REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-8461/2025
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Nade Horvatović, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. HK i dr., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94. i 114/22.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Dubrovnik, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku od 11. srpnja 2025., broj: Pp-489/2023, u sjednici vijeća održanoj 24. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Dubrovnik, a u povodu te žalbe i po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Dubrovniku od 11. srpnja 2025., broj: Pp-489/2023, okr. HK, mlt. FK, mlt. RK, mlt. KK, mlt ŠK, mlt. TK, okr. ČK i mlt. EK su, na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), oslobođeni optužbe da bi počinili prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijana presuda preinači i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje te da se okrivljenik kazni kaznom predloženom u optužnom prijedlogu.
3. Žalba je osnovana.
4. U ovom prekršajnom predmetu je vođen žurni postupak i presuda je donesena nakon održana tri ročišta (9. studenog 2023., 5. prosinca 2023. i 2. svibnja 2024.), a tužitelju nije bio upućen poziv ni za jedno ročište. Sukladno odredbi čl. 162. st. 2. Prekršajnog zakona, prvostupanjski sud je, bez obzira što je vođen žurni postupak, bio dužan pozvati tužitelja na predmetna ročišta, jer se prema čl. 222. st. 2. Prekršajnog zakona na žurni postupak ne primjenjuju samo one odredbe Prekršajnog zakona o zakazivanju i vođenju glavne rasprave u smislu istodobnog izvođenja dokaza i rasprave o istima. Kontradiktornost prekršajnog postupka (i glavne rasprave i žurnog postupka) se sastoji u tome da se sve procesne radnje, koliko god je to po prirodi stvari moguće, obavljaju u prisutnosti obiju stranaka koje imaju pravo i mogućnost da pri obavljanju tih radnji zastupaju svoje interese i izražavaju svoje stajalište. Stoga je prvostupanjski sud trebao pozvati tužitelja na zakazana ročišta i dati mu mogućnost sudjelovanja u postupku s obzirom na potrebu poštivanja pravnog interesa tužitelja. Zbog navedenog propusta prvostupanjskog suda, sukladno čl. 167. st. 5. Prekršajnog zakona, nije bilo uvjeta za održavanje ročišta.
5. Slijedom navedenog, u pravu je tužitelj kada ističe da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 3. Prekršajnog zakona.
6. Ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti, u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu.
7. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku temeljio, između ostalog, i na iskazu svjedoka policijskog službenika ŽK, koji je u jednom dijelu svog iskaza navodio što su mu, prilikom intervencije na mjestu događaja, rekle osobe koje u ovom predmetu imaju status okrivljenika „a na moju primjedbu jesu li oni galamili i pjevali rekli su odmah da nisu“, „odmah su rekli da nisu ništa pjevali a to su rekli i ostali mladići s kojima sam razgovarao kada sam utvrđivao njihov identitet“, „ja sam u razgovoru s tim mladićima saznao, odnosno oni su mi rekli da nisu znali da su u hotelu smješteni vaterpolisti Srbije a da su se malo zanijeli pjesmom“).
8. Prema odredbi čl. 90. st. 2. Prekršajnog zakona, nezakoniti dokazi su oni dokazi koji su, između ostalog, pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka te koji su kao takvi izričito predviđeni u zakonu. Odredbom čl. 158. st. 6. i 8. Prekršajnog zakona propisano je:
„(6) Prikupljajući obavijesti ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupka u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, mogu osobu ispitati u svojstvu osumnjičenika, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku. Pri tome ga moraju upozoriti da ima prao uzeti branitelja koji može biti nazočan njegovu ispitivanju. Ako okrivljenik odmah ne uzme branitelja ili ako ne odluči iskazivati bez branitelja, tijela državne uprave će zastati s ispitivanjem do 2 sata da bi osumnjičenik mogao uzeti si branitelja kojeg sam izabere ili s liste dežurnih odvjetnika.
(8) Zapisnici o ispitivanju osumnjičenika i svjedoka iz st. 6. i 7. ovoga članka mogu se koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku.“
9. Slijedom citiranih zakonskih odredaba, saznanja ovlaštene osobe tijela državne uprave, kada postupa u okviru svoje nadležnosti, dobivena od okrivljenika mogu se koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku samo ako su te osobe ispitane sukladno odredbama o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku, a u ovom prekršajnom predmetu se ne radi o postupanju u skladu s tom zakonskom odredbom pa takva saznanja ovlaštenih osoba tijela državne uprave imaju značenje neformalnih obavijesti koje smiju biti temelj samo za utvrđivanje osnovane sumnje na počinjenje prekršaja i odluke hoće li ovlašteni tužitelj podnijeti optužni akt, ali ne mogu biti dokaz u prekršajnom postupku i ne mogu ni na koji način biti unesena u dokazni materijal, nego se na temelju čl. 121. st. 1. Prekršajnog zakona moraju izdvojiti iz spisa predmeta.
10. Slijedom navedenog, sadržaj obavijesti koje su građani dali policijskom službeniku ŽK na mjestu događaja ne može se upotrijebiti kao dokaz u ovom postupku, jer se radi o neformalnom iskazivanju pred policijskim službenikom prilikom vršenja izvida prekršaja, zbog čega nije zakonit dokaz ni onaj dio svjedočkog iskaza policijskog službenika u kojem on prepričava što je utvrdio tim obavijesnim razgovorima, jer se na taj način, zaobilaznim putem, u dokazni materijal unose oni elementi koji ne mogu biti temelj za donošenje presude.
11. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada gore navedeni dokaz ocjenjuje i analizira te na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o prekršajnoj odgovornosti okrivljenih. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona,
12. Slijedom navedenog, prvostupanjsku presudu je trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe iz ove odluke, iznova provesti do sada izvedene dokaze, kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja, te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.
13. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 24. lipnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Nada Horvatović, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku u 10 otpravaka za spis, okrivljenike i tužitelja.
