ukupne korisne površine 55,59m[2] , te stambeni prostor označen zelenom bojom, položen na etaži prizemlja, koje odvaja zajednički ulazni hodnik (označeno plavom bojom), iz kojeg se preko postojećih vrata (ulaz u blagovaonicu) pristupa u novopredloženu stambenu uporabnu cjelinu na položenom na sjevernoj strani prizemlja (označeno zelenom bojom), a koja stambena cjelina položena na sjevernom dijelu prizemlja, označena zelenom bojom sastoji od hodnika, kupaonice, sobe (sjeveroistok), garderobe, sobe (sjeverozapad) te sobe (zapad), ukupne korisne površine 46,82m2. Istočni stambeni prostor na prvom katu vještak je prikazao žutom bojom, a zapadni stambeni prostor vještak je prikazao zelenom bojom, do kojeg stambenog prostora se pristup odvija sa okućnice na prvi kat preko zajedničkog dvokrakog vanjskog nenatkrivenog stepeništa i zajedničkog dijela terase, dimenzije 1,20x1,40m položeno u sjeveroistočni ugao objekta. Zajednički za obje novopredložene stambene uporabne cjeline pripada za ½ dijela na istočnom dijelu prizemlja i to trijem i hodnik od ukupno 9,10m[2] . Gospodarski (garažni) prostor na sjevernom dijelu prizemlja dijeli se na dva jednaka dijela, na način da jednoj strani pripada istočni, a drugoj zapadni dio, tako da veličina svakog dijela iznosi 7,02m[2] .

48. Tužiteljica nije imala primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka.

49. Tuženik nije imao prigovor na vještvo glede stručnog stanja istog. Prigovarao je vještvu u dijelu podjele prvog kata, podruma i garaže jer da to ne pripada tužiteljici obzirom da ista nije sudjelovala u izgradnji tih katova. Naveo je da je već izvršena predgradnja prizemlja na kako je to prikazao vještak samostalne cjeline i da tužiteljica koristi samostalnu cjelinu orijentacije jug. Tuženik i dalje osporava udjele u vlasnosti nekretnine.

50. Stranke nisu imale primjedbi na vještvo, odnosno na prijedlog vještaka vezano za etažiranje, a i tuženik je i dalje ustrajao u svom prigovoru da kuća ne pripada tužiteljici odnosno da ista nije sudjelovala u izgradnji kuće, a koji prigovor je sud u tijeku ovog postupka otklonio.

51. S obzirom da je utvrđeno da su stranke suvlasnici na ime bračne stečevine svako za ½ dijela, to je sud prihvatio nalaz i mišljenje vještaka kao stručan i logičan, a i stranke su stan u prizemlju u tijeku ovog postupka podijelile na način kako je to predložio vještak svatko o svom trošku.

52. Radi naprijed navedenog sud je razvrgnuo suvlasničku zajednicu između stranaka na čest. zem. [katastarska čestica] nova izmjera ZU Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], na način da se utvrđuju posebni dijelovi (etaže) koji pripadaju tužiteljici na ime njenog suvlasničkog dijela od ½ predmetne nekretnine i to: Istočni gospodarski prostor označen u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Darka Smodlake ''Split, svibanj 2020.'' položeno na etaži suterena, koje odvaja novo izvedena pregrada označena crvenom linijom, te stambeni prostor označen žutom bojom položen na etaži prizemlja, koje odvaja zajednički ulazni hodnik (označeno plavom bojom) iz kojeg se preko postojećih vrata (ulaz u blagovaonicu) pristupa u novopredloženu stambenu uporabnu cjelinu na položeno na južnoj strani prizemlja ( označeno žutom bojom ) a koja stambena cjelina položena na južnom dijelu prizemlja, koja je u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Darka Smodlake ''Split, svibanj 2020.'' označena žutom bojom sastoji od wc-a, blagovaonice, kuhinje, ostave, terase (ne natkriveni balkon), terase (natkrivena lođa), ostave, te dnevnog boravka ukupne korisne površine 55,59 m2, te istočni stambeni prostor na prvom katu, prikazan žutom bojom u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Darka Smodlake ''Split, svibanj 2020.'' do kojeg stambenog prostora se pristup odvija sa okućnice na prvi kat preko zajedničkog dvokrakog vanjskog nenatkrivenog stepeništa i zajedničkog dijela terase dimenzija 1,20x1,40 m položeno u sjeveroistočni ugao objekta, te posebni dijelovi (etaže) koji pripadaju tuženiku na ime njegovog suvlasničkog dijela od ½ predmetne nekretnine i to zapadni gospodarski prostor označen u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Darka Smodlake '' Split, svibanj 2020.'' položeno na etaži suterena, koje odvaja novo izvedena pregrada označena crvenom linijom, te stambeni prostor označen zelenom bojom položen na etaži prizemlja, koje odvaja zajednički ulazni hodnik (označeno plavom bojom) iz kojeg se preko postojećih vrata (ulaz u blagovaonicu) pristupa u novopredloženu stambenu uporabnu cjelinu na položeno na sjevernoj strani prizemlja ( označeno zelenom bojom ) a koja stambena cjelina položena na sjevernom dijelu prizemlja, koja je u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Darka Smodlake ''Split, svibanj 2020.'' označena zelenom bojom sastoji od hodnika, kupaonice, sobe (sjeveroistok), garderobe, sobe (sjeverozapad) te sobe (zapad) ukupne korisne površine 46,82 m2. Zajednički za obje novopredložene stambene uporabne cjeline pripadaju za jednu polovicu dijela na istočnom dijelu prizemlja i to trijem i hodnik od ukupno 9,10 m2. Tuženiku pripada i stambeni prostor na prvom katu, prikazan zelenom bojom u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Darka Smodlake '' Split, svibanj 2020.'' do kojeg stambenog prostora se pristup odvija sa okućnice na prvi kat preko zajedničkog dvokrakog vanjskog nenatkrivenog stepeništa i zajedničkog dijela terase dimenzija 1,20x1,40m položeno u sjeveroistočni ugao objekta. Gospodarski (garažni) prostor na sjevernom dijelu prizemlja dijeli se na dva jednaka dijela na način da tužiteljici pripada istočni a tuženiku zapadni dio, tako da veličina svakog dijela iznosi 7,02 m[2] , a sve kako je odlučeno u točki II. izreke presude.

53. Odluka o trošku se temelji na čl.154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP-a) i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

54. Tužiteljica je zatražila trošak na ime zastupanja po odvjetniku te joj se sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadama za rad odvjetnika priznaje trošak i to za sastav podnesaka od 7. studenog 2014.g., 19. ožujka 2015.g., 28. svibnja 2015.g., 12. prosinca 2016.g. u visini od po 100 bodova te za pristup na ročišta od 12. ožujka 2014.g., 23. travnja 2015.g., 7. ožujka 2016.g., 20. lipnja 2017.g., 21. rujna 2017.g., 21. studenog 2017.g. i 14. svibnja 2018.g. u visini od po 100 bodova za svako ročište, odnosno za radnje gdje je tužiteljicu zastupao odvjetnik, a što sveukupno iznosi 1100 bodova. Ovo pomnoženo sa vrijednošću boda daje ukupan iznos od 2.200,00 EUR. Ovom iznosu valjalo je pridodati trošak vještačenja u iznosu od 510,06 EUR, što sveukupno iznosi 2.710,06 EUR, koliko je i tužiteljici dosuđeno u točki III. izreke presude.

U Splitu, 24. lipnja 2026. godine

S U D A C

Ivanka Marasović Duvnjak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba Županijskom sudu u roku od 15 dana od primitka. Žalba se podnosi ovom sudu u 3 primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

- tužiteljici

- pun. tuženika

- u spis

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte