REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VUKOVARU

Vukovar, Županijska 31

OIB: 69370038985

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vukovaru, po sucu Romani Ćosić, uz sudjelovanje zapisničarke Marije Prokopec, rješavajući u prekršajnom postupku protiv I-okrivljene pravne osobe ENIS d.o.o. sa sjedištem u [adresa] i II-okrivljenika odgovorne osobe NĆ iz [adresa], povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Ispostave u Vinkovcima, broj: Klasa: 336-02/23-01/2852, Ur.broj: 443-02-01-19-23-6 od 23. veljače 2023., zbog prekršaja iz članka 149. stavka 1. točke 49. u vezi članka 149. stavka 2. Zakona o zaštiti potrošača (NN 19/22), nakon završene glavne i javne rasprave dana 18. lipnja 2026., u odsutnosti uredno pozvanih tužitelja i okrivljenika, dana 24. lipnja 2026. javno objavio i,

temeljem članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22),

p r e s u d i o  j e

I-okrivljenik ENIS d.o.o., za proizvodnju, trgovinu i usluge, sa sjedištem u [adresa], P.J. broj 1. PEKARA TOVARNIK, Tovarnik, Hrv. Dragovoljaca 10, OIB:96311195062 MBS: [matični broj subjekta], prekršajno nekažnjavan.

i

II-okrivljenik NĆ, sin N, rođen **.**.1974. u [adresa] ([adresa]), s prebivalištem u [adresa]. Dragovoljaca 8, OIB: [osobni identifikacijski broj], prekršajno kažnjavan

o s l o b a đ a j u s e o p t u ž b e

I da bi

u periodu od 2. siječnja - 21. veljače 2023. godine u poslovnim prostorijama prodavaonice PEKARA TOVARNIK, [adresa] koja posluje u okviru trgovačkog društva ENIS d.o.o., [adresa], prilikom prodaje vlastitih pekarskih proizvoda koristili nepoštenu odnosno agresivnu poslovnu praksu zabranjenu odredbama čl. 33., čl. 34. čl. 35., čl. 38. i čl. 39. t. 3. Zakona o zaštiti potrošača (,,Narodne novine" br. 19/22, u daljnjem tekstu ZZP), koju su koristili u odnosu prema potrošačima na način da su za proizvode zatečene u prodaji:

• Naziv proizvoda: kruh; tip: bijeli 600g-redovitaMPC u kunama 9,00kn, redovita cijena

u eurima nakon zaokruživanja 1.19€ na dan 31.12.2022 (Zaduženje i Zaključak blagajne od 31.12.2022.g); redovita MPC u eurima 1.30 EUR i kunama 9,79kn nakon dana 31. prosinca 2022. odnosno od dana 1. siječnja 2023. pa do 20.2.2023.g., (Zaduženje i Zaključak blagajne od 2.1., i 20.2.2023.g); razliku u MPC O, 11 € što čini postotak povećanja od 9,24%. (1,30- 1.19): 1.19xl OO).

• Naziv proizvoda: gužvara; tip: mak 900g - redovita MPC u kunama 35,00kn, redovita cijena u eurima nakon zaokruživanja 4.64€ na dan 31.12.2022 (Zaduženje i Zaključak blagajne od 31.12.2022.g); redovita MPC u eurima 4.70 EUR i kunama 35,41kn nakon dana 31. prosinca 2022. odnosno od dana 1. siječnja 2023. pa do 20.2.2023.g., (Zaduženje i Zaključak blagajne od 2.1., i 20.2.2023.g); razliku u MPC 0,06€ što čini postotak povećanja od 1,30%.

• Naziv proizvoda: pecivo; tip: pletenica 150g- redovita MPC u kunama 4,00kn, redovita cijena u eurima nakon zaokruživanja 0.53€ na dan 31.12.2022 (Zaduženje i Zaključak blagajne od 31.12.2022.g); redovita MPC u eurima 0.60 EUR i kunama 4,52kn nakon dana 31. prosinca 2022. odnosno od dana 1. siječnja 2023. pa do 20.2.2023.g., (Zaduženje i Zaključak blagajne od 2.1., i 20.2.2023 .g); razliku u MPC 0,07€ što čini postotak povećanja od 13,21%.

• Naziv proizvoda: burek; tip: sir 250g- redovita MPC u kunama 12,00kn, redovita cijena u eurima nakon zaokruživanja 1.59€ na dan 31.12.2022 (Zaduženje i Zaključak blagajne od 31.12.2022.g); redovita MPC u eurima 1.70 EUR i kunama 12,8lkn nakon dana 31.prosinca 2022. odnosno od dana 1. siječnja 2023. pa do 20.2.2023.g., (Zaduženje i Zaključak blagajne od 2.1., i 20.2.2023 .g); razliku u MPC O, 11€ što čini postotak povećanja od 6,92%.

- Naziv proizvoda: burek; tip: meso 250g - redovita MPC u kunama 13,00kn, redovita cijena u eurima nakon zaokruživanja 1.73€ na dan 31.12.2022 (Zaduženje i Zaključak blagajne od 31.12.2022.g); redovita MPC u eurima 1.90 EUR i kunama 14,32kn nakon dana 31. prosinca 2022. odnosno od dana 1. siječnja 2023. pa do 20.2.2023.g., (Zaduženje i Zaključak blagajne od 2.1., i 20.2.2023.g); razliku u MPC 0,17€ što čini postotak povećanja od 9,83%.

• Naziv proizvoda: pizza; tip: kulen 150g - redovita MPC u kunama 13,00kn, redovita

cijena u eurima nakon zaokruživanja 1.73€ na dan 31.12.2022 (Zaduženje i Zaključak blagajne od 31.12.2022.g); redovita MPC u eurima 1.80 EUR i kunama 13,56kn nakon dana 31. prosinca 2022. odnosno od dana 1. siječnja 2023. pa do 20.2.2023.g., (Zaduženje i Zaključak blagajne od 2.1., i 20.2.2023.g); razliku u MPC 0,07€ što čini postotak povećanja od 4,05%.

• Naziv proizvoda: kruh; tip: bakin 500g - redovita MPC u kunama 10,00kn, redovita cijena u eurima nakon zaokruživanja 1.33€ na dan 31.12.2022 (Zaduženje i Zaključak blagajne od 31.12.2022.g); redovita MPC u eurima 1.40 EUR i kunama 10,53kn nakon dana 31. prosinca 2022. odnosno od dana 1. siječnja 2023. pa do 20.2.2023.g., (Zaduženje i Zaključak blagajne od 2.1., i 20.2.2023.g); razliku u MPC 0,07€ što čini postotak povećanja od 5,26%.

• Naziv proizvoda: lepinja; tip: 150g - redovita MPC u kunama 5,00kn, redovita cijena u eurima nakon zaokruživanja 0.66€ na dan 31.12.2022 (Zaduženje i Zaključak blagajne od 31.12.2022.g); redovita MPC u eurima 0.70 EUR i kunama 5,27kn nakon dana 31. prosinca 2022. odnosno od dana 1. siječnja 2023. pa do 20.2.2023.g., (Zaduženje i Zaključak blagajne od 2.1., i 20.2.2023.g); razliku u MPC 0,04€ što čini postotak povećanja od 6,06%.

• Naziv proizvoda: pecivo; tip: prstić sir 90g - redovita MPC u kunama 4,00kn, redovita cijena u eurima nakon zaokruživanja 0.53€ na dan 31.12.2022 (Zaduženje i Zaključak blagajne od 31.12.2022.g); redovita MPC u eurima 0.60 EUR i kunama 4,52kn nakon dana 31. prosinca 2022. odnosno od dana 1. siječnja 2023. pa do 20.2.2023.g., (Zaduženje i Zaključak blagajne od 2.1., i 20.2.2023.g); razliku u MPC 0,07€ što čini postotak povećanja od 13,21 %.

• Naziv proizvoda: lisnato; tip: sir 150g- redovita MPC u kunama 7,00kn, redovita cijena u eurima nakon zaokruživanja 0.93€ na dan 31.12.2022 (Zaduženje i Zaključak blagajne od31.12.2022.g); redovita MPC u eurima 1.00 EUR i kunama 7,53kn nakon dana 31. prosinca 2022. odnosno od dana 1. siječnja 2023. pa do 20.2.2023.g., (Zaduženje i Zaključak blagajne od 2.1., i 20.2.2023.g); razliku u MPC 0,07€ što čini postotak povećanja od 7,53%, neopravdano povećali maloprodajne cijene nakon 31. prosinca 2022. godine pri čemu su doveli potrošače u nepovoljniji financijski položaj, koristeći uvođenje eura dana 1. siječnja 2023. godine kao službene valute te okolnosti u kojima se potrošači nalaze, a koje okolnosti su bitno utjecale na odluku potrošača pri kupnji proizvoda,

dakIe, da bi se okrivljenici kao trgovac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi trgovca koristili nepoštenom odnosno agresivnom poslovnom praksom,

pa da bi time postupili suprotno odredbama članka 34. do 40. Zakona o zaštiti potrošača (NN 19/22 – dalje: Zakon o zaštiti potrošača), te počinili prekršaje kažnjive po članku 149. stavku 1. točki 49. Zakona o zaštiti potrošača u vezi članka 149. stavka 2. istog Zakona.

II Temeljem članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 5. i točke 7. Prekršajnog zakona, padaju na teret proračunskih sredstava ovoga suda.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Ispostava u Vinkovcima, izdao je optužni prijedlog pod brojem Klasa: 336-02/23-01/2852, Ur.broj: 443-02-01-19-23-6 od 23. veljače 2023., protiv I-okrivljene pravne osobe ENIS d.o o. i II-okrivljenika odgovorne osobe NĆ iz [adresa] zbog prekršaja iz članka 149. stavka 1. točke 49. u vezi članka 149. stavka 2. Zakona o zaštiti potrošača.

2. Općinski sud u Vukovaru je okrivljenika pozvao na raspravu zakazanu za dan 18. lipnja 2026. za koju raspravu su okrivljenici poziv uredno zaprimili dana 27. svibnja 2026. Unatoč urednoj dostavi, okrivljenici nisu pristupili raspravi, niti su svoj izostanak opravdali, niti dostavili pisanu obranu, a na koju mogućnost su u pozivu bili upozoreni. Obzirom da su okrivljenici zaprimili i osobno potpisali obavijest o počinjenom prekršaju, sud smatra kako su isti upoznati s optužbom koja im se stavlja na teret, a ujedno je kao sastavni dio poziva okrivljenicima bilo navedeno i upozorenje da se u slučaju nedolaska na raspravu ista može provesti i donijeti presuda bez njihove nazočnosti. Imajući sve navedeno u vidu i smatrajući da ispitivanje okrivljenika nije nužno za pravilno i zakonito utvrđivanje svih činjenica i donošenje presude, Sud je postupio sukladno članku 167. stavku 3. Prekršajnog zakona, održao glavnu raspravu 18. lipnja 2026. bez nazočnosti okrivljenika, te 24. lipnja 2026. objavio presudu također bez nazočnosti okrivljenika.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao: obavijest počinitelju prekršaja od 22. veljače 2023. (list 4-6 spisa), zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 22. veljače 2023. (list 7-9 spisa), zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 21. veljače 2023. (list 10-28 spisa), izvadak iz prekršajne evidencije za I-okrivljenika od 20. svibnja 2026. (list 39-40 spisa) te izvadak iz prekršajne evidencije za II-okrivljenika od 20. svibnja 2026. (list 37-38 spisa).

1. Uvidom u izvadak iz prekršajne evidencije za I-okrivljenika sud je utvrdio da I-okrivljenik, pravna osoba ENIS d.o.o u zadnje tri godine nije prekršajno kažnjavan.

2. Uvidom u izvadak iz prekršajne evidencije za II-okrivljenika sud je utvrdio da je II-okrivljenik NĆ u zadnje tri godine dva prekršajno kažnjavan za prekršaje za Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

4. Člankom 149. stavkom 1. točkom 49. Zakona o zaštiti potrošača, propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 200.000,00 kuna kazniti za prekršaj trgovac - pravna osoba ako: se koristi praksom koja je nepoštena u smislu članaka 34. do 40. ovoga Zakona, dok je člankom 149. stavkom 2. istog Zakona, propisano da će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 kuna.

5. Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka, a posebno imajući u vidu sve provedene materijalne dokaze, koje je sud prihvatio kao istinite i vjerodostojne, obzirom tijekom postupka njihova vjerodostojnost nije dovedena u pitanje, u ovom postupku nije sporno da su I-okrivljenik i II-okrivljenik u kritično vrijeme u prostorijama prodavaonice – Pekara Tovarnik koja posluje u sastavu trgovačkog društva "ENIS" d.o.o. povećao maloprodajne cijene, ali je sporno ostvaruju li okrivljenici načinom postupanja koji im se optužnim prijedlogom stavlja na teret obilježja prekršaja iz članaka 34. – 40. Zakona o zaštiti potrošača kažnjivog po članku 149. stavka 1. točke 49. u vezi članka 149. stavka 2. istog Zakona.

6. Naime, okrivljenicima se u bitnom optužnim prijedlogom stavlja na teret da bi u razdoblju od dana 2. siječnja - 21. veljače 2023. godine u poslovnim prostorijama prodavaonice PEKARA TOVARNIK, [adresa] koja posluje u okviru trgovačkog društva ENIS d.o.o., [adresa], prilikom prodaje vlastitih pekarskih proizvoda u odnosu prema potrošačima koristili nepoštenu odnosno agresivnu poslovnu praksu zabranjenu odredbama čl. 34 – 40. Zakona o zaštiti potrošača, odnosno da su neopravdano povećali maloprodajne cijene nakon 31. prosinca 2022. godine, pri čemu su doveli potrošače u nepovoljniji financijski položaj, koristeći uvođenje eura dana 1. siječnja 2023. godine kao službene valute te okolnosti u kojima se potrošači nalaze, a koje okolnosti su bitno utjecale na odluku potrošača pri kupnji pekarskih proizvoda.

7. Člankom 33. Zakona o zaštiti potrošača propisano je: „Nepoštena poslovna praksa je zabranjena.“, dok se slijedećim člankom 34. navedenog Zakona definira pojam nepoštene poslovne prakse, a koji glasi: „(1) Poslovna praksa je nepoštena: ako je suprotna zahtjevima profesionalne pažnje i ako, u smislu određenog proizvoda, bitno utječe ili je vjerojatno da će bitno utjecati na ekonomsko ponašanje prosječnog potrošača kojemu je takva praksa namijenjena ili do kojega ona dopire odnosno prosječnog člana određene skupine potrošača na koju je ta praksa usmjerena. (2) Poslovna praksa koja će vjerojatno bitno utjecati na ekonomsko ponašanje samo jasno odredive skupine potrošača koji su zbog tjelesnih ili duševnih mana, dobi ili lakomislenosti posebno osjetljivi na određenu poslovnu praksu ili određeni proizvod, i to na način koji je trgovac mogao razumno predvidjeti, procjenjivat će se iz perspektive prosječnog člana te skupine potrošača. (3) Odredba stavka 2. ovoga članka ne utječe na dopuštenost korištenja uobičajene i zakonite promidžbene prakse preuveličavanja ili davanja izjava za koje se ne očekuje da budu shvaćene doslovno. (4) Nepoštenom poslovnom praksom posebno se smatra: zavaravajuća poslovna praksa i agresivna poslovna praksa.

8. Nadalje, članak 35. navedenog Zakona propisuje sljedeće: (1) Poslovna praksa smatra se zavaravajućom ako sadrži netočne informacije, zbog čega je neistinita ili ako na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje, pa čak ako je informacija činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača u vezi s nekom od okolnosti navedenih u stavku 2. ovoga članka, čime ga navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio. (2) Okolnosti iz stavka 1. ovoga članka na koje se zavaravajuća poslovna praksa odnosi jesu: 1. postojanje ili priroda proizvoda, 2. osnovna obilježja proizvoda, kao što su njegova dostupnost, koristi, rizici, izvedba, sastav, pripadci, postojanje postprodajne pomoći potrošaču i sustava rješavanja pritužbi, metode i datum izrade ili nabave, dostava, podobnost za ostvarivanje svrhe, način korištenja, količina, specifikacija, zemljopisno ili tržišno podrijetlo, rezultati koji se očekuju od njegove uporabe ili rezultati i bitni pokazatelji testova ili provjera provedenih na proizvodu, 3. opseg obveza trgovca, motivi poslovne prakse te priroda postupka prodaje, bilo koja izjava ili simbol koji se odnosi na izravno ili neizravno sponzorstvo ili odobrenje trgovca ili proizvoda, 4. cijena proizvoda ili način na koji je ona izračunata ili postojanje određene pogodnosti u odnosu na cijenu, 5. potreba servisiranja, rezervnih dijelova, zamjene ili popravka, 6. priroda, obilježja i prava trgovca ili njegova zastupnika, kao što su njegov identitet, imovina, kvalifikacije, status, odobrenja, članstvo u određenim udruženjima ili povezanost s nekim drugim subjektima, njegovo industrijsko, komercijalno ili drugo intelektualno vlasništvo, nagrade i priznanja, 7. prava potrošača, uključujući prava koja potrošač ima na temelju pravila o odgovornosti za materijalne nedostatke, 8. rizici kojima potrošač može biti izložen. (3) Poslovna praksa se smatra zavaravajućom ako, u konkretnom slučaju uzimajući u obzir sva obilježja i okolnosti slučaja, prosječnog potrošača navede ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio, a uključuje: 1. bilo koji oblik stavljanja proizvoda na tržište, uključujući i usporedno oglašavanje koje dovodi do poistovjećivanja tog proizvoda s nekim drugim proizvodom, žigom, zaštićenim imenom ili drugim znakom raspoznavanja konkurenta na tržištu, 2. nepoštivanje obveza, od strane trgovca, koje proizlazi iz pravila postupanja trgovaca koja ga obvezuju, uz pretpostavku da ta obveza ne predstavlja tek namjeru, već je riječ o čvrstoj obvezi koju je moguće provjeriti te uz pretpostavku da je trgovac u okviru poslovne prakse naznačio da je vezan tim pravilima postupanja, 3. svako stavljanje robe na tržište Republike Hrvatske uz tvrdnju da je identična robi stavljenoj na tržište u drugim državama članicama iako se ta roba značajno razlikuje po sastavu ili obilježjima, osim ako je to opravdano legitimnim i objektivnim kriterijima.

9. Člankom 38. navedenog Zakona propisano je kada se poslovna praksa smatra agresivnom, pa tako isti glasi: “Poslovna praksa smatra se agresivnom ako u konkretnom slučaju, uzimajući u obzir sva obilježja i okolnosti slučaja korištenjem uznemiravanja, prisile, uključujući fizičku silu ili prijetnju te nedopušten utjecaj, u bitnoj mjeri umanjuje ili je vjerojatno da će umanjiti slobodu izbora ili postupanja prosječnog potrošača u vezi s proizvodom te ga time navede ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio.“, dok je u članku 39. točki 3. propisano: „Prilikom odlučivanja o tome je li u poslovnoj praksi korišteno uznemiravanje, prisila, uključujući silu ili prijetnju ili nedopušten utjecaj, vodit će se računa o tome je li trgovac iskorištavao nesretne ili druge okolnosti u kojima se potrošač nalazio, a koje su bile tolikog značenja da su umanjile sposobnost potrošača da razumno rasuđuje, a trgovac je bio svjestan da će te okolnosti utjecati na odluku potrošača u odnosu na proizvod.“

10. Imajući u vidu naprijed navedeno, kao i to da je zakonski opis prekršaja odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to znači da sve odlučne činjenice, odnosno konkretne radnje okrivljenika, moraju biti jasno i izrijekom navedene u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, odnosno u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

11. Prema sadržaju činjeničnog opisa prekršajnog djela koji se okrivljeniku optužnim prijedlogom stavlja na teret, tužitelj navodi kako je okrivljenik koristio nepoštenu odnosno agresivnu poslovnu praksu zabranjenu odredbama članaka 34 – 40. Zakona o zaštiti potrošača. Kako je to naprijed navedeno, odredbe navedenih članaka se odnose kako na agresivnu poslovnu praksu (članci 38. – 40. Zakona o zaštiti potrošača) tako i na zavaravajuću poslovnu praksu (članak 35. – 37. Zakona o zaštiti potrošača), ali vodeći se sadržajem činjeničnog opisa prekršajnog djela, sud zaključuje kako iz optužnog prijedloga jasno proizlazi kako tužitelj okrivljenika tereti samo za nepoštenu, odnosno agresivnu poslovnu praksu.

12. Imajući u vidu činjenični opis prekršajnog djela iz optužnog prijedloga, ovaj sud zaključuje kako tužitelj nije činjenično opisao na koju konkretnu okolnost iz prethodno citiranih zakonskih odredbi se odnosi nepoštena, odnosno agresivna poslovna praksa, niti je konkretizirao u čemu se zapravo sastoji agresivno postupanje trgovca, odnosno ovdje okrivljenika. Dakle, iz činjeničnog opisa ne proizlazi na koji način je postupanje okrivljenika ili koje su to okolnosti i na koji način su te okolnosti narušile prosuđivanje potrošača na način da ga navode ili je vjerojatno da će ga navesti na donošenje odluke o kupnji koju inače potrošač ne bi donio, kao što iz činjeničnog opisa ne proizlazi niti činjenica da je trgovac bio svjestan da će te okolnosti utjecati na odluku potrošača o kupnji proizvoda. Sud nadalje smatra da se u konkretnom slučaju povećanje maloprodajnih cijena na način kako je to navedeno u činjeničnom opisu optužnog prijedloga, odnosno da je do povećanja maloprodajnih cijena došlo zbog povećanja nabavnih cijena robe, a što se nikako ne može podvesti pod naprijed citirane zakonske odredbe koje zabranjuju agresivnu poslovnu praksu. Naime, ovo jer agresivna poslovna praksa sukladno Zakonu o zaštiti potrošača podrazumijeva korištenje uznemiravanja, prisile, uključujući fizičku silu ili prijetnju te nedopušten utjecaj, kao i iskorištavanje nesretnih ili drugih okolnosti u kojima se potrošač nalazio, što su dakle konstitutivna obilježja navedenog prekršaja i tužitelj ih je bio dužan jasno navesti u činjeničnom opisu prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret, a nijedan od navedenih konstitutivnih obilježja ne proizlazi iz činjeničnog opisa.

13. Naposljetku, kako je to naprijed navedeno niti jednom od spomenutih zakonskih odredaba, povećanje maloprodajnih cijena, nije propisano kao oblik nepoštene ili agresivne poslovne prakse, a isto ako niti jedna od spomenutih zakonskih odredbi, ne uređuje “neopravdano povećanje maloprodajnih cijena nakon 31.12.2022. uz dovođenje potrošača u nepovoljniji financijski položaj, korištenjem uvođenja eura 1.1.2023. kao službene valute”, kao oblik nepoštene ili agresivne poslovne prakse. Međutim, terminologija “neopravdano povećanje cijena” te “nepovoljniji financijski položaj” proizlazi iz općih načela propisanih Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22 i 88/22). Člankom 6. spomenutog Zakona propisana su temeljna načela uvođenja eura, pa isti glasi: „U postupku uvođenja eura primjenjuju se: načelo zaštite potrošača, načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena, načelo neprekidnosti pravnih instrumenata, načelo učinkovitosti i ekonomičnosti te načelo transparentnosti i informiranosti.“ Sukladno načelu zaštite potrošača u članku 7. stavku 1. spomenutog Zakona propisano je da se preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti provodi bez naknade, primjenom fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona, a u stavku 2. istog članka, jasno je navedeno kako zbog preračunavanja iz stavka 1. potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden. Sukladno članku 8. spomenutog Zakona, zabranjeno je poslovnim subjektima, kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet, instituciji za elektronički novac, drugom vjerovniku sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje, Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, pružatelju financijskih usluga i tijelu javne vlasti pri uvođenju eura povećati cijenu robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga. Međutim, navedeni Zakon u vezi s neopravdanim povećanjem cijena, koje bi dakle, bilo protivno zakonskim načelima, ne uređuje i prekršajnopravnu odgovornost, odnosno navedeni Zakon ne sadrži kažnjivu odredbu u slučaju postupanja protivno načelima, pa tako ovaj sud tijekom dokaznog postupka nije niti utvrđivao opravdanost povećanja maloprodajnih cijena, a svakako imajući u vidu da ovlašteni tužitelj nije činjenični opis prekršaja doveo u izravnu vezu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj već isključivo sa Zakonom o zaštiti potrošača.

14. Slijedom navedenog, sud je našao da u činjeničnom opisu prekršaja koji se prekršajnim nalogom okrivljeniku stavlja na teret, nisu ispunjeni konstitutivni elementi bića prekršajnog djela iz članka 149. stavka 1. točke 49. Zakona o zaštiti potrošača, u vezi sa stavkom 2. istog Zakona, te je sud okrivljenike sukladno članku 182. točki 1. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe za navedeni prekršaj.

15. Obzirom je sud I-okrivljenika i II-okrivljenika oslobodio optužbe, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

16. Slijedom utvrđenog činjeničnog stanja riješeno je kao u izreci ove presude.

U Vukovaru 24. lipnja 2026.

Sudac

Romana Ćosić, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude tužitelj ima pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u roku od 8 dana po primitku ove presude. Žalba se podnosi u pisanom obliku u dva istovjetna primjerka, putem ovoga Suda, bez plaćanja sudske pristojbe.

DOSTAVITI:

1. Tužitelju

2. Okrivljenicima

3. Spis