Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-5102/2026
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Gordane Korotaj, predsjednice, te Nade Horvatović i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ŽL, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.)
odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Dubrovnik, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku od 24. ožujka 2026., broj: Pp-1989/2025, u sjednici vijeća održanoj 24. lipnja 2026.
p r e s u d i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Dubrovnik i preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u odluci o novčanoj kazni na način da se okr. GL, za prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji je tom presudom proglašen krivim, na temelju citirane zakonske odredbe, izriče novčana kazna 300,00 EUR (tristo eura), koju je dužan platiti u roku 30 dana od primitka ove odluke, a ako u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je kazna plaćena u cjelini.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Dubrovniku od 24. ožujka 2026., broj: Pp-1989/2025, okr. GL je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci te presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je, uz primjenu odredbe o ublažavanju kazne, izrečena novčana kazna 200,00 eura koju je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. Uz kaznu okrivljenik je obvezan je na naknadu troškova prekršajnog postupka 23,89 eura.
2. Protiv te presude, tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog odluke o kazni. Predlaže da se pobijana preinači u smislu žalbenih navoda.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Razmatrajući odluku prvostupanjskog suda o izrečenoj novčanoj kazni u pogledu navoda žalbe, ovaj sud smatra da u konkretnom slučaju nema uvjeta za primjenu instituta ublažavanja kazne, kako to osnovano ističe i tužitelj. Naime, kako je to vidljivo iz obrazloženja pobijane presude prvostupanjski sud je odmjeravajući vrstu i visinu prekršajnopravne sankcije cijenio olakotnim priznanje, dosadašnju nekažnjavanost, loše materijalno stanje i primjereno vladanje pred sudom, međutim koje okolnosti same za sebe ne predstavljaju naročito olakotne okolnosti, niti u svojoj ukupnosti imaju takav značaj koji bi opravdale primjenu instituta ublažavanja za počinjeni prekršaj. Pritom prvostupanjski sud ne navodi u čemu se konkretnom očituje to primjereno vladanje i u čemu je različito od uobičajenog da bi uopće imalo karakter olakotne okolnosti. Stoga je po ocjeni ovog suda prvostupanjski sud precijenio značaj utvrđenih olakotnih okolnosti.
6. Osim toga, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud propustio pravilno cijeniti težinu počinjenog djela koja proizlazi iz načina počinjenja s obzirom na javno počinjeno nasilje, ponižavajućeg karaktera, primjenom više vrsta fizičke sile.
7. Slijedom navedenog, i po ocjeni drugostupanjskog suda u ovom prekršajnom predmetu nema naročito olakotnih okolnosti koje bi u smislu čl. 37. Prekršajnog zakona, kao zakonski preduvjet, opravdavale primjenu instituta ublažavanja kazne. Stoga je ovaj sud, prihvaćajući žalbu tužitelja, imajući na umu i činjenicu da su kod inkriminiranog prekršaja značajno izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u visini zakonom propisanog posebnog minimuma, smatrajući je primjerenom stupnju okrivljenikove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona.
8. Zbog navedenih razloga, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 24. lipnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.
