REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
Tome Skalice 2, Slavonski Brod
Poslovni broj: Gž-532/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu po sutkinji Mirjani Šebalj Meglajec kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu I. predlagateljice SI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. predlagatelja GI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III. predlagatelja UI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Andrei Crnički, odvjetnici u Zagrebu, protiv protustranke GRAD ZAGREB, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, radi osiguranja dokaza, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, od 19. svibnja 2026., poslovni broj: R1-333/2026-2, 24. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja SI, GI i UI, te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, od 19. svibnja 2026., poslovni broj: R1-333/2026-2.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:
„Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja od 6. svibnja 2026. za osiguranjem dokaza.“
2. Protiv navedenog rješenja predlagatelji su pravovremeno podnijeli žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.
2.1. U žalbi navode da je točno da se u okviru ostavinskog postupka može, čak i mora utvrditi u potpunosti ostavinska masa, ali da detaljno utvrđenje pokretnina, u konkretnom slučaju pokretnina koje se nalaze u sefu otvorenom u banci, ovisi o zakonskim nasljednicima jer da sud u ostavinskom postupku isključivo postupa po prijedlogu zakonskih nasljednika, a kako ostaviteljica pok. HI nema zakonskih nasljednika da bi njezina imovina kao ošasna ostavina trebala prijeći u vlasništvo Grada Zagreba za kojeg nije vjerojatno da će tražiti popis po kretnina koje se nalaze u sefu. Navode i da su pravomoćnošću presude kojom je odbijen njihov tužbeni zahtjev na utvrđenje valjanosti usmene oporuke pok. HI , izgubili status stranke u ostavinskom postupku pa da obzirom na tu činjenicu nisu u mogućnosti tražiti od ostavinskog suda da izvrši popis stvari koje se nalaze u sefu, a obzirom da su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije u parničnom postupku u kojem su odbijeni sa tužbenim zahtjevom, da imaju pravni interes za podnošenje prijedloga jer da jedinu pravnu zaštitu imaju u postupku osiguranja dokaza , naime ukoliko bi uspjeli u revizijskom postupku da više neće biti moguće utvrditi što se nalazilo u sefu obzirom da će u rješenju o nasljeđivanju pod ostavinskom imovinom samo stajati sef broj 043-08-005558 otvoren kod Raiffeisenbank Austria d.d. bez navođenja konkretnih pokretnina koje se u sefu nalaze.
2.2. Predlažu da se žalba uvaži i pobijano rješenje ukine, te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, podredno da se preinači i prihvati prijedlog za osiguranje dokaza. Trošak ne traže.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je neosnovana.
5. Ispitivanjem pobijanog rješenja ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25; - dalje: ZPP), na koje pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. ZPP-a i člankom 43. stavka 1. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine” broj 59/23; - dalje: ZIP). Na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je odbio prijedlog predlagatelja.
6. Iz spisa predmeta prvostupanjskog suda proizlazi:
- da je Općinski građanski sud u Zagrebu donio rješenje o prekidu ostavinskog postupka iza pok. HI, poslovni broj: O-1903/2019-31 od 20. travnja 2020. kojim je uputio predlagatelje na pokretanje parničnog postupka protiv protustranke, radi utvrđenja da je usmena oporuka pok. HI od 17. prosinca 2018. istinita i pravno valjana,
- da su predlagatelji kao tužitelji sukladno tom rješenju kod istog suda pokrenuli parnični postupak protiv protustranke kao tuženika, u kojem je 14. siječnja 2025. donesena presuda poslovni broj: P-2716/2020-34, kojom je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev za utvrđenje da je usmena oporuka pok. HI istinita i pravno valjana, koja presuda je potvrđena presudom Županijskog suda u Splitu od 26. studenog 2025., poslovni broj: Gž-584/2025-3,
- da su predlagatelji kao tužitelji protiv presude Županijskog suda u Splitu od 26. studenog 2025., poslovni broj: Gž-584/2025-3, dana 21. travnja 2026., izvan zakonom propisanog roka podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije, zbog čega su podnijeli i prijedlog za povrat u prijašnje stanje,
- da predlagatelji u prijedlogu od 6. svibnja 2026. navode da isti podnose jer su izgubili status stranke u ostavinskom postupku zbog čega nisu u mogućnosti tražiti od ostavinskog suda da izvrši popis stvari koje se nalaze u sefu pok. HI, da imaju pravni interes za podnošenje prijedloga , te da pravnu zaštitu mogu ostvariti jedino u postupku osiguranja dokaza,
- da je prvostupanjski sud donio pobijano rješenje uz obrazloženje da predloženi dokaz utvrđenja sadržaja sefa otvorenoga na ime pok. HI ne predstavlja dokaz u odnosu na koji postoji bojazan da se kasnije neće moći provesti, već da se radi o dokazu kojim će se utvrditi stanje ostavinske imovine u okviru ostavinskog postupka koji je u tijeku, tako da izvođenje predloženog dokaza ne ispunjava zakonske pretpostavke predviđene člankom 272. stavka 1. ZPP-a.
7. U konkretnom slučaju predlagatelji su pokrenuli izvanparnični postupak koji je reguliran odredbama članka 272. -276. ZPP-a.
8. Člankom 272. stavka 1. ZPP-a propisano je da ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo kasnije izvođenje biti otežano, može se u tijeku, a i prije pokretanja parnice predložiti da se taj dokaz izvede , dok je stavkom 2. istog članka propisano da se osiguranje dokaza može tražiti i nakon što odluka kojom se postupak završava postane pravomoćna, ako je to potrebno prije ili u tijeku postupka po izvanrednim pravnim lijekovima. Iz odredbe članka 273. ZPP-a proizlazi da sud odlučuje koje će se radnje poduzeti radi osiguranja dokaza, dok prema članku 275. ZPP-a sud izvodi dokaze na način koji smatra prikladnim obzirom na okolnosti slučaja.
9. Iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da je svrha postupka osiguranja dokaza hitno i učinkovito utvrđivanje činjeničnog stanja koje je po svojoj naravi promjenjivo ili prolazno, pa je prema mišljenju ovog suda pravilan zaključak prvostupanjskog suda da se pravni institut osiguranja dokaza ne može primijeniti s ciljem da predlagatelji dođu do podataka potrebnih za utvrđivanje postojanja i sadržaja ostavinske imovine , već isključivo radi izvođenje dokaza za koje postoji opasnost da se kasnije u eventualnoj parnici ili drugom sudskom postupku neće moći izvesti, slijedom čega je prvostupanjski sud pravilno odbio prijedlog predlagatelja za osiguranje dokaza.
10. Naime, u konkretnom slučaju predlagatelji traže osiguranje dokaza očevidom i popisom sadržaja sefa otvorenog na ime pok . HI kod Raiffeisenbank Austria d.d., a iz sadržaja prijedloga proizlazi da svrha predložene radnje nije osiguranje već postojećeg dokaza, nego utvrđivanje sastava ostavinske imovine pokojne ostaviteljice.
10.1. Pitanja utvrđivanja, popisa i osiguranja ostavinske imovine uređena su posebnim odredbama Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19; - dalje: ZN), te ostavinski sud raspolaže zakonskim ovlastima za poduzimanje mjera radi utvrđenja i osiguranja ostavine, uključujući i popis ostavinske imovine kada za to postoje zakonske pretpostavke.
10.2. Stoga se prema ocjeni ovog suda cilj kojem teže predlagatelji nije mogao ostvarivati putem instituta osiguranja dokaza iz članka 272. ZPP-a, nego korištenjem procesnih mehanizama predviđenih ZN-a u okviru ostavinskog postupka. Okolnost da takav prijedlog nije bio podnesen, odnosno da ostavinski sud nije odredio popis sadržaja sefa, ne može biti razlog za pokretanje posebnog postupka osiguranja dokaza radi postizanja istog učinka.
11. Neosnovano žalitelji u žalbi ističu da su izgubili status stranke u ostavinskom postupku, obzirom da je odredbom članka 179. ZN -a propisano da se strankom u smislu toga Zakona smatraju nasljednici i zapisovnici kao i druge osobe koje ostvaruju neko pravo iz ostavine, kao i da jedinu pravnu zaštitu mogu ostvariti u postupku osiguranja dokaza, obzirom da je člankom 202. ZN-a propisano pod kojim će pretpostavkama radi osiguranja stvari i prava iz ostavine, sud na zahtjev stranke odrediti privremene mjere predviđene Ovršnim zakonom.
12. Neosnovano žalitelji ističu i da postoji opasnost od gubitka dokaza jer sadržaj sefa nije poznat te bi nakon uručenja ostavine mogao postati nedostupan. Naime, institut osiguranja dokaza služi očuvanju dokaza o činjenicama koje su već predmet dokazivanja, a ne utvrđivanju nepoznatog sastava ostavinske mase, pa stoga mogućnost da će sadržaj sefa u budućnosti biti preuzet od osobe kojoj pripadne ostavina ne daje osnovu za primjenu članka 272. ZPP-a, izvan zakonom propisanog ostavinskog postupka.
13. Napose, valja imati u vidu i da je pravomoćnom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 14. siječnja 2025., poslovni broj: P-2716/2020-34, odbijen zahtjev predlagatelja, u tom predmetu tužitelja, za utvrđenje valjanosti usmene oporuke ostaviteljice, te da činjenica što su predlagatelji podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije ne utječe na pravomoćnost navedene presude . Iako te okolnosti same za sebe ne predstavljaju zapreku za podnošenje prijedloga za osiguranje dokaza, one dodatno potvrđuju da predlagatelji u ovom postupku ne štite pravo koje im je već priznato, nego nastoje radi zaštite, za sada samo hipotetskog interesa, pribaviti podatke o sastavu ostavinske imovine izvan procesnog okvira predviđenog ZN-a.
14. Slijedom navedenog, na temelju članka 380. točke 2. ZPP-a, valjalo je žalbu predlagatelja osiguranja odbiti kao neosnovanu, potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje, te odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Slavonski Brod, 24. lipnja 2026.
Sutkinja
Mirjana Šebalj Meglajec
