Republika Hrvatska
Općinski sud u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5
Poslovni broj: P-272/2026-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Koprivnici po sucu Darku Magdiću kao sucu pojedincu u parničnom predmetu tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB:84397956623, Zagreb, Mihanovića 3, zastupana po punomoćnici OĆ dipl.prav., protiv tuženika Triglav osiguranje d. d., OIB:29743547503, Zagreb, Ulica Antuna Heinza 4, zastupan po punomoćniku Hrvoju Lui, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui iz Zagreba, radi isplate, nakon provedene javne i glavne rasprave dana 16 .lipnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zamjenika punomćnika tuženika, a odluke objavljene dana 24. lipnja 2026.g.
p r e s u d i o j e
I.Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
Nalaže se tuženiku Triglav osiguranje d.d. OIB:29743547503, A. Heinza 4, 10000 Zagreb isplatiti tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Mihanovićeva 3, Zagreb, OIB:84397956623 iznos od 3.731,10 € sa zakonskom zateznom kamatom tekućom -na iznos od 1.756,86 € od dana 4. travnja 2024.g. do isplate po stopi,
-na iznos od 1.974,24 € od dana 3. travnja 2025.g. do isplate po stopi
koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Mihanovićeva 3, Zagreb, OIB:84397956623 da tuženiku Triglav osiguranje d.d. OIB:29743547503, Ulica Antuna Heinza 4, 10000 Zagreb plati troškova parničnog postupka u iznosu od 675,00 € (slovima: šestosedamdesetpeteura) u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1.Tužitelj U tužbi tvrdi da se dana 03. lipnja 2006. godine dogodila prometna nezgoda u kojoj je stradao osiguranik tužitelja UĆ. Prometnu nesreću skrivio je ŠĆ kao vozač osobnog automobila koji je bio osiguran kod tuženika a koji je proglašen krivim za štetni događaj presudom Općinskog suda u Varaždinu broj P-529/06- 18 od dana 5. rujna 2007.g. Supruzi pokojnog osiguranika tužitelja PĆ priznato je pravo na obiteljsku mirovinu rješenjem tužitelja broj 111940 od dana 19. siječnja 2007.g. Tuženik je u cijelosti podmirio štetu koja je nastala isplatim isplatama obiteljske mirovine do 31. prosinca 2021. godine no tužitelju je nastala daljnja šteta isplatama obiteljskih mirovina koju tuženik ne želi podmiriti u ukupnom iznosu od 3.731,10 €.
2.Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako priznaje nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju i odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja no u cijelosti osporava tužbeni zahtjev u osnovi i visini. Tuženik smatra kako tužitelj mora dokazati raz liku između Obiteljske mirovine utvrđene rješenjem koje je donio tužitelj i obiteljske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju smrti na radu, te samo ako je mirovina koju isplaćuje veća od mirovine koja bi se plaćala za slučaj ozljede na radu kako to proizlazi iz članka 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu i pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske iznijetog u više odluka ovog suda. Naime, prema pravnom shvaćanju VSRH, za odluku u sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika, radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine, mjerodavan je Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u trenutku kada su izvršene isplate mirovina, a sukladno odluci REV-12/2022 navedene odredbe se primjenjuju i za slučaj plaćanja obiteljske mirovine. Dakle, tuženik smatra kako tužitelj mora dokazati razliku između obiteljske mirovine utvrđene rješenjem (i priznate kao ozljeda izvan rada) koje je donio tužitelj i obiteljske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju smrti na radu, te samo ako je mirovina koju isplaćuje veća od mirovine koja bi se plaćala za slučaj ozljede na radu, samo ta razlika (za koliko je mirovina koja se plaća veća) može predstavljati štetu tužitelju. Kako tužitelj već plaća obiteljsku mirovinu priznatu zbog smrti koja je nastupila izvan rada, takva je mirovina uvijek manja od obiteljske mirovine koja bi se isplaćivala za slučaj smrti koja je nastupila na radu, pa sukladno odredbi čl. 27. ZOOP-a tužitelju ne trpi štetu, odnosno ne nastaje obveza tuženika u smislu tužiteljevog zahtjeva za naknadu štete.
3. U svrhu dokaza pročitana je prijava o ozljedi na radu (list 3 -6), presuda Općinskog suda u Varaždinu br. K-529/06-18 od 5.9.2007. (list 7-13), rješenje HZMO, Područna služba u Varaždinu od 19.1.2007. (list 14-17), rješenje HZMO, Područna služba u Varaždinu od 2.7.2023. (list 18-19), rješenje HZMO, Područna služba u Varaždinu od 2.7.2023. (list 20-22), kartica glavne knjige po računovodstvenom flekspolju (list 24-25), dopis od 15.3.2024.g. HZMO, Središnje službe Zagreb (list 26), dopis HZMO, Središnje službe u Varaždinu (list 27), kopija povratnica (list 28), obračun isplata na teret HZMO od 13.3.2024. i 5.3.2025. (list 29-30), banka podataka doznačenih mirovinskih primanja (list 31-48), dopis tuženika od 28.3.2025. (list 49-50), dopis tuženika od 25.3. 2024. (list 51-52), podnesak tuženika od 4.12. 2025. uz priloge (list 57-126), podnesak tužitelja od 18.1.2026. uz priloge (list 129-155), podnesak tuženika od 4.12.2025. (list 157).
4.Na temelju provedenih dokaza i to svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno proizlazi da je tužbeni zahtjev neosnovan u cijelosti.
5. Tužitelj je predložio donošenje rješenja o prekidu jer je tužitelju odlukama VSRH dopušteno podnošenje revizija protiv više presuda kojim je odbijen tužbeni zahtjev no sud je na ročištu od dana 16. lipnja 2026.g. rješenjem odbio prijedlog za prekid postupka i naredio nastavak postupka protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba. Naime, dopušteni prijedlog za dopuštenje revizije nije razlog predviđen člankom 212. Zakona o parničnom postupku za prekid postupka pa je stoga sud odlučio kao u rješenju.
6. Nesporno je da se dana 03. lipnja 2006. godine dogodila prometna nezgoda u kojoj je stradao osiguranik tužitelja UĆ. Prometnu nesreću skrivio je ŠĆ kao vozač osobnog automobila koji je bio osiguran kod tuženika a koji je proglašen krivim za štetni događaj presudom Općinskog suda u Varaždinu broj P -529/06-18 od dana 5.rujna 2007.g. Supruzi pokojnog osiguranika tužitelja PĆ priznato je pravo na obiteljsku mirovinu rješenjem tužitelja broj 111940 od dana 19. siječnja 2007.g. Nesporno je da je tuženik u cijelosti podmirio štetu koja je nastala isplatim isplatama obiteljske mirovine do 31. prosinca 2021. godine no tužitelju je nastala daljnja šteta isplatama obiteljskih mirovina koju tuženik ne želi podmiriti u ukupnom iznosu od 3.731,10 € iako ga je to tužitelj zatražio u mirnom postupku.
7. Sporno je da li tuženik plaća mirovinu i da li je ona manja od obiteljske mirovine koja bi se isplaćivala za slučaj smrti koja je nastupila na radu u kojem slučaju ne trpi štetu, odnosno ne nastaje obveza tuženika u smislu tužiteljevog zahtjeva za naknadu štete.
8. Tuženik smatra kako tužitelj mora dokazati razliku između obiteljske mirovine utvrđene rješenjem (i priznate kao ozljeda izvan rada) koje je donio tužitelj i obiteljske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju smrti na radu, te samo ako je mirovina koju isplaćuje veća od mirovine koja bi se plaćala za slučaj ozljede na radu, samo ta razlika (za koliko je mirovina koja se plaća veća) može predstavljati štetu tužitelju. Kako tužitelj već plaća obiteljsku mirovinu priznatu zbog smrti koja je nastupila izvan rada, takva je mirovina uvijek manja od obiteljske mirovine koja bi se isplaćivala za slučaj smrti koja je nastupila na radu, pa sukladno odredbi čl. 27. ZOOP-a tužitelju ne trpi štetu, odnosno ne nastaje obveza tuženika u smislu tužiteljevog zahtjeva za naknadu štete.
9. Ovaj sud također prihvaća pravno shvaćanje VSRH da je za odluku u sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika, radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine, mjerodavan Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (članak 27.) koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u trenutku kada su izvršene isplate mirovina, a sukladno odluci REV-12/2022 navedene odredbe se primjenjuju i za slučaj plaćanja obiteljske mirovine. Stoga sud smatra kako tužitelj mora dokazati razliku između obiteljske mirovine utvrđene rješenjem (i priznate kao ozljeda izvan rada) koje je donio tužitelj i obiteljske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju smrti na radu, te samo ako je mirovina koju isplaćuje veća od mirovine koja bi se plaćala za slučaj ozljede na radu i upravo bi ta razlika (za koliko je mirovina koja se plaća veća) predstavljala štetu tužitelju. S obzirom da tužitelj, kao stranka na kojoj je teret dokazivanja, nije predložio provođenje financijsko knjigovodstvenog vještačenja kojim bi dokazao visinu osnovanosti tužbenog zahtjeva sud smatra tužbeni zahtjev neosnovanim pa je stoga tužitelj odbijen s tužbenim zahtjevom u cijelosti.
10. Budući da je tuženik uspio u cijelosti u parničnom postupku sud mu je dosudio parnični trošak temeljem članka 154.st.1. Zakona o parničnom postupku, a koji se odnosi na odgovor na tužbu - 200 € (100 bodova), za zastupanje na ročištu od dana 05/03/2026 – 200 € (100 bodova) i za ročište 16/06/2026 - 200 € (100 bodova) sve uvećano za PDV 25% odnosno ukupno 600,00 € ili sveukupno 675,00 €.
11. Slijedom navedenog odlučeno je kao izreci presude.
Koprivnica, 24. lipnja 2026.
Sudac
Darko Magdić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude.
Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje.
Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku).
Dostaviti:
1. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, n/r pun. OĆpreko e-oglasne ploče
2. Odvj. Hrvoje Lui, OD Mađarić & Lui d.o.o., Zagreb, Zelinska 4, preko e-oglasne ploče
