Broj: Ppž-6026/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Gordane Korotaj, predsjednice vijeća, te sutkinje Nade Horvatović i suca Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog VG i okrivljenog MG, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine" br. 47/90., 55/91., 29/94., 114/22., 47/23.) odlučujući o žalbi tužitelja, Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, III. policijske postaje Zagreb, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 13. svibnja 2024., broj: Pp-7284/2023, u sjednici vijeća održanoj 24. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, III. policijske postaje Zagreb kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 13. svibnja 2024., broj: Pp-7284/2023 okrivljeni VG i okrivljeni MG oslobođeni su optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Istom presudom, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj s prijedlogom da se ista uvaži.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

5. Tužitelj u žalbi u bitnome navodi kako drži dvojbenim prihvaćanje blagodati nesvjedočenja od strane BG, šogorice II. okrivljenika, smatrajući kako joj takva blagodat nije trebala biti ponuđena uz napomenu da je ista zatražila intervenciju policije. Nadalje, ističe kako su okrivljeni policijskoj ophodnji priznali postojanje međusobnog verbalnog i fizičkog sukoba, a na što u konačnici upućuju i fizičke ozlijede, a u odnosu na obrazloženje suda kako nije saslušao policijske službenike jer isti nemaju neposredna saznanja o inkriminiranom događaju tužitelj u žalbi ističe kako smatra da je takvo mišljenje olako usvojeno, a posebno zbog vidljivih ozljeda na okrivljenima i dojmu koji su isti ostavili na policijske službenike.

6. U odnosu na navod tužitelja kako je iz izvješća o ophodnji, i razgovora sa svjedocima razvidno kako je došlo do verbalnog i fizičkog sukoba, a da sud nije ispitao policijske službenike ovaj sud ističe kako su prema odredbi članka 90. stavka 2. Prekršajnog zakona, nezakoniti dokazi su oni dokazi koji su, između ostalog, pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka te koji su kao takvi izričito predviđeni u zakonu. Odredbom članka 158. stavka 6. i 8. Prekršajnog zakona propisano je:

„6) Prikupljajući obavijesti ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupka u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, mogu osobu ispitati u svojstvu osumnjičenika, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku. Pri tome ga moraju upozoriti da ima prao uzeti branitelja koji može biti nazočan njegovu ispitivanju. Ako okrivljenik odmah ne uzme branitelja ili ako ne odluči iskazivati bez branitelja, tijela državne uprave će zastati s ispitivanjem do 2 sata da bi osumnjičenik mogao uzeti si branitelja kojeg sam izabere ili s liste dežurnih odvjetnika.

(7) Ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupka u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora može ispitati i osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama ovog Zakona i ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku

(8) Zapisnici o ispitivanju osumnjičenika i svjedoka iz st. 6. i 7. ovoga članka mogu se koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku.“

7. Kako je, dakle, člankom 158. stavkom 6., 7. i 8. Prekršajnog zakona propisano da se zapisnici o ispitivanju osumnjičenika odnosno svjedoka od strane ovlaštene osobe tijela državne uprave, kada postupa u okviru svoje nadležnosti, mogu koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku samo ako su te osobe ispitane sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju okrivljenika odnosno svjedoka u prekršajnom postupku, a u konkretnom slučaju se ne radi o postupanju u skladu s ovom zakonskom odredbom, nego su policijski službenici postupali na temelju ovlaštenja iz čl. 13. st. 1. t. 3. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, takva saznanja ovlaštenih osoba tijela državne uprave imaju značenje neformalnih obavijesti koje smiju biti temelj samo za utvrđivanje osnovane sumnje na počinjenje prekršaja i odluke hoće li i protiv koga ovlašteni tužitelj podnijeti optužni akt, ali ne mogu biti dokaz u prekršajnom postupku i ne mogu ni na koji način biti unesena u dokazni materijal, nego se na temelju članka 121. stavka 1. Prekršajnog zakona moraju izdvojiti iz spisa predmeta.

8. Slijedom navedenog, sadržaj obavijesti koje su okrivljeni i svjedoci dali policijskim službenicima na mjestu događaja ne može se upotrijebiti kao dokaz u ovom postupku, jer se radi o neformalnom iskazivanju pred policijskim službenicima prilikom utvrđivanja prekršaja, čime nije zakonit dokaz onaj dio svjedočkih iskaza policijskih službenika u kojem oni prepričavaju što im je okrivljenik rekao u trenutku kada su policijski službenici povodom intervencije došli na mjesto događaja.

9. Neosnovan je žalbeni navod tužitelja da je blagodat nesvjedočenja svjedokinji BG nije trebala biti ponuđena iz razloga što je člankom 285. stavkom 1. točkom 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - službeni pročišćeni tekst, 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25., 13/26.) propisano kako su oslobođeni obveze svjedočenja srodnici okrivljenika u ravnoj lozi, rođaci u pobočnoj lozi do trećega stupnja zaključno te srodnici po tazbini do drugoga stupnja zaključno. S obzirom da je svjedokinja BG šogorica II. okrivljenog, znači srodnik po tazbini u drugom stupnju, opravdano je upozorena na blagodat svjedočenja.

10. Slijedom navedenog, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 24. lipnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenike i tužitelja.

.