REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Broj: Pp-13715/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Vesni Bestić, uz sudjelovanje Marine Ulamec kao zapisničarke, odlučujući u prekršajnom postupku protiv I. okrivljene pravne osobe ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste i II. okrivljene odgovorne osobe EDO, zastupanih po Odvjetničkom društvu Leko i partneri, radi djela prekršaja iz članka 6. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23. i 145/24.), a povodom prigovora okrivljenika protiv obaveznog prekršajnog naloga PUZ-a, II. postaje prometne policije Zagreb, Klasa: 211-07/25-4/78157, Urbr. 511-19-45-25-1 od 30. srpnja 2025., nakon provedenog žurnog prekršajnog postupka dana 24. lipnja 2026., objavio je i

p r e s u d i o  j e

I)

I. okrivljena pravna osoba: ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. Podružnica Zagrebačke ceste, OIB 85584865987, MBS [matični broj subjekta], osuđivana, sa sjedištem u

Zagrebu, Donje Svetice 48, i

II. okrivljena odgovorna osoba: EDO, sin E i N, r. H, rođen **.**.1990. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], voditelj cestarije Trešnjevka sjever, oženjen, bez djece, pismen, VSS, 1.800,00 eura, drž. RH, osuđivan, s prebivalištem u [adresa]

k r i v i  s u

što su:

kao pravna osoba – nadležna za održavanje cesta u Gradu Zagrebu i u njoj odgovorna osoba, propustili voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa odnosno nisu na vrijeme sanirali oštećenu izbočinu za prisilno smanjenje brzine kretanja vozila, uslijed čega je dana 24. siječnja 2024. u 11,55 sati došlo do prometne nesreće na način da je NDO, upravljajući osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka], istočnom kolničkom trakom Trakošćanske ulice u smjeru sjevera u Zagrebu, dolaskom do kbr. 58, prilikom prelaska preko umjetne izbočine za prisilno smanjenje brzine kretanja stražnjim desnim kotačem vozila naletjela na oštećeni dio navedene umjetne izbočine za prisilno smanjenje brzine vozila, kojom prilikom je došlo do oštećenja stražnjeg desnog kotača s ovjesom, odnosno materijalne štete,

dakle, kao pravna osoba nadležna za održavanje ceste i u njoj odgovorna osoba, propustili voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, a uslijed takvog propusta došlo je do prometne nesreće s materijalnom štetom,+

čime su počinili prekršaj iz članka 6. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23. i 145/24.)

pa se temeljem odredbe članka 6. stavka 5., a uz primjenu članka 293. stavka 1. istog Zakona, I. okrivljenoj pravnoj osobi izriče

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 790,00 eura (sedamsto devedeset eura),

dok se II. okrivljenoj odgovornoj osobi, temeljem odredbe članka 6. stavka 6., a uz primjenu članka 293. stavka 1. istog Zakona, izriče

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 320,00 eura (tristo dvadeset eura),

Temeljem odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljenici su obvezni platiti novčane kazne u roku 1 (jednog) mjeseca po primitku ove presude, a ukoliko u roku koji im je određen za plaćanje novčanih kazni uplate po dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da su novčane kazne u cjelini uplaćene.

Novčane kazne ili dvotrećinske novčane kazne okrivljenici su obvezni platiti u korist Državnog proračuna odabirući odgovarajuću od priloženih uplatnica, a u protivnom će se postupiti po odredbama članka 34. PZ-a.

II) Temeljem odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 1., 2. i 3. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka nastale utvrđivanjem prekršaja u iznosu od PO 39,81 eura (trideset devet eura i osamdeset jedan cent) SVAKI, troškove vještačenja u iznosu od PO 105,00 eura (sto pet eura) SVAKI te troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od PO 100,00 eura (sto eura) SVAKI u korist Državnog proračuna, oba u roku 1 (jednog) mjeseca po primitku ove presude, jer će se, u protivnom, postupiti po odredbama članka 152. stavka 4. i 11. PZ-a.

Obrazloženje

1. PU Zagrebačka, II. postaja prometne policije Zagreb, pod Klasom: 211- 07/25-4/78157, Urbr. 511-19-45-25-1 dana 30. srpnja 2025., izdala je obavezni prekršajni nalog okrivljenicima, a zbog djela prekršaja iz članka 6. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, činjenično opisanog u izreci ove presude.

2. Protiv spomenutog obaveznog prekršajnog naloga okrivljenici su pravodobno podnijeli prigovor zbog poricanja prekršaja pa je Sud obavezni prekršajni nalog stavio izvan snage i proveo žurni prekršajni postupak.

3. Braneći se okrivljenici su suglasno porekli krivnju. II. okrivljenik je naveo, da za održavanje uzdignutih ploha na prometnicama nije odgovoran I okrivljenik, već Grad Zagreb koji ih postavlja i održava. Nakon uvida u fotografije smatra da se prometna nesreća o kojoj je navodno riječ nije dogodila na navedenom mjestu. Dva dana prije nje padao je snijeg, a dan prije ledena kiša pa sumnja da se događaj zbio negdje drugdje. Volio bi da prometni vještak da svoj nalaz i mišljenje. Na tom mjestu ograničenje brzine je 40 km/h i smatra da se na svega nekoliko centimetara ne može na taj način oštetiti kotač. Osim toga poznato mu je da je mjesto događaja pokriveno kamerama Grada Zagreba koje su bile gore na stupovima pa predlaže da se pribavi ispis ako postoji. U svemu ostalom ostaje kod navoda pisane obrane.

3.1. U pisanoj obrani okrivljenici su suglasno naveli da je odredbom članka 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno je da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne određuje tko se smatra osobom nadležnom za održavanje cesta s obzirom na to da je isto regulirano Zakonom o cestama koji je lex specialis u odnosu na predmetno pitanje. Da je Zakon o cestama lex specialis u odnosu na predmetno pitanje jasno proizlazi i iz članka 1. predmetnog zakona, a kojim je određeno da se tim zakonom uređuje pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, način korištenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta, planiranje građenja i održavanja javnih cesta, upravljanje javnim cestama, mjere za zaštitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta.

3.2. Ilica je u javnim registrima upisana kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba. Javne ceste su u javnim registrima upisane kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba, dakle, sukladno članku 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jedinica lokalne samouprave je odgovorna za propuste u redovnom ili izvanrednom održavanju javnih cesta. Navedeno stajalište potvrđuje i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u presudi, posl. broj Pž-885/11 od 06. ožujka 2014..

3.3. Odredbom članka 109. Zakon o cestama određeno je da jedinica lokalne samouprave uređuje vrste, opseg i rokove izvođenja radova redovitog i izvanrednog održavanja javnih i nerazvrstanih cesta te kontrolu i nadzor nad izvođenjem tih radova te propisuje prekršajne odredbe.

3.4. Grad Zagreb je na temelju navedene odredbe donio Odluku o nerazvrstanim cestama kojom je u članku 7. određeno da jedinica lokalne samouprave upravlja nerazvrstanim cestama, dok je člankom 8. iste Odluke određeno da su poslovi upravljanja nerazvrstanim cestama u smislu te Odluke građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta. Dakle, s obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o nerazvrstanoj cesti, pravna osoba nadležna za održavanje predmetne ceste nikako ne može biti prvookrivljeni već jedinica lokalne samouprave. Jedinica lokalne samouprave poslove koji spadaju u održavanje nerazvrstanih cesta može povjeriti drugoj pravnoj odnosno fizičkoj osobi no takvim povjeravanjem obavljanja poslova ne može se isključiti prekršajnopravna odgovornost jedinice lokalne samouprave.

3.5. Nadalje, kako nije moguće utvrditi kada je došlo do oštećenja izbočine za prisilno smanjenje brzine, nije moguće utvrditi postojanje uzročno-posljedične veze između navodnog propusta okrivljenih i nastale prometne nesreće. Naime, člankom 16. stavkom 1. Prekršajnog zakona određeno je da je vrijeme počinjenja prekršaja vrijeme kada je počinitelj radio ili bio dužan raditi, bez obzira kad je nastupila posljedica prekršaja. Nadalje, člankom 160. stavkom 2. točkom 6. Prekršajnog zakona određeno je kako obavezni prekršajni nalog mora sadržavati vrijeme počinjenja prekršaja. Dakle. kako u navedenom prekršajnom nalogu nedostaje vrijeme počinjenia prekršaja. to obveznom prekršajnom nalogu nedostaje jedan od elemenata definiranih u članku 160. stavku 2. te nije moguće utvrditi postojanje uzročno-posljedične veze između navodnog propusta okrivljenih i nastale prometne nesreće. Jednako tumačenje vezano za nedostatak vremena počinjenja prekršaja zauzima se i u oslobađajućim presudama Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, posl.br, Pp-1523/2024, PP10307/2025, Pp-10290/2025, Pp-8477/2025, Pp- 14792/2024 i Pp-9768/2025 te u presudi Općinskog suda u Sesvetama Pp- 1476/2024.

3.6. Okrivljenici su posebno istaknuli kako gumeni usporivači prometa nisu u vlasništvu Zagrebačkih cesta niti su Zagrebačke ceste ikad postavljale ili bile nadležne za održavanje istih. U pogledu gumenih usporivača prometa Zagrebačke ceste mogu postupati jedino po nalogu Grada odnosno gradskih službi.

3.7. S obzirom na to da prvookrivljenik nije zakonom određen kao pravna osoba koja je nadležna za održavanje cesta niti je vlasnik gumenih usporivača prometa niti iste postavlja i održava, jasno je da prvookrivljenik, a posljedično ni drugookrivljenik ne mogu biti proglašeni krivima za prekršaje koji im se stavljaju na teret. Okrivljenici se, dakle, ne smatraju krivim za prekršaj određen pobijanim obveznim prekršajnim nalogom te predlažu nadležnom sudu da nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom ih se oslobađa od optužbe.

4. U žurnom postupku sutkinja je pročitala spis, a posebice izvješće o poduzetom, zapisnik o očevidu, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za HDO iz kojeg je vidljivo da nije bila pod utjecajem alkohola, podatke o odgovornoj osobi u pravnoj osobi iz kojih je vidljivo da je to upravo II. okrivljenik, zahtjeve za naknadu troškova utvrđivanja prekršaja, izvadak iz prekršajne evidencije za II. okrivljenika iz kojeg je vidljivo da je već jednom osuđivan zbog istovrsnog prekršaja, preslike presuda i dokumentacije dostavljene u spis po okrivljenicima, dopis II. postaje prometne policije Zagreb, Klasa: 211-07/25-4/78157 od 8. prosinca 2025. iz kojeg proizlazi da nisu u mogućnosti dostaviti video zapis predmetnom prometne nesreće budući nisu u njegovom posjedu, i dopis Grada Zagreba, Odsjeka za podršku u radu prometnog redarstva Klasa: 340-07/26-002/94, Urbroj: 251-13-32-2/001-26-2 od 2. lipnja 2026. iz kojeg je vidljivo da isti ne raspolažu video materijalom nadzornih kamera tražene lokacije jer se snimka automatski briše iz sustava video nadzora protekom od 30 dana, te razgledala skicu mjesta događaja i fotografije priležeće spisu. Kao svjedokinja saslušana je NDO, a provedeno je i prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni i zračni promet Županijskog suda u Velikoj Gorici dipl.ing. Srećku Hlišću.

5. Svjedokinja NDO kazala je da je 24. siječnja 2024. u 11,55 upravljala osobnim automobilom [registarska oznaka] Trakošćanskom ulicom prema sjeveru. U jednom trenutku, dok je prelazila preko "ležećeg policajca", čula je udarac i da nešto struže pa je zaustavila vozilo, izašla i vidjela da joj je savinut desni zadnji kotač, a da se na "ležećem policajcu" nalazi rupa. Na upit sutkinje izjavila je da se ponekad kreće tom ulicom i zna da je ta rupa bila duže vrijeme, ali nije bila tako velika. Kretala se u prvoj brzini jer je propuštala kamion koji je dolazio iz Konzuma pa se kretala vrlo sporo tek je krenula s mjesta.

10. Nakon brižljivog proučavanja spisa, prometni vještak dipl. ing. Srećko Hlišć, iznio je nalaz i mišljenje u kojemu je naveo je da je do nesreće je došlo u Zagrebu 24. siječnja 2024. oko 11,55 sati na kolniku Trakošćanske kod kbr. 58. U nesreći je sudjelovala NDO koja je upravljala osobnim vozilom [registarska oznaka] Toyota Yaris, na kojem je došlo do oštećenja ovjesa stražnjeg desnog kotača. Prilikom policijskog očevida fotografirana je ploha za usmjeravanje prometa koja je bila izgrađena od segmenata po dva skošena segmenta s prednje i stražnje strane te dva međusegmenta. Na fotografijama policijskog očevida ne vide se prednji skošeni segmenti već dva središnja segmenta i izlazni skošeni segmenti, s time da je desni središnji segment pomaknut, a oko sredine njegove širine vidi se udarna rupa.

10.1. S obzirom na oštećenja ovjesa stražnjeg desnog kotača i položaj udarne rupe, može se zaključiti da u vrijeme nesreće nisu postojali prednji skošeni segmenti već samo središnji, pri čemu nije došlo do oštećenja ovjesa prednjeg desnog kotača, što bi značilo da je nailazak osobnog vozila područjem udarne rupe potisnuo desni središnji segment stvarajući tako prostor za upadanje stražnjeg desnog kotača i njegovo oštećenje. Da su ispred središnjih segmenata postojali skošeni segmenti, usprkos udarne rupe, do oštećenja ovjesa stražnjeg desnog kotača osobnog vozila ne bi moglo doći. Pomak desnog središnjeg segmenta bio je moguć za slučaj da isti nije bio na adekvatan način pričvršćen.

10.2. Budući da nije došlo do oštećenja ovjesa prednjeg desnog kotača već stražnjeg desnog kotača osobnog vozila, značilo bi da je u trenutku nailaska prednjeg desnog kotača udarna rupa bila još preplitka da bi kotač potonuo dovoljno u odnosu na središnji segment pa je očito prednji kotač udarom toliko potisnuo središnji segment da se otvorio dovoljan prostor za upadanje stražnjeg kotača u udarnu rupu i posljedično oštećenje ovjesa.

10.3. Na pitanje II. okrivljenika, da li može dokazati koje su sile djelovale u trenutku nailaska prednjeg kotača na kritično mjesto, a potom i stražnjeg desnog kotača, vještak je naveo da ne može, zato jer za tako nešto trebaju određene fizikalne predispozicije u smislu prianjanja segmenata po površini kolnika s točnom dimenzijom rupe, a koja okolnost nije utvrđena, ali je sigurno da se ovakav događaj ne bi mogao desiti da su postojali prednji skošeni segmenti koji bi predstavljali rampu do središnjeg segmenta. Tada bi postojanje udarne rupe bilo nevažno.

10.4. U konkretnom slučaju, čak ako bi prednji segmenti bili izvedeni asfaltiranjem, očito je da to nije rađeno u neko skoro vrijeme niti na neki adekvatan način, budući da bi onda na desnom središnjem segmentu trebao biti asfalt do razine gornje plohe središnjeg segmenta, a fotografije pokazuju da nije, a isto tako fotografije pokazuju i rupu koje nije smjelo biti. Fotografije također pokazuju da se ispred lijevog središnjeg segmenta također ne nalazi asfalt koji bi bio do razine gornje plohe središnjeg segmenta. Prema tome, navedeni uspornik, ako bi bio načinjen kombinirano asfaltom i ranije postavljenim segmentima, očito nije zadovoljavao sigurnosne uvjete za prolazak prometa. Ovo se može vidjeti i iz toga što se središnji desni i skošeni segment pomakao u smjeru kretanja vozila, tj. nije bilo spriječeno njihovo fizičko pomicanje.

10.5. Nadalje je vještak izjavio da se teoretski ne može isključiti mogućnost da je predmetno osobno vozilo oštećeno negdje ranije na sličan način predmetnom, budući da za takvo nešto nema nikakvih elemenata za zaključivanje.

10.6. Na pitanje koja bi bila brzina vozila pa da bi došlo do takvog oštećenja, vještak je kazao da se isto može utvrditi isključivo probom, dakle ne nekakvim fizikalnim modelom. Naime, nitko nikada nije utvrđivao kada će se ovjes nekog vozila oštetiti i pri kojoj brzini prilikom upadanja u rupu određenih geometrijskih karakteristika. U svakom slučaju, da nije bilo rupe i da je prednji skošeni dio uspornika bio izveden prema očekivanjima, ne bi moglo doći niti do predmetnog događaja.

10.7. Braniteljica je prigovorila nalazu i mišljenju prometnog vještaka.

11. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz saslušane svjedokinje jer je isti logičan, uvjerljiv, utemeljen na neposrednom opažanju i u suglasnosti s drugim provedenim dokazima, tako da nije bilo razloga posumnjati u njegovu vjerodostojnost. Svjedokinja je iskazivala homogeno, opširno, navodila je i detalje događaja te druge nepredvidive okolnosti, a iskaz je dala jasno i nedvosmisleno. Jednako tako, Sud je u cijelosti prihvatio pročitanu i razgledanu dokumentaciju, budući je ista propisno sačinjena te valjano potpisana i ovjerena, a sadržajem se međusobno prožima i nadopunjuje, tako da nije bilo razloga posumnjati u njezinu vjerodostojnost. Posebice, Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje prometnog vještaka, koji ga je dao po pravilima struke, na osnovu svog stručnog znanja i materijalnih tragova. Samim tim Sud nije povjerovao obrani okrivljenika, smatrajući ju neuvjerljivom i upravljenom isključivo na otklanjanje prekršajne odgovornosti.

12. Cijeneći i analizirajući provedene dokaze posebno i u međusobnoj povezanosti te uspoređujući ih s obranama, nedvojbeno je utvrđeno da su okrivljenici doista počinili djelo prekršaja na način i pod uvjetima kako je to navedeno u izreci presude te da su prekršajno odgovorni pa ih je za počinjeno djelo valjalo proglasiti krivim i kazniti. Naime, I. okrivljenik je pravna osoba nadležna za održavanje cesta i Zakon ju obvezuje da vodi brigu i poduzima primjerene mjere da bi se promet mogao sigurno i nesmetano odvijati. Stoga, da je I. okrivljenik održavao u ispravnom stanju kolnik Trakošćanske ulice, do prometne nesreće ne bi došlo.

13. Odlučujući o vrsti i mjeri prekršajne sankcije, Sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da ista bude lakša ili teža za okrivljenike, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, njihovo ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost osobnih i društvenih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja te je okrivljenicima kao otegotno cijenio raniju prekršajnu osuđivanost.

14. Cijeneći sve okolnosti koje se tiču prekršaja i počinitelja, Sud je okrivljenicima izrekao novčane kazne u označenim iznosima, smatrajući da će se upravo takvim kaznama u potpunosti postići svrha kažnjavanja, kako u smislu specijalne prevencije u odnosu na okrivljenike od kojih se očekuje da se ubuduće klone i suzdržavaju od protupravnih načina ponašanja, tako i u smislu opće prevencije, djelujući na druge glede zauzimanja negativnog stava u odnosu na društveno nepoželjna i neprihvatljiva ponašanja. Međutim, Sud je u konkretnom slučaju na okrivljenike primijenio i odredbu članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona na način da im je omogućio da plaćanjem dviju trećina izrečene novčane kazne ista bude smatrana plaćenom u cijelosti. Izrečena novčana kazna izraz je društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, a njome se utječe na svijest građana o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti sankcioniranja njihovih počinitelja.

15. Odluka o trošku temelji se na citiranim zakonskim odredbama; paušalni iznos odmjeren je prema trajanju i složenosti postupka.

U Zagrebu, 24. lipnja 2026.

zapisničarka

sutkinja

Marina Ulamec

Vesna Bestić

Ova presuda je pravomoćna.

Dostavna naredba:

1. I. okrivljenik ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, Donje Svetice 48, Zagreb

2. II. okrivljenik EDO, [adresa]

3. Branitelj Odvjetničko društvo Leko i partneri, Domagojeva 18, Zagreb

4. Tužitelj II. postaja prometne policije Zagreb

5. Pismohrana, ovdje.