Poslovni broj Gž 524/2026-2
Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Svjetlani Pražić kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja Auto-mak nekretnine d.o.o., Varaždin, M.A.Reljkovića br. 12., OIB: 71670600511, zastupanog po punomoćnicima iz ZOU Žerjav odvjetnicima iz Varaždina, protiv protustranke SF iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Zrinki Kljaić Pintarić odvjetnici iz Varaždina, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, rješavajući žalbu protustranke, izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj R1 70/2024 od 28. siječnja 2026., 24. lipanj 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba protustranke SF, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj R1 70/2024 od 28. siječnja 2026.
Obrazloženje
1.Rješenjem suda prvog stupnja poslovni broj R1 47/2017 od 27. srpnja 2021., točkom I. izreke, razvrgnuta je suvlasnička zajednica nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]: kč. br. [katastarska čestica], [adresa] sa 591 m2, sastojeće od dvorišta 443 m2, garaža 39 m2, kuća, [adresa] sa 109 m2, ukupno 591 m2, u suvlasništvu predlagatelja u ½ dijela i protustranke u ½ dijela, civilnim razvrgnućem, odnosno prodajom navedene nekretnine putem javne dražbe i diobom kupovine razmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka. Točkom II. izreke naloženo je protustranci da predlagatelju naknadi trošak postupka u iznosu od 203,92 eur u roku od 15 dana, dok je odbijen predlagatelj sa preostalim dijelom zahtjeva za naknadu troška u iznosu od 1.028,30 eur kao neosnovanim.
2.Povodom žalbe protustranke, ovosudnim rješenjem poslovni broj Gž 2345/2021 od 14. ožujka 2021. ukinuto je prvostupanjsko rješenje, te je predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
3.Prvostupanjskim rješenjem, poslovni broj R1 93/22 od 12. srpnja 2023., točkom I. izreke, razvrgnuta je suvlasnička zajednica nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]: kč. br. [katastarska čestica], [adresa] sa 591 m2, sastojeće od dvorišta 443 m2, garaža 39 m2, kuća, [adresa] sa 109 m2, ukupno 591 m2, u suvlasništvu predlagatelja u ½ dijela i protustranke u ½ dijela, civilnim razvrgnućem, odnosno prodajom navedene nekretnine putem javne dražbe i diobom kupovine razmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka. Točkom II. izreke naloženo je protustranci da predlagatelju naknadi trošak postupka u iznosu od 203,92 eur u roku od 15 dana
4.Povodom žalbe protustranke, ovosudnim rješenjem poslovni broj Gž 1107/2023 od 18. ožujka 2024., ponovno je ukinuto je prvostupanjsko rješenje, te je predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
5.Rješenjem suda prvog stupnja poslovni broj R1 70/2024 od 28. siječnja 2026., ponovno je o prijedlogu predlagatelja odlučeno na isti način.
6.Protiv tog rješenja žalbu je podnijela protustranka iz svih žalbenih razloga sadržanih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, u daljnjem tekstu ZPP-a) svezi s pravnim pravilom paragrafa 21. bivšeg Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934. (u nastavku: ZSVP-a) koja pravna pravila se primjenjuju pozivom na čl.2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine („Narodne novine“ broj 73/91).
7.Predlagatelj je u odgovoru na žalbu osporio žalbene navode protustranke, kao neosnovane.
8.Žalba protustranke nije osnovana.
10.Ocjenjujući prvostupanjsko rješenje u granicama žalbenih razloga protustranke, ovaj sud nije utvrdio da bi u donošenju istog bila ostvarena jedna od bitnih postupovnih povreda iz čl. 354. st. 2. t.2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st. 2. ZPP-a.
11.Nisu osnovani navodi protustranke kojima pobija pravilnost odluke suda prvog stupnja.
12.1.Donoseći pobijano rješenje, prvostupanjski sud ponajprije utvrđuje da u konkretnom slučaju između suvlasnika (predlagatelja i protustranke) nije bilo spora o predmetu diobe i veličini njihovih suvlasničkih dijelova. Nadalje, prihvaća nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Darka Gečeka iz kojeg proizlazi da geometrijska dioba predmetne nekretnine nije moguća, budući da Generalni urbanistički plan Grada [adresa] ne daje mogućnost cijepanja čestica manje od minimalno dopuštene površine.
U odnosu na mogućnost razvrgnuća uspostavom etažnog vlasništva u smislu čl. 53. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996 i dr., dalje: ZV-a) prvostupanjski sud vodi računa o tome da se u konkretnom slučaju suvlasnici predmetne nekretnine nisu suglasili da će umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnog dijela suvlasničke nekretnine. Slijedom toga, sud smatra da se bez suglasnosti (sporazuma) svih suvlasnika ne može razvrgnuti suvlasništvo na nekretnini uspostavom etažnog vlasništva.
12.2.Slijedom toga, primjenom čl. 50. st.4. ZV-a, sud prvog stupnja odlučuje da se predmetna nekretnina proda na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće), te odlučuje kao u točki I. izreke rješenja.
13.1.Rukovodeći se prethodno iznesenim, nisu ovome sudu prihvatljive žalbene tvrdnje protustranke kojima pobija pravilnost stajališta suda prvog stupnja o postojanju pretpostavki za razvrgnuće suvlasničke zajednice stranaka upravo civilnom diobom, a ne geometrijskom.
Prema čl. 50. st.1. ZV-a, kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Prema st.2. istog članka, ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu st.1. ovog članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Prema st.4. ovog članka, ako dioba iz st.2. ovog članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).
13.2.Nastavno prednjem, pravilno je u konkretnim okolnostima, postupio sud prvog stupnja kada je prihvatio pismeni nalaz i mišljenje sudskog vještaka građevinske struke Darka Geček, kao i dopunsko očitovanje istog, napose na okolnost mogućnosti razvrgnuća suvlasničke zajednice geometrijskom diobom na koju ukazuje protustranka tijekom prvostupanjskog postupka.
Naime, iz spomenutog nalaza prema uvjerenju ovog suda jasno i nedvosmisleno proizlazi u bitnome da se na čestici nalaze obiteljska kuća tlocrtne površine 109,00 m² i garaža tlocrtne površine 39,00 m², površine 109,00 m² i garaža tlocrtne površine 39,00 m², da za kuću i garažu nisu priloženi akti za uporabu niti akti za izgradnju, da se kuća sastoji od podruma, prizemlja i tavana. Podrum se sastoji od dvije prostorije i služi kao skladište. Prostorije su spojene, odnosno iz ulazne prostorije se ulazi u drugu prostoriju. Prizemlje se sastoji od ulaznog trijema, hodnika, 4 sobe, kuhinje i ostave, kupaonice i stubišta koje vodi do tavana. Prizemlje ima dva ulaza – dvorišni i ulični, a u sve sobe moguće je ući iz hodnika. Soba koja ima ulični ulaz koristila se kao poslovni prostor, ali bez zasebnog sanitarnog čvora. Tavan je neuređen i ne koristi se za stanovanje. Na dvorištu se nalazi garaža.
13.3.Osim toga, vještak navodi da sukladno važećim prostorno-planskim aktima Generalnog urbanističkog plana grada [adresa] ("Službeni vjesnik Grada Varaždina", broj 01/07, 06/08, 3/12, 7/16, 5/19, 7/19, pročišćeni tekst i 9/22) minimalna veličina građevinske čestice određuje za izgradnju građevina na slobodnostojeći način minimalne širine 16,0 m i minimalne dubine 22,0 m (352,0 m²). Predmetna građevna čestica da je ukupne površine 591,0 m², te da bi podjelom na dva jednaka dijela površina novih čestica iznosila 295,5 m² što je manje od minimalne površine, a da se diobom ne mogu stvarati čestice manje od minimalno dopuštene površine. Prema stavu vještaka, dioba katastarske čestice moguća je na nove čestice, ali pod uvjetima za pristup – da svaka nova čestica mora imati osiguran pristup na javni put (ili služnost prolaza) te funkcionalnost – ne smije se dogoditi da dijelovi kuće budu na različitim parcelama (osim ako se kuća dijeli etažiranjem). Geometrijska dioba samo kuće i garaže nije moguća jer se geometrijska dioba odnosi na zemljište (katastarsku česticu), a ne na objekte.
Što se tiče same kuće i garaže, vještak smatra da se isti mogu podijeliti među više osoba, odnosno da postoji pravni mehanizam koji to omogućava, a to je etažiranje, sa time da ako se etažira obiteljska kuća na stambene jedinice (stanove), da svaki stan mora imati svoj WC, kupaonicu i kuhinju jer se smatra samostalnom uporabnom cjelinom. Ukupna tlocrtna površina kuće iznosi 109,00 m², podjelom na dva dijela svaki dio bi trebao imati 54,5 m².
13.4.Budući da u predmetnoj obiteljskoj kući postoji samo jedna kupaonica i kuhinja, mišljenje je vještaka da bi bilo potrebno napraviti prenamjenu jedne postojeće sobe u kupaonicu i kuhinju, na koji način bi se dobilei dvije samostalne uporabne cjeline. Prenamjena sobe u kupaonicu s WC-om zahtijeva neke ključne radove i vještak je napravio Popis radova koji bi se morali izvesti, s naglaskom na minimalne dimenzije i zakonitosti prostora, te je ujedno napravio izračun procjene troškova za prenamjenu sobe u kupaonicu s wc-om u iznosu od cca 4.500,00 eur, procjenu troškova prenamjene sobe u kuhinju u iznosu od cca 5.000,00 eur
Sudski vještak Darko Geček je povodom određenih primjedbi ustrajao na svom nalazu, odnosnu stavu da geometrijska dioba predmetne nekretnine nije moguća, s obzirom da Generalni urbanistički plan grada [adresa] ne daje mogućnost cijepanja čestica na tako male površine, a da isto tako iako ZV predviđa etažiranje, da je etažirani dio funkcionalna cjelina i to u sadašnjem stanju, dok da predmetna nekretnina nema te mogućnosti.
14.U kontekstu prethodno iznesenog, protivno stajalištu protustranke, prosudba je ovog suda da su iz rezultata dokaznog postupka, napose nalaza i mišljenja sudskog vještaka Darka Geček, nedvojbeno razvidni razlozi zbog kojih u konkretnim okolnostima nije moguća geometrijska dioba prijeporne nekretnine.
15.U odnosu na žalbene tvrdnje protustranke kojima upire na t. 6.2.2. Izmjena i dopuna generalnog urbanističkog plana grada [adresa] („Službeni vjesnik grada Varaždina“ broj 9/2022), prema kojoj je izuzetno moguća gradnja u pojedinačnim interpolacijama i na građevnim česticama manjih površina i širina, za koju smatra da je sud prvog stupnja trebao uzeti u obzir prilikom donošenja pobijanog rješenja, valja odgovoriti da iste nisu osnovane.
Točno je da se ranije spomenutom odredbom, dopušta izuzetak u odnosu na već izgrađene dijelove grada, na način da se omogućuje gradnja u pojedinačnim interpolacijama i na građevnim česticama manjih površina i širina.
Međutim, suprotno stavu protustranke, prosudba je ovog suda da prvostupanjski sud nije mogao samostalno, bez izjašnjavanja vještaka (u ovom slučaju građevinske struke), uzeti u obzir ovaj izuzetak, te temeljem toga ipak odrediti geometrijsku diobu, kako to predlaže protustranka, iz razloga jer nema dovoljno stručnog znanja iz oblasti građevinarstva. Pri tome valja naglasiti da iz stanja u spisu, nije razvidno da je protustranka po primitku pismenog nalaza i mišljenja vještaka Darka Geček, zatražila da se isti očituje o mogućnosti geometrijske diobe upravo u smislu predviđenog izuzetka, obzirom na gabarite konkretne nekretnine.
Slijedom toga, prema uvjerenju ovog suda ne može se govoriti o pogrešnoj primjeni materijalnog prava od strane suda prvog stupnja kako to pogrešno tumači protustranka.
16.U kontekstu svih dosadašnjih utvrđenja, ističe se da se pravna stajališta navedena u pobijanoj odluci zasnivaju na pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava i prihvatljivom tumačenju relevantne zakonske norme, u okviru kojeg postupka je od strane suda prvostupanjskog suda uslijedila odgovarajuća pravna argumentacija koja upućuje na to da pobijana odluka nije posljedica proizvoljnog tumačenja niti pogrešne primjene mjerodavnog prava.
17.Obzirom na prednje, pravilnom drži ovaj sud i odluku o trošku sadržanu u točki II. izreke rješenja.
18.Zbog svega prethodno navedenog, valjalo je odbiti žalbu protustranke, te potvrditi rješenje suda prvog stupnja primjenom čl.380. t.2. ZPP-a.
U Rijeci, 24. lipanj 2026.
Sutkinja
Svjetlana Pražić
