REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U PAZINU

Pazin, Dršćevka 1

R1-79/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Pazinu, po sutkinji Tijani Licul, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja BESIM AZIRI, OIB: 59440851005, Poreč, Materada 25a, vlasnik obrta za ugostiteljstvo [obrt], zastupan po punomoćnici Mariji Budimir, odvjetnici iz [adresa], protiv protivnika osiguranja 1/ GRAD POREČ-PARENZO,OIB: 41303906494, Poreč, Obala maršala Tita 5, i 2/ USLUGA POREČ d.o.o. OIB: 31073587765,Poreč, Mlinska 1, radi određivanja privremene mjere, dana 24. lipnja 2026. godine,

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanjem privremene mjere koji glasi:

"Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivnicima osiguranja određuje se

privremena mjera

I. Nalaže se protivnicima osiguranja Gradu Poreču- Parenzo OIB: 41303906494 i Usluzi Poreč d.o.o. OIB: OIB: 31073587765 da odmah po primitku ovog rješenja omoguće nesmetan prolaz vozila predlagatelja, zaposlenika, gostiju, dobavljača i drugih osoba koje dolaze u ugostiteljski objekt „ Fast Food Materada „ A. Restovića 1, Poreč OIB: 59440851005 – Izdvojeni pogon „DA MENEGIN“ na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i njemu pripadajuće parkiralište na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da rampu postavljenu na ulazu u šetnicu odnosno pješačku zonu na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi „cesta lokalna“ drže podignutom ili na drugi odgovarajući način omoguće neometan pristup njihovim vozilima.

II. Zabranjuje se protivnicima osiguranja svako daljnje onemogućavanje, ograničavanje ili ometanje pristupa vozilima ugostiteljskom objektu i pripadajućem parkiralištu predlagatelja osiguranja.

III. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji će predlagatelj pokrenuti u roku od 15 dana od podnošenja ovog prijedloga radi zaštite svojih prava odnosno do drugačije odluke suda.

IV. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu provedbu. "

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja je 18. lipnja 2026. godine podnio sudu prijedlog za osiguranjem određivanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine – prava nesmetanog prolaza vozila predlagatelja, njegovih zaposlenika, gostiju i dobavljača do ugostiteljskog objekta DA MENEGIN, u vlasništvu predlagatelja osiguranja, a preko puta koji prolazi kroz pješačku zonu. Prijedlog je podnesen protiv Grada Poreča kao vlasnika zemljišta, te Usluge Poreč kao osobe koja upravlja rampom.

2. Iz prijedloga proizlazi da predlagatelj osiguranja obavlja ugostiteljsku djelatnost u ugostiteljskom objektu DA MENEGIN u Poreču, naselje Materada, na adresi [adresa]. Objekt je smješten na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a uz objekt se nalazi uređeno parkiralište za potrebe ugostiteljskog objekta, a koje se nalazi na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

3. Pristup ugostiteljskom objektu predlagatelja osiguranja moguć je isključivo preko prometnice na čijem se ulazu nalazi rampa kojom upravlja protivnik osiguranja USLUGA POREČ dok se prometnica proteže na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u vlasništvu protivnika osiguranja GRADA POREČA.

4. Od postavljanja rampe pa do 09. lipnja 2026. godine prolaz vozila za potrebe ugostiteljskog objekta predlagatelja osiguranja odvijao se nesmetano jer je rampa uvijek bila podignuta. Predlagatelj osiguranja od 2022., a ranije, od 2014. godine, njegovi prednici, svoje su poslove organizirali upravo na temelju takvog dugogodišnjeg faktičnog stanja te smatra kako su stekli pravo služnosti prolaza i provoza za potrebe gostiju, zaposlenika, vlasnik i dobavljača.

5. Dana 09. lipnja 2026. godine protivnici osiguranja su spustili rampu i time onemogućili odnosno bitno otežali pristup do ugostiteljskog objekta predlagatelja osiguranja koji se nalazi na udaljenosti od 200 metara od rampe uz napomenu da isti nisu osigurali nikakav alternativni pristup kojim bi se moglo vozilom doći do ugostiteljskog objekta predlagatelja osiguranja. Posljedice tog su nastupile odmah te je promet ugostiteljskog objekta pao za 70%, a predlagatelj osiguranja smatra da, ukoliko se ne omogući nesmetani pristup kao što je bio do tada, da će isto dovesti u pitanje opstanak poslovanja. Osim toga, šteta se ne sastoji samo u izgubljenim prihodima već i gubitku gostiju, reputacije te tržišne pozicije.

6. Predlagatelj osiguranja navodi da je rampa postavljena 2022. godine te od tada pa do sada isti je imao nesmetani režim prolaska jer je uvijek bila podignuta. Od tada pa do danas nisu nastale nikakve nove okolnosti koje bi opravdale iznenadnu promjenu višegodišnjeg režima korištenja prava služnosti prolaza i provoza. Smatra i da protivnici osiguranja, za razliku od predlagatelja osiguranja, neće trpjeti nikakvu štetu ako se ova privremena mjera odredi.

7. Radi svega navedenog predlaže da se odredi predložena privremena mjera kojom bi se naložilo protivnicima osiguranja da rampu drže podignutom ili da na drugi odgovarajući način omoguće neometan pristup vozilima do objekta predlagatelja osiguranja.

8. Iz dokaza koje je predlagatelj osiguranja dostavio uz prijedlog utvrđeno je:

- da je predlagatelj osiguranja vlasnik obrta od 2012. godine, a da je 2022. godine osnovao izdvojeni pogon DA MENEGIN, na lokaciji [adresa], koji je predmet ovog postupka (izvod iz obrtnog registra na listu 8 od 10 spisa). Na istom mjestu se i ranije obavlja ugostiteljska djelatnost, od 2014. godine (rješenje klasa: UP/I-335-02/22-01/13 od 26. siječnja 2022. godine (list 28 do 29 spisa)

- ugostiteljski objekt se nalazi na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a parkiralište na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], obje u vlasništvu fizičkih osoba. K. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], put kojim se dolazi do objekta predlagatelja osiguranja u vlasništvu je Grada Poreča (z.k. izvadci na listu 11 do 16 spisa, 24 do 27 spisa). Grafički je sve prikazano na kopiji katastarskog plana na listu (17 spisa), a stvarno stanje vidljivo je na fotografijama na listu 18 do 23 spisa, 33 do 36 spisa te 54 i 55 spisa).

- tužitelj je u posjedu ugostiteljskog objekta na temelju ugovora o zakupu od 21. siječnja 2022. godine (list 30 do 32 spisa)

9. Prije pokretanja ovog postupka predlagatelj osiguranja se obratio protivnicima osiguranja, a nakon što je obavješten o namjeri spuštanja rampe u ovoj turističkom sezoni, sa zahtjevom da ili odustanu od spuštanja rampe ili da nađu neko rješenje kojim će se omogućiti neometan pristup do njegova objekta (dopis od 28. svibnja 2026. godine na listu 46 do 49 spisa). Grad Poreč je odgovorio 03. lipnja 2026. godine (dopis od 03. lipnja 2026. godine na listu 52 do 53 spisa) u kojem je obrazložen pravni osnov nastale situacije – spuštanja rampe tj. da se radi o pješačkoj zoni unutar koje je moguće ući pod točno određenim uvjetima koji su propisani u Odluci o uvjetima odobravanja ulaska u pješačku zonu na području Grada Poreča (Službeni glasnik Grada Poreča broj 22/19, 6/22), a koja pravila se primjenjuju na sve bez iznimke. Također, izričito je osporeno da bi predlagatelj osiguranja imao pravo služnosti.

10. Iz poreznog izvješća od 01. lipnja 2026. do 12. lipnja 2026. godine utvrđeno je da je predlagatelj osiguranja imao promet kako slijedi (list 56 do 59 spisa):

1.6.2026. ostvaren je promet od 2.822,90 eura, 2.6.2026. ostvaren je promet od 2.840,90 eura, 3.6.2026. ostvaren je promet od 2.676,60 eura, 4.6.2026. ostvaren je promet od 4.750,70 eura, 5.6.2026. ostvaren je promet od 2.904,40 eura, 6.6.2026. ostvaren je promet od 3.405,30 eura, 7.6.2026. ostvaren je promet od 2.716,10 eura, 8.6.2026. ostvaren je promet od 2.024,70 eura, 9.6.2026. ostvaren je promet od 1.272,50 eura, 10.6.2026. ostvaren je promet od 1.447,60 eura, 11.6.2026. ostvaren je promet od 1.505,00 eura, 12.6.2026. ostvaren je promet od 1.790,00 eura.

11. Sud nije prijedlog za osiguranje dostavio suprotnoj strani na očitovanje jer je činjenično stanje koje proizlazi iz spisa dovoljno za donošenje odluke, a povrh toga svoj stav o navodima iz prijedloga za osiguranje protivnik osiguranja GRAD POREČ je iznio u dopisu od 3. lipnja 2026. godine. Očitovanje USLUGE POREČ ne bi bilo od utjecaja na odluku o osnovanosti ovog zahtjeva obzirom se radi o „provedbenom tijelu“.

12. Odredbom čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024, dalje: OZ) propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

13. Dakle, za određivanje privremene mjere potrebno je da predlagatelj osiguranja kumulativno učini vjerojatnim dvije pretpostavke, svoju tražbinu i postojanje opasnosti da bez privremene mjere neće moći ostvariti svoju tražbinu ili će njezino ostvarenje biti otežano.

14. Tražbina predlagatelja osiguranja sastojala bi se od prava prolaza jer tvrdi da ima pravo služnosti prolaza vozilom za potrebe svog ugostiteljskog objekta preko k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja je u vlasništvu Grada Poreča, i u naravi predstavlja lokalnu cestu koja je na temelju odluke Grada Poreča dio pješačke zone pa je njome zabranjeno prometovanje.

15. Predlagatelj osiguranja nije dokazao postojanje svoje tražbine – prava služnosti prolaska u korist svog ugostiteljskog objekta (tj. čestice na kojoj je isti smješten) pa dokazivanje druge pretpostavke nije ni potrebno.

16. Pravo služnosti prolaska vozilom tzv. "pravo provoza" predstavlja stvarno pravo na tuđoj stvari koje se može steći na nekoliko zakonom predviđenih načina. Najčešće se stječe dosjelošću, zatim pravnim poslom (ugovorom) ili odlukom suda u slučajevima nužnog prolaza (kada nekretnina nema nikakvu ili nema prikladnu putnu vezu s javnim putem).

17. Nije sporno da po pitanju prolaska nije sklopljen nikakav pravni posao između stranaka ovog postupka.

18. Odredbom čl. 229. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje: ZV) propisano je da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio. Kako se predmetni ugostiteljski objekt na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], nalazi od 2014. godine (a od 2022. godine u vlasništvu je predlagatelja osiguranja) to znači da predlagatelj osiguranja što osobno što putem svojih prednika nije mogao ispuniti uvjet od 20 godina posjedovanja, a koliko vremena je potrebno za stjecanje prava služnosti dosjelošću (kao jedne od pretpostavki).

19. No, osim toga, predmetna prometnica do ugostiteljskog objekta predlagatelja osiguranja ima status nerazvrstane ceste (uvid u Jedinstvenu baza podataka nerazvrstanih prometnica na području JLS Grad Poreč – Parenzo, redni broj 99, https://www.porec.hr).

20. Nerazvrstane ceste imaju status javnog dobra u općoj uporabi (čl. 101. st. 1. Zakona o cestama ("Narodne novine" br. 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 114/22., 4/23., 133/23., 156/25.).

21. Odredbom čl. 35. st. 4. ZV-a propisano je da svatko ima pravo na stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske koje su namijenjene za uporabu svih (javna dobra u općoj uporabi) služiti se na način koji je radi ostvarenja te namjene odredilo tijelo ili ustanova kojoj su dane na upravljanje, odnosno tijelo nadležno za određivanje namjene, koje njima neposredno upravlja. Ako nije što posebno propisano zakonom, na javna dobra u općoj uporabi na odgovarajući se način primjenjuju pravila koja vrijede za opća dobra. Sukladno čl. 3. st. 2. ZV-a opća dobra su izvan pravnog prometa (Nisu sposobni biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne fizičke ili pravne osobe pojedinačno, nego su na uporabi svih…). Navedena odredba se primjenjuje i na nerazvrstane ceste koje imaju status javnog dobra u općoj uporabi, i bez obzira što se one upisuju kao vlasništvo jedinica lokalne samouprave. Naime, tu se ne radi o klasičnom pravu vlasništva. Nerazvrstane ceste su zakonski definirane kao neotuđivo vlasništvo jedinica lokalne samouprave upravo zato što su "javno dobro u općoj uporabi" što znači da one nad njima imaju vlasničke ovlasti u svrhu upravljanja i održavanja, ali ih ne mogu otuđiti (zato je to vlasništvo i definirano kao neotuđivo).

22. Upravo na temelju tog ovlaštenja da upravlja i održava nerazvrstane ceste, gradovi, pa tako i Grad Poreč, imaju pravo proglasiti pješačke zone na temelju Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Prema tom zakonu, lokalna vlast (gradsko vijeće) donosi Odluku o uređenju prometa kojom se određuju pješačke zone. Također, prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi gradovi imaju pravo da samostalno uređuju i upravljaju javnim površinama i komunalnim djelatnostima. Općenito govoreći, u pješačkim zonama zabranjeno je kretanje motornih vozila, osim za vozila s posebnom dozvolom (stanari, imatelji trgovačkih ili ugostiteljskih objekata, dostave, hitne službe i komunalna vozila) i pod točno određenim uvjetima.

23. Odlukom o uređenju prometa na području Grada Poreča (Službeni list 6/22), u čl. 30. određeno je da je pješačka zona zona u kojoj je zabranjen promet motornih vozila te je tom odlukom predmetno područje proglašeno pješačkom zonom i to kako slijedi: „Zona III - Šetalište Antona Štifanića, Šetalište Ante Šonje, dio [adresa] od okretišta Pical do okretišta Špadići, dio Prvomajske ulice od raskrižja sa ulicom Vladimira Gortana do pješačkog mosta, Park Olge Ban, u naselju Nova Vas: Trg Rotonda ispred škole i oko Crkve i naselju Červar-Porat: Riva Amfora, Trg pod Hrastom, Skalinada, Park Maestral, Park Učka, Pučki trg, Trg Sidro i šetalište (plaža) oko Červar-Porata prema Porto Bussoli.“, uz napomenu da će se uvjeti oko odobravanja ulaska u pješačku zonu regulirati posebnim općim aktom.

24. Taj akt je Odluka o uvjetima odobravanja ulaska u pješačku zonu na području grada Poreča (Službeni glasnik 22/19 i 6/22), u kojoj je detaljno regulirano tko, kada i kako može prometovati predmetnom pješačkom zonom. U te skupine koje su izuzete od zabrane je i predlagatelj osiguranja (bilo osobno, bilo da se radi o dostavi ili drugim službama za potrebe njegovog objekta), no ti izuzeci se ne odnosi na goste objekta. Ta prava se ostvaruju na temelju zahtjeva koji se podnosi društvu USLUGA POREČ, koja na svojim web stranicama ima obrasce zahtjeva koje je potrebno ispuniti (https://www.usluga.hr/zahtjevi-i-obrasci?tags=33&page=1).

25. Dakle, predlagatelju osiguranja nije onemogućeno da svojim vozilom za potrebe svog ugostiteljskog objekta dođe do istoga, kao ni onima koji mu dostavljaju robu ili koji moraju izvršiti određene radove ili popravke, no to pravo prolaska može ostvariti pod određenim uvjetima koje mora poštivati kako predlagatelj osiguranja tako i svi ostali koji obavljaju djelatnost na tom području (ili tamo žive). Stoga predlagatelj osiguranja ne bi mogao osnovano tražiti ni osnivanje nužnog prolaza jer on podrazumijeva nepostojanje nikakve veze određene nekretnine do javnog puta, a u konkretnom slučaju takva veza postoji.

26. Način na koji je uređena predmetna pješačka zona i prometovanje po toj zoni ne odstupa ni po čemu od pješačkih zona i prometovanja kako je uređeno u drugim turističkim mjestima. Činjenica je da je takvo uređenje narušilo komociju predlagatelja osiguranja, naročito njegovih gostiju (jer više ne mogu vozilom doći do objekta već ga moraju parkirati 200-tinjak metara prije, predlagatelj mora zatražiti odobrenje za prometovanje), no to istome na daje pravo tražiti uspostavu prijašnjeg stanja naročito ne da se zbog toga rampa drži podignutom ili da se predlagatelju osiguranja ili njegovim gostima omogući pravo prolaska u svako doba, bez ikakvih ograničenja jer bi to u prvom redu predstavljalo nejednako postupanje u odnosu na ostale i bilo bi protivno svrsi radi koje se proglašava pješačka zona. Duž obale je na stotine ugostiteljskih objekata koji se nalaze u pješačkim zonama i koje uredno posluju odnosno kojima nije ugroženo poslovanje zbog toga (upravo suprotno). Predlagatelj osiguranja će zasigurno morati napraviti određene prilagodbe, no iste su sastavni dio svakog poslovanja.

27. Predlagatelj osiguranja nije dokazao (niti je tvrdio) da je odbijen od strane protivnika osiguranja sa zahtjevom da mu se omogući pristup pod određenim uvjetima (ranije opisanim).

28. Konačno i uzgredno, što se pada prihoda tiče, razdoblje od 10 dana je premalo razdoblje da bi se moglo tvrditi da je konkretna promjena (spuštanje rampe) uzrok pada prometa. Za isto je potrebno promatrati dulje vremensko razdoblje, kao i vršiti usporedbe sa prihodima u ranijim godinama u to vrijeme. Također, potrebno je cijeniti i vremenske prilike. Također, ove su godine tzv. Duhovi (blagdani povezani sa prvim većim dolaskom L) završili 7. lipnja 2026. godine nakon čega je generalno uslijedila „rupa“ pa uzrok pad prometa nakon tog datuma može biti i u tome. U svakom slučaju, nemoguće je na temelju prikaza prometa za 10 dana tvrditi da je to posljedica isključivo spuštanja rampe, no sve i da je, to ja legitimno pravo jedinice lokalne samouprave.

29. Radi svega navedenog, sud je utvrdio da je prijedlog za određivanje privremene mjere neosnovan već zbog toga što predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, pa je istoga odbio bez utvrđivanja druge pretpostavke.

U Pazinu, 24. lipnja 2026. godine

Sutkinja:

Tijana Licul

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

1/ Predlagatelju osiguranja po punomoćnici

2/ Protivnicima osiguranja (1. i 2.) uz presliku spisa