REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Psp-56/2024-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci po sutkinji Ivi Ivanišević Mostovac u pravnoj stvari tužiteljice ĐZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sa boravištem u [adresa], 500 Rick Kelley Ln, zastupana po punomoćniku Borisu Gregoviću, odvjetniku u Rijeci, protiv tuženika BZ iz [adresa], zastupan po punomoćniku Florijanu Matiću, odvjetniku u Rijeci, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene u prisutnosti punomoćnika stranaka i stranaka osobno, 24. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbacuje se tužba tužiteljice koja glasi:

"1. Utvrđuje se da je tuženik BZ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], dana 28. svibnja 2024. godine (kao dan saznanja tužiteljice za čin smetanja i počinitelja), smetao tužiteljicu ĐZĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], sa boravištem u [adresa], 500 Rick Kelley Ln, u posljednjem mirnom posjedu dvorišnog zida sagrađenog na k. č. [katastarska čestica] , z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji se nalazi s južne strane višestambene zgrade u [adresa], odnosno s desne strane ulaznih dvorišnih vrata od višestambene zgrade u [adresa], na način da je zid odnosno betonsku kapu zida oštetio prerezavši po širini na 6 mjesta. Debljina kape zida iznosi ovisno o mjestima mjerenja, od 11 do 14 cm, dok visina zida s kapom iznosi od 150 cm do 185 cm, ovisno o mjestu mjerenja, čime je prouzročio štetu tužiteljici u opstojnosti zida, u dosadašnjem načinu korištenja istog te kao zaštiti od odrona.

2. Nalaže se tuženiku JZ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da uspostavi prijašnje posjedovno stanje kakvo je bilo prije učinjenog smetanja posjeda tužiteljice, na način da prerezanu kapu zida, po širini na 6 mjesta vrati u prvo bitno stanje, sve u roku od 8 dana.

3. Zabranjuje se tuženiku ubuduće takvo ili slično smetanje posjeda, pod prijetnjom ovrhe i novčane kazne.

II. Odbija se prijedlog za određivanjem privremene mjere koji glasi:

"1. Nalaže se tuženiku-protivniku osiguranja JZ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] pod prijetnjom novčane kazne od 2.654,46 Eur da se suzdrži od daljnjeg oštećenja i bilo kakvih radova na betonskoj kapi zida, koji se nalazi na nekretnini katastarske oznake k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], upisano u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, i to odmah po primitku prijepisa rješenja o određivanju privremene mjere.

2. Privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnosti rješenja o ovoj pravnoj stvari ili do drugačije odluke suda ukoliko se okolnosti zbog kojih je mjera određena naknadno promjene.

3. U slučaju da se tuženik ne bude pridržavao zabrani određenoj privremenom mjerom, sud će na prijedlog tužitelja odrediti sredstva prisile radi provođenja privremene mjere.

4. Žalba protiv rješenja o izdavanju privremene mjere ne odgađa njegovu ovrhu.

5. Tuženik je dužan tužiteljici nadoknaditi prouzročeni parnični trošak, a sve u roku od 8 dana."

III. Nalaže se tužiteljici tuženiku naknaditi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 825,00 €, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je posjednica prijepornog zida koji u naravi predstavlja ogradni zid stražnjeg dijela okućnice stambene zgrade na adresi [adresa]. Predmetni zid da se nalazi s južne strane višestambene zgrade odnosno s desne strane ulaznih dvorišnih vrata višestambene zgrade [adresa]. Tuženik da ima izravni pristup zidu na kojem je izvršeno smetanje posjeda. Tužiteljica da je iz SAD-a došla negdje polovinom mjeseca svibnja 2024.g., radi rasprave na kojoj je bila saslušana u predmetu pokrenutim pred ovim istim sudom pod poslovnim brojem Psp- 6/2023, također radi smetanja posjeda ovdje tuženika. Po povratku kući nakon rasprave ustanovila je da je tuženik oštetio prije opisani predmetni zid, na način da je bez ikakve dozvole ili upita, na pojedinim mjestima urezao dijelove betonske kape zida i time ga oštetio na 6 mjesta. Debljina kape zida iznosi ovisno o mjestima mjerenja, od 11 do 14 cm, dok visina zida s kapom iznosi od 150 cm do 185 cm, ovisno o mjestu mjerenja. Nakon što je tužiteljica utvrdila opisano, obzirom da boravi u [adresa] i već je imala kupljene avionske karte, zatražila je od bilježnika da se sačini Zapisnik o potvrđivanju (posvjedočenju) činjenica, koji također sadrži i sve fotografije, učinjene upravo od strane javnog bilježnika, te također oštećenja prijavila pri nadležnoj policijskoj postaji.

Tužiteljica ističe da predmetni zid posjeduje na temelju valjane pravne osnove, obzirom da je isti održavao još prije 50 godina njezin otac, a održavanje zida sastojalo se od radnji dogradnje i saniranja i zatim je to isto nastavila činiti i tužiteljica. Uslijed takvog protupravnog postupanja, tužiteljici nastaje šteta na način da svakom jačom kišom dolazi do prodora kiše u sam zid koji će se s vremenom urušiti, i to upravo zbog nedostatka dijelova kape zida. a zbog bojazni urušavanja predmetnog zida i dodatnih neovlaštenih intervencija nad istim, tužiteljica je podnijela i prijedlog za određivanjem privremene mjere.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti kao i prijedlog za određivanjem privremene mjere. Ističe prigovor prekluzije jer da su se utuženi utori/urezi na dijelovima betonske kape na zidu nalazili tamo puno prije 28. svibnja 2024. za kada tužiteljica tvrdi da ih je prvi puta vidjela. Točnije, sporni urezi da postoje još od 1998./1999. kada su se vršili radovi na predmetnom zidu te su umetane letvice sve kako se betonska "kapa" ne bi rastavila na više dijelova i kako bi se na taj način spriječilo pucanje betona. Predmetni zid da predstavlja ogradni zid između nekretnina u vlasništvu stranaka, a izgrađen je u cijelosti na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u suvlasništvu i suposjedu tuženika). Predmetni zid da je izgradio upravo tuženik na nekadašnjoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koju nekretninu je tuženik kupio 1996. od oca tužiteljice TZ, kao što je i 2014. kupio od njega 6 m2 nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Kupoprodajnim ugovorom iz 1996. da se upravo tuženik obvezao izgraditi predmetni zid, što je tuženik i učinio. U odnosu na prijedlog za određivanjem privremene mjere ističe da ovakvo stanje postoji već dvadeset godina, tuženik nema namjeru vršiti ikakve radove na predmetnom zidu, te zidu ne prijeti urušavanje.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u spis ovoga suda posl. br. Psp- 6/2023, zapisnik o potvrđivanju (posvjedočenju) činjenica (list 5-24 spisa), izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 25 spisa), zapisnik sa sastanka održanog 25.5.1996. (list 34 spisa), kupoprodajni ugovor (list 35 spisa), izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 36-37 spisa), fotografije (list 38-39 spisa), stručno očitovanje o geodetskom elaboratu br. 2020/027 od 12.9.2020. (list 49 -52 spisa), fotografije (list 53-64 spisa), nalaz i mišljenje sudskog vještaka o starosti građevine od 25.5.2026. (list 65-66 spisa) te su saslušani tužiteljica (list 97-98 spisa) i tuženik (list 98-99 spisa) kao stranke.

3.1. Sud je odbio provođenje drugih dokaza budući da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno.

4. Nakon ocjene dokaza u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužiteljica prekludirana u podnošenju tužbe u ovoj pravnoj stvari.

5. Naime, sukladno članku 21. st.3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje: ZV) pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godnu dana od dana nastalog smetanja.

5.1. S obzirom na navedeno, prije svega je valjalo utvrditi je li tužba radi smetanja posjeda u ovoj pravnoj stvari podnesena unutar prekluzivnih rokova iz čl. 21. st.3. ZV- a.

6. Saslušana kao stranka tužiteljica je u svojem iskazu navela da je ona, kada je 2022. došla u Hrvatsku, primijetila da je sazidana garaža i da je ta garaža naslonjena na zid koji je izgradio njezin otac prije nego što je teren prodao tuženiku. Na tom zidu da postoji oluk i pet ili šest dubokih rezova na kapi zida, a zbog tih dubokih rezova da postoji mogućnost da se zid ošteti. Na poseban upit suda kada je primjetila te rezove na kapi tužiteljica je odgovorila 2022., međutim nakon intervencije njezinog punomoćnika se ispravila i navela kako ih je primjetila 2024., nakon čega se punomoćniku zahvalila na intervenciji. Nakon što su joj predočene fotografije na listu 9,10, 35, 36, 40 spisa posl. br. Psp-6/2023 potvrdila je da su to duboki rezovi o kojima je govorila, dok utore na listu 100-101 istog spisa ne primjećuje. Nadalje je navela kako je fotografije na listu 9-10 spisa Psp-6/2023 slikala gospođa javni bilježnik. Taj postupak da je bila pokrenula na temelju onoga što je vidjela te 2022. kada je došla u Hrvatsku. Potvrdila je da se na svakoj od fotografija na listovima 38, 39 i 40 ovoga spisa vidi po jedan od predmetnih utora na zidu, a vidi se i garaža koju je tuženik sagradio.

6.1. Saslušan kao stranka tuženik je u svojem iskazu naveo kako je teren za izgradnju svoje kuće kupio od oca tužiteljice 1996., te se ugovorom obvezao sagraditi predmetni zid. Taj zid da je građen od 1998. do 2000., znači za života oca tužiteljice, te on nije imao primjedbi na zid. U gradnji da mu je pomagao susjed Đ, klesar koji je nažalost preminuo. Betonsku kapu na predmetnom zidu da su izlili 1999., a zahtjev građevinara je bio taj da se svaka 2 m ili 2,5 m stavi drvena pregradica kako bi izbjegli pucanje zida uslijed diletacija. Naglasio je da su ti utori o kojima tužiteljica govori postojali još od 1999., znači od gradnje zida te nema govora da je itko naknadno sa strojevima rezao brusilicom predmetne utore. Na listu 38-40 spisa da se vidi garaža koja je građena od 2015. do cca 2019. Zid da je dugačak oko 12 m.

7. Među strankama nije sporno da je tužba u ovom predmetu podnesena 14. lipnja 2024.

7.1. Uvidom u spis ovoga suda Psp-6/2023 utvrđeno je da je tužiteljica u tom predmetu podnijela tužbu protiv ovdje tuženika 27. siječnja 2023. te da je uz tužbu dostavila fotografije predmetnog zida (list 9-10 spisa, posl. br. Psp-6/2023) na kojima se vide predmetni utori, a što je i sama tužiteljica potvrdila tijekom svojeg iskaza. Također je utvrđeno da je tuženik 17. veljače 2023. u tom predmetu uz odgovor na tužbu dostavio fotografije na kojima se također vide predmetni utori (list 35, 36 i 40 spisa pos l. br. Psp- 6/2023), a što je također potvrdila i sama tužiteljica tijekom iskaza.

7.2. Nadalje, uvidom u fotografije na listu 38-40 spisa utvrđeno je da se također vide predmetni utori te objekt u fazi izgradnje, za koji je tužiteljica tijekom iskaza potvrdila da se radi o garaži tuženika, dok je sam tuženik u iskazu naveo da se garaža gradila od 2015. do cca 2019.

8. Slijedom svega navedenog, sud nije poklonio vjeru iskazu tužiteljice u dijelu u kojem tvrdi da je za predmetne utore na betonskoj kapi zida saznala tek 2024. Naime, njezin iskaz u tom je dijelu proturječan jer je najprije izričito navela da je predmetne rezove primijetila još 2022., da bi nakon intervencije svojeg punomoćnika iskaz izmijenila navodeći da ih je uočila 2024. Njezin iskaz nije u sukladnosti niti sa fotografijama koje je sama tužiteljica dostavila u spis Psp-6/2023 iz kojih je razvidno da su utori postojali u vrijeme podnošenja tužbe u tom postupku.

8.1. Suprotno tome, iskaz tuženika sud je ocijenio uvjerljivim, logičnim i sukladnim ostalim provedenim dokazima. Tuženik je dosljedno naveo da predmetni utori postoje još od izgradnje zida 1999. te je obrazložio njihovu svrhu kao dilatacijskih razdjelnica izvedenih prilikom betoniranja kape zida radi sprječavanja pucanja betona. Takav iskaz potkrijepljen je i fotografijama iz ranijeg postupka Psp-6/2023 na kojima su predmetni utori jasno vidljivi.

8.2. Iz činjenice da je sama tužiteljica već uz tužbu podnesenu 27. siječnja 2023. u predmetu Psp-6/2023 dostavila fotografije na kojima su vidljivi isti utori koje u ovom postupku označava kao čin smetanja posjeda, proizlazi da je najkasnije tada znala za njihovo postojanje. Dodatno, tijekom postupka potvrdila je da su upravo na fotografijama iz navedenog spisa prikazani rezovi odnosno utori o kojima govori i u ovom postupku.

8.3. Slijedom navedenoga, sud utvrđuje da je tužiteljica za navodno smetanje posjeda i počinitelja saznala najkasnije do 27. siječnja 2023., kada je raspolagala fotografijama predmetnog zida na kojima su sporni utori bili jasno vidljivi. Kako je predmetna tužba podnesena tek 14. lipnja 2024., očito je da je podnesena nakon proteka subjektivnog prekluzivnog roka od trideset dana propisanog čl. 21. st. 3. ZV-a, a ujedno i nakon proteka objektivnog roka od jedne godine od (eventualno) nastalog smetanja.

9. Budući da je pravo na zaštitu posjeda prestalo protekom zakonom propisanih prekluzivnih rokova, nisu ispunjene pretpostavke za pružanje posjedovne zaštite. Stoga je sud, primjenom čl. 21. st. 3. ZV-a, tužbu tužiteljice odbacio kao nepravodobnu te odlučio kao u točki I. izreke rješenja.

10. Kako je odlukom o glavnoj stvari tužba odbačena, a privremena mjera predložena radi uređenja odnosa među strankama do okončanja ovog postupka, otpala je pravna osnova za njezino određivanje. Osim toga, tužiteljica nije učinila vjerojatnim postojanje opasnosti od nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete niti potrebu hitnog privremenog uređenja odnosa među strankama. Stoga je prijedlog za određivanje privremene mjere valjalo odbiti te odlučiti kao u točki II. izreke rješenja.

11. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP -a. Budući da je tuženik u cijelosti uspio u postupku, pripada mu pravo na naknadu potrebnih troškova postupka. Tuženiku je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u ukupnom iznosu od 825,00 €, a koji iznos se odnosi na jednokratnu naknadu za vođenje postupka radi smetanja posjeda (625,00 €, PDV uključen - Tbr. 7/2) te odgovor na privremenu mjeru (200,00 €, PDV uključen – Tbr. 11). Stoga je odlučeno kao u točki III. izreke rješenja.

U Rijeci, 24. lipnja 2026.

Sutkinja

Iva Ivanišević Mostovac

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana objave rješenja, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

DNA:

1. pun. tužitelja putem eOglasne ploče suda uz nalog za platež pristojbe

2. pun. tuženika putem eOglasne ploče suda