Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-4303/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A I R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Gordane Korotaj, predsjednice vijeća, te Nade Horvatović i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog ŽJ, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.) i dr., odlučujući o žalbama okr. ŽJ i tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. policijske postaje Split, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 5. siječnja 2026., broj: Pp-17456/2025-13, na sjednici vijeća održanoj 24. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. policijske postaje Split kao neosnovana i pobijana prvostupanjska presuda potvrđuje u oslobađajućem dijelu.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba okr. ŽJ kao osnovana i ukida prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu, zbog prekršaja u točki I. iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te se predmet u tom dijelu dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okr. ŽJ proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koje djelo mu je izrečena kazna zatvora u trajanju 14 dana. U izrečenu kaznu okrivljeniku je uračunato vrijeme koje je bio lišen slobode u vezi s prekršajem od 7. do 20. prosinca 2025., tako da se kazna zatvora smatra izvršenom.

1. Istom presudom na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je oslobođen od optužbe, da bi na način činjenično opisan u izreci u t. II. počinio prekršaj iz čl. 72. st. 1. t..1. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana (Narodne novine RH 94/18, 42/20 i 114/22).

2. Na temelju čl. 76.a PZ-a od okrivljenika je oduzet "Latherman" preklopni nož dužine oštrice 7 centimetara i raspršivač s nadražujućom tvari tzv. suzavac, prema potvrdi broj: 01706702.

3. Na temelju čl.139. st.3. PZ-a okrivljenik je dužan uplatiti troškove postupka u paušalnom iznosu od 60,00 eura.

2. Protiv te presude pravodobne žalbe podnijeli su tužitelj i okrivljenik.

4. Tužitelj je podnio žalbu u odnosu na oslobađajući dio presude, navodeći zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i odluke o kazni, međutim kako to iz sadržaja žalbe proizlazi podnesena je zbog povrede materijalnog prekršajnog prava te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanje, s prijedlogom da se žalba prihvati u smislu žalbenih navoda.

5. Okrivljenik je podnio žalbu u osuđujućem dijelu zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati i prvostupanjska presuda ukine u pobijanom dijelu te provede prekršajni postupak.

3. Žalba tužitelja je neosnovana, a žalba okrivljenika je osnovana.

U odnosu na presudu

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom, i to, iz osnova i razloga koju žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nije utvrdio povrede na koje pazi po službenoj dužnosti.

5. Tužitelj ističe da je pogrešno okrivljenik oslobođen od optužbe jer da je predmetno oružje D kategorije držao naočigled građana, izloženo javnosti, s namjerom nanošenja ozljeda, povezujući isto s okolnostima počinjenja prekršaja nasilničkog ponašanja u obitelji.

6. Naime, okrivljeniku je stavljeno na teret da način i okolnosti nošenja oružja D kategorije ukazuju da bi bili uporabljeni za napad ili nanošenje ozljeda. Međutim, po ocjeni ovog suda, pravilno i osnovano prvostupanjski sud ističe da na temelju provedenih dokaza nije utvrđeno da bi okr. ŽJ počinio prekršaj za koji ga se optužuje. Neosnovano tužitelj ističe da je oružje D kategorije bilo izloženo javnosti budući da iz provedenog dokaznog postupka jasno proizlazi da je oružje D kategorije držao u vratima automobila, gdje nije bilo dostupno pogledu javnosti, pa same okolnosti takvog držanja ne ukazuju da bi bilo uporabljeno za napad, u kojem smislu se okrivljenik i branio, te je u bitnome takvu obranu potvrdila u postupku ispitana svjedokinja BJ, da nije vidjela raspršivač i nož, pri čemu za nož ističe da su u ranijim druženjima znali oboje koristiti u svrhu konzumacije hrane, a koja svjedokinja s obzirom na sve okolnosti inkriminirane prilike nema razlog svjedočiti u korist okrivljenika. Dakle, iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da nema dokaza da bi okrivljenik na opisan način počinio djelo iz čl. 72. st. 1. t. 1. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja, kako mu je stavljeno na teret, niti žalitelj u tom smislu predlaže druge raspoložive dokaze koji nisu provedeni.

7. Za osuđujuću presudu potrebno je s potpunom izvjesnošću utvrditi da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret, pa se odluka o prekršajnoj odgovornosti može temeljiti samo na činjenici koja je nedvojbeno dokazana. Prema tome, usvajajući u svemu uvjerljive i logične razloge na kojima je utemeljena pobijana presuda, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske smatra da je prvostupanjski sud izveo pravilan zaključak i osnovano okrivljenika oslobodio od optužbe za predmetno djelo.

6. Slijedom navedenog, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U odnosu na žalbu okrivljenika

7. Žaleći se zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, žalitelj ističe da je povrijeđeno njegovo pravo na obranu jer da nije imao mogućnost iznijeti svoju obranu, niti biti saslušan te da mu je uskraćeno pravo na očitovanje i pravično suđenje.

8. Iz točke 6. obrazloženja pobijane presude proizlazi da se odluka između ostaloga temelji na iskazu žrtve nasilja BJ.

9. U pravu je okrivljenik kada ističe da je u prvostupanjskom postupku povrijeđeno njegovo pravo na obranu. Naime, iako je okrivljenik ispitan u ovom postupku 8. prosinca 2025. pa je suprotno njegovoj tvrdnji imao mogućnost iznijeti obranu na navode optužnog akta, nakon čega je proveden i dokazni postupak čitanjem materijalne dokumentacije predmeta, međutim iz stanja prvostupanjskog predmeta proizlazi da je svjedokinja BJ (žrtva nasilja) na okolnosti inkriminiranog događaja ispitana istog dana, nakon prethodno gore navedenog dokaznog postupka, bez prisutnosti okrivljenika i omogućavanja da bude prisutan toj dokaznoj radnji, kako to jasno proizlazi iz zapisnika o ispitivanju okrivljenika (list 25 do 27 spisa) te zapisnika o ispitivanju svjedoka - žrtve (list 28 do 31 spisa). Stoga osnovano navodi žalitelj da mu nije omogućeno pravo na obranu u smislu čl. 85. st. 2. Prekršajnog zakona, koje pravo obuhvaća i pravo da se očituje o svim činjenica i dokazima koji ga terete, kao i da ističe one činjenice i dokaze koji mu idu u prilog, budući da nije upoznat sa sadržajem dokaza na kojemu se temelji pobijana presuda i nije imao mogućnost očitovati se o njemu.

10. Zbog navedenih razloga, u provedenom postupku povrijeđeno je konfrontacijsko pravo i načelo kontradiktornosti, odnosno pravo da barem jednom u postupku ima mogućnost djelotvorno ispitati svjedoka optužbe i pravo da bude nazočan radnjama u postupku i da pri obavljanju tih radnji zastupa svoje interese i izražava svoje stajalište.

11. Prema tome, budući da je postupak proveden protivno odredbama Prekršajnog zakona o pravu na obranu, uslijed čega mu nije omogućeno ispitivanje svjedokinje i očitovanje o tom dokazu, što je moglo utjecati na presudu, na taj način počinjena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. st. 2. Prekršajnog zakona u vezi sa čl. 85. st. 2. istog Zakona.

12. Stoga je prihvaćanjem žalbe okrivljenika, pobijanu presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu radi otklanjanja citirane bitne povrede odredaba prekršajnog postupka.

8. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će respektirajući razloge ovog rješenja izvesti sve potrebne dokaze za pravilno i potpuno utvrđenje stanja stvari, omogućiti okrivljeniku da bude nazočan radnjama u postupku i da zastupa svoje interese, a potom donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

13. Zbog navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 3. Prekršajnog zakona, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 24. lipnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nina Lukić, v. r.

Gordana Korotaj, v.r.

Odluka se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika, žrtvu nasilja i tužitelja.