Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-4789/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Gordane Korotaj, predsjednice vijeća, te Nade Horvatović i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika VČ, zbog prekršaja iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, IV policijske postaje Zagreb, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 12. veljače 2026., broj: Pp-1547/2026, u sjednici vijeća održanoj 24. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, IV policijske postaje Zagreb kao neosnovana i pobijana prvostupanjska presuda potvrđuje.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) oslobođen je optužbe okr. VČ da bi, na činjenično opisan način u izreci te presude, počinio prekršaj iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

2. Protiv te presude pravodobnu žalbu podnio je tužitelj zbog pogrešne primjene materijalnog prekršajnog prava te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

3. Žalba nije osnovana.

4. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nije povrijeđeno materijalno prekršajno pravo na štetu okrivljenika i da nije nastupila zastara prekršajnog progona.

5. Pobijanom presudom okrivljenik je oslobođen od optužbe jer da djelo kako je činjenično opisano u izreci te presude ne predstavlja prekršaj iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, zbog nedostatka bitnih obilježja djela, odnosno izostanka navođenja početka i završetka zaštitne mjere u primjeni prema okrivljeniku.

6. Suprotno navodima žalbe, nepostojanje zakonskih obilježja djela prekršaja, koja moraju proizlaziti iz činjeničnog opisa djela navedenog u optužnom prijedlogu neotklonjiv je propust tužitelja i prvostupanjski sud je dužan postupiti prema imperativnoj odredbi čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona, te ako ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe.

7. Odredba čl. 161. st. 4. Prekršajnog zakona primjenjuje se samo ako u optužnom aktu nedostaju podaci iz čl. 160. st. 2. tog Zakona, bez kojih nije moguće voditi postupak ili su ti podaci pogrešni, a ne radi se o bitnim obilježjima prekršaja.

8. Prema tome, ocjena je i ovog suda da činjenični opis djela naveden u izreci pobijane presude (i predmetnom optužnom prijedlogu) ne sadrži sve konstitutivne elemente djela iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, budući da je izostalo određenje u kojem vremenskom periodu je zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji bila na snazi, odnosno jasno naveden početak i završetak zaštitne mjere, što je odlučno za ocjenu postupa li okrivljenik u skladu sa zaštitnom mjerom izrečenom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu poslovni br. 74. Pp-3258/2025. Podaci koji nedostaju, nisu podaci koje tužitelj nije mogao pribaviti niti su podaci bez kojih se može započeti postupak, te moraju biti sadržani isključivo u činjeničnom opisu djela optužnog akta, pa nije od utjecaja činjenica da je uz optužni akt kao dokaz priložena presuda kojom je izrečena zaštitna mjera, kako to pogrešno ističe žalitelj. Stoga je pravilno i zakonito postupio prvostupanjski sud kada je na temelju predmetnog optužnog akta okrivljenika oslobodio optužbe.

9. Zbog navedenih razloga, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 24. lipnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.