Posl. br. Gž Ovr 23/2026-2
Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Svjetlani Pražić kao sucu pojedincu u ovršnoj stvari ovrhovoditelja OTP Banka d.d., Split, Ulica Domovinskog rata br. 61., OIB: 5250887383, zastupnog po punomoćnicima iz OD ZZ, PZ, ZZU, Vladimir Veljović i Alan Alagoć odvjetnicima iz Pule, protiv ovršenika TZ iz [adresa]-. ABC [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Petri Ambrozić Babić odvjetnici iz Pule, radi ovrhe, odlučujući po žalbi ovršenika, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Ovr 29/2024 od 27. listopada 2025., 24. lipanj 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba ovršenika TZ, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Ovr 29/2024 od 27. listopada 2025.
Obrazloženje
1.Prvostupanjskim rješenjem, odbijen je prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe.
2.Protiv citiranog rješenja, žalbu izjavljuje ovršenik iz svih žalbenih razloga sadržanih u čl. 353. st.1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, u daljnjem tekstu: ZPP-a), u vezi s čl. 381. ZPP-a, koji propis se primjenjuje sukladno čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/2012 i dr., dalje: OZ-a).
3.Ovrhovoditelj je u odgovoru na žalbu osporio osnovanost žalbenih tvrdnji ovršenika.
4.Žalba ovršenika nije osnovana.
5.Ocjenjujući prvostupanjsko rješenje, u granicama žalbenih razloga ovršenika, prema prosudbi ovog suda, nije počinjena niti jedna od bitnih povreda odredaba parničnog postupka, sadržanih u čl.354. st.2. t.2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu čl.365. st.2. u svezi čl. 381. ZPP-a, a u svezi čl. 21 st.1. OZ-a.
6.Nisu osnovani žalbeni navodi ovršenika kojima upire na postojanje žalbenog razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kao ni pogrešne primjene materijalnog prava.
7.Iz stanja u spisu u bitnome proizlazi:
-da je po prijedlogu ovrhovoditelja radi namirenja tražbine istog u iznosu od 222.238,63 eur s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, te troškova ovrhe u iznosu od 6.762,23 eur sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, a temeljem ovršne isprave – Ugovora o kreditu sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine od 26. rujna 2008., rješenjem o ovrsi poslovni broj ovr 29/2024 od 30. siječnja 2024. određena ovrha na nekretnini ovršenika pobliže opisanoj u prijedlogu, koje je rješenje potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ovr 631/2024 od 21. kolovoza 2024.,
-da je iz predmetnog Ugovora razvidno da ga je ovdje ovršenik potpisao u svojstvu zalogodavca, da je čl. 9.3.Ugovora o kreditu ugovoreno da je zalogodavac suglasan i da neopozivo ovlašćuje Banku da na nekretnini oznake kč. br. [katastarska čestica] Z, u naravi kuća, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] zasnuje založno pravo u svoju korist, čl. 9.6. istog ugovoreno je da zalogodavac i korisnik kredita ovlašćuju Banku da radi namirenja svih ili svakog pojedinog dospjelog potraživanja iz ovog Ugovora, može neposredno tražiti i provesti ovrhu na nekretnini navedenoj u trećem stavku ovog članka; da je navedeni Ugovor sa Sporazumom solemniziran od strane javnog bilježnika pod brojem OV 8532/2008 26. rujna 2008.,
-da je 30. listopada 2024. ovršenik podnio prijedlog za odgodu, koji činjenično temelji na tvrdnji da nekretnina na kojoj je određena ovrha, je njegov jedini dom, u kojem stanuje sa obitelji, te da je njegov sin teškog zdravstvenog stanja.
8.Donoseći pobijanu odluku sud prvog stupnja, rukovodeći se čl. 65. st.1. t.5. OZ-a, kao i stanjem spisa, zaključuje da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, budući da se sam gubitak nekretnine ne može smatrati štetom, jer je prodaja nekretnine i namirenje ovrhovoditelja smisao ovrhe na nekretnini. Sa druge strane, sud smatra da bi ovrhovoditelj kao kreditna institucija mogla nadoknaditi eventualnu štetu ako se naknadno utvrdi da je ovrha bila nedopuštena, slijedom čega sud drži da ne posoji bojazan da se gubitak nekretnine ne bi mogao nadoknaditi u novcu.
U odnosu na prigovor prava na dom, prvostupanjski sud uvažava čl. 75. st.5. OZ-a, te smatra da kako je u konkretnom slučaju ovršenik dao suglasnost u smislu spomenute odredbe, dakle da se radi namirenja tražbine ovrhovoditelja može ovrha provesti na njegovoj jedinoj nekretnine, da se ovršenik u ovom postupku ne može s uspjehom pozivati na pravo na dom.
Slijedom svega navedenog, prvostupanjski sud utvrđuje da prijedlog ovršenika nije osnovan, pa odlučuje kao u izreci pobijanog rješenja.
9.Rukovodeći se prethodno iznesenim, neutemeljenima se ukazuju žalbene tvrdnje ovršenika, da je kod sklapanja spornog Ugovora on bio samo u svojstvu založnog dužnika, te da nije preuzeo nikakve pbveze, zbog čega da se ne može govoriti o davanju suglasnosti u smislu ranije spomenute odredbe OZ-a. Međutim, suprotno tome, prosudba je i ovog suda, da iz stanja u spisu nedvojbeno pored ostalog proizlazi da e ovršenik i kao založnik dužnik, uz korisnika kredita, također suglasio da se radi namirenja svih ili svakog pojedinog dospjelog potraživanja ovrhovoditelja iz predmetnog Ugovora, može neposredno tražiti i provesti ovrhu na ranije navedenoj nekretnini koja je jedini dom upravo ovršenika i njegove obitelji.
10.Slijedom prethodno iznesenog, pravilno je prema uvjerenju ovog suda, u konkretnim okolnostima sud prvog stupnja primijenio mjerodavno materijalno pravo kada je zaključio da nisu ispunjene potrebne kumulativne zakonske pretpostavke temeljem kojih se mogao prihvatiti prijedlog ovršenika, zbog čega se pobijana odluka ukazuje pravilnom i utemeljenom na zakonu.
11.Zbog svih iznesenih razloga, valjalo je odbiti žalbu ovršenika, potvrditi odluku suda prvog stupnja, primjenom čl. 380. t.2. ZPP-a.
U Rijeci, 24. lipanj 2026.
Sutkinja
Svjetlana Pražić
