Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Stalna služba u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5
Poslovni broj: Gž Zk-5/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Tatjani Kučić kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja JŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Vedran Gjenero, odvjetnik iz Dubrovnika, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Korčuli poslovni broj Z- 5024/2025 od 5. prosinca 2025., 24. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Korčuli poslovni broj Z-5024/2025 od 5. prosinca 2025. te se nalaže brisanje zabilježbe odbijanja prijedloga i zabilježbe žalbe
Obrazloženje
1. Sud prvog stupnja donio je rješenje čija izreka glasi:
„I. Odbija se kao neosnovan prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čest. zgr. [katastarska čestica].
II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu u Blatu zabilježba odbijanja prijedloga za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka za nekretninu navedenu pod toč. I.“
2. Protiv rješenja pravovremenu i dopuštenu žalbu podnio je predlagatelj zbog pogrešne primjene materijalnog prava te predlaže da sud drugog stupnja žalbu uvaži, a pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.
3. Žalba nije osnovana.
4. Sud prvog stupnja utvrđuje da predlagatelj prijedlogom predlaže pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] tvrdeći da je on putem svojeg prednika pok. SŽ te darovanjem od J i HŽ kvalificiranim posjedom stekao pravo vlasništva te predlaže da se nakon provedenog postupka odredi upis prava suvlasništva u 82/165 dijela.
4.1. Pozivom na odredbu članka 208. i 209. stavak 4. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19., 128/22. i 127/24.; dalje: ZZK) sud utvrđuje da predlagatelj uz prijedlog nije dostavio niti jednu ispravu iz koje bi proizlazila vjerojatnost da predlagatelju pripada pravo koje nije u njegovu korist upisano i radi čijeg upisa bi trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise jer iz rješenja o nasljeđivanju iza smrti oca predlagatelja pok. SŽ ne proizlazi da bi nekretnina u odnosu na koju se predlaže provođenje postupka bila utvrđena kao ostavinska imovine SŽ, a po ocjeni suda posjedovni list nije isprava kojom se može opravdati pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u konkretnom slučaju jer na temelju površine koja je u katastru evidentirana kao posjed predlagatelja nije moguće utvrđivati suvlasničke omjere na način da se takva površina stavi u omjer sa ukupnom površinom predmetne zgrade 165 m2. Sud nadalje navodi da se predlagatelj u prijedlogu poziva na stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a takav način stjecanja prava vlasništva ne može se utvrđivati i dokazivati u pojedinačnom ispravnom postupku , već u tom slučaju predlagatelj svoje pravo može ostvariti u parnici, koje pravno shvaćanje je zauzeo i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev-346/2023.
5. Činjenična utvrđenja, kao i primjenu materijalnog prava suda prvog stupnja, kao pravilne prihvaća i ovaj sud.
6. Pojedinačni ispravni postupak uređen je odredbama ZZK pa je tako u članku 208. stavku 1. ZZK propisano da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Stavkom 3. istog članka propisano je da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama tog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.
6.1. Prema daljnjoj odredbi članka 209. stavak 1. ZZK, pojedinačni ispravni postupak pokreće se na prijedlog osobe koja ima pravni interes, dok je stavkom 4. istog članka određeno da prijedlogu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja tog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga, pa tako, primjerice, isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave.
6.2. Iz iznesene zakonske regulative proizlazi da se prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka može udovoljiti kada predlagatelj ima pravni interes i opravdani razlog za vođenje takvog postupka, a kao dokaz u pravcu postojanja tih pretpostavki može služiti i imperfektna isprava o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava.
6.3. Po ocjeni ovog suda pravilno je sud prvog stupnja ocijenio da predlagatelj uz prijedlog nije dostavio niti jednu ispravu kojom bi učinio vjerojatnim da mu pripada pravo suvlasništva koje traži da bude upisano nakon provedenog postupka jer je pravilno sud prvog stupnja utvrdio da iz rješenja o nasljeđivanju ne proizlazi da je nekretnina označena kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] utvrđena kao ostavinska imovina oca predlagatelja SŽ. Iako je pogrešno pravno shvaćanje suda prvog stupnja da posjedovni list nije isprava temeljem koje se može opravdati pokretanje ispravnog postupka, jer je citiranom odredbom članka 209. stavak 4. ZZK ta isprava navedena kao isprava kojom je moguće dokazivati osnovanost prijedloga, međutim, iz povijesti promjena na katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koju je kao ispravu uz prijedlog predao predlagatelj, ne proizlazi da bi on bio upisan kao posjednik nekretnine u suvlasničkom omjeru za koji traži da nakon provedenog postupka bude upisan kao suvlasnik.
7. Iz obrazloženih razloga žalbu predlagatelja trebalo je odbiti kao neosnovanu, a rješenje suda prvog stupnja potvrditi primjenom odredbe članka 380. točka 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08.- ispravak, 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25.) u vezi s člankom 99. stavak 2. ZZK te primjenom odredbe članka 149. stavak 3. ZZK naložiti brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga i zabilježbe žalbe.
Koprivnica, 24. lipnja 2026.
Sutkinja
Tatjana Kučić
