REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Gordane Korotaj, predsjednice vijeća, te sutkinje Nade Horvatović i suca Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. HĆ i okr. ZĆ, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22., 47/23.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Samobor, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru od 11. prosinca 2023., broj: 67. Pp-2034/2023, u sjednici vijeća održanoj 26. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Samobor, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru od 11. prosinca 2023., broj: 67. Pp-2034/2023, okr. HĆ i okr. ZĆ su oslobođeni optužbe da bi, na način činjenično opisan u presudi, počinili prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Istom presudom, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je podnio žalbu s prijedlogom da se ista ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Žalba je osnovana.
4. U pravu je tužitelj kada u žalbi tvrdi da činjenično stanje u odnosu na prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za sada, nije pravilno ni potpuno utvrđeno.
5. Naime, prvostupanjski sud u presudi obrazlaže kako na temelju provedenog dokaznog postupka nije dokazano da su okr. HĆ i okr. ZĆ počinili prekršaj koji im se stavlja na teret te primjenom načela „in dubio pro reo“ oslobađa okrivljenike optužbe.
5.1. Međutim, po mišljenju ovoga suda, u pravu je tužitelj kada u žalbi navodi činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno iz razloga što su i sami okrivljenici na zapisnik pred policijskim službenicima potvrdili (doduše tereteći jedan drugog) da je došlo do prepirke, a ispitani svjedoci, koji iako su u srodstvu, svaki sa svoje strane, s orkivljenicima, potvrđuju da je do prepirke došlo, a da saznanje o tome imaju tako što su čuli iz svojih dvorišta i kuća da se na javnoj površini događa prepirka, dakle iz toga je razvidno da je intenzitet glasnoće takve prepirke bio takav da su ispitani svjedoci isti čuli i potom i reagirali (svjedokinja ŠĆ).
6. Kod takvog stanja stvari, ovaj sud smatra da prvostupanjski sud, u cilju pravilnog i točnog utvrđenja činjenica koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke u odnosu na prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, nije dostatno cijenio izvedene dokaze kada je zaključio da iz njih ne može proizvesti zaključak da je počinjen prekršaj koji se okrivljenicima stavlja na teret, te u konkretnom slučaju stanje spisa ukazuje da je potrebno detaljnije utvrditi činjenično stanje radi donošenja zakonite odluke, a zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.
7. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti sve već provedene dokaze, a po potrebi provesti i druge dokaze te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
8. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 26. lipnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Stalnoj službi u Samoboru u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika, okrivljenicu i tužitelja.
