Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Stalna služba u Gospiću
Gospić
Gž-96/2023-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Milke Vraneš, predsjednice vijeća, Tatjane Radaković Bašić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Kristine Pavelić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja GJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku mr. sc. Hrvoju Sladiću, odvjetniku u Šibeniku, protiv tuženika ad1) Općine Tisno, OIB: 00699288369, Uska ulica 1, Tisno, zastupana po načelniku CJ, a on po punomoćniku EJ, dipl. iur, zaposlenice tuženik ad1) i tuženika ad2) FIDAL d.o.o., OIB: 50881546962, zastupan po direktoru RJ iz [adresa], a on po punomoćniku Robertu Kopajtiću, odvjetniku iz Rijeke, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Pn-100/2017od 26. listopada 2022., na sjednici vijeća održanoj 24. lipnja 2026.
p r e s u d i o j e:
I. Prihvaćaju se žalbe I. i II. tuženika kao osnovane ukida se presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Pn-100/2017od 26. listopada 2022. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:
I. Nalaže se tuženicima solidarno isplatiti tužitelju iznos od 20.667,19 (dvades ettisućašestošezdesetsedam kuna i devetnaest lipa) kuna/ 2.743,01 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku na pojedine iznose kako slijedi: na iznos od 4.070,00 kuna od 23. ožujka 2016. do isplate,
na iznos od 4.070,00 kuna od 25. travnja 2016. do isplate,
na iznos od 5.168,44 kuna od 24. svibnja 2016. do isplate,
na iznos od 7.368,75 kuna od 28. svibnja 2017. do isplate,
po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženima ad1) Općini Tisno, OIB: 00699288369, i ad2) FIDAL d.o.o., OIB: 50881546962, na ime parničnog troška, solidarno isplatiti tužitelju GJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 15.916,90 (petnaesttisućadevetstošesnaest kuna i devedeset lipa) kuna / 2.112,54 eura, sa zateznim kamatama koje teku od 26. listopada 2022. (dan donošenja ove odluke) do konačne isplate, koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri (3) postotna poena, sve u roku od 15 dana.
2. Protiv navedene presude u pravovremenom roku žale se I. tuženik i II. tuženik ( dalje tuženici) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Tuženici u žalbi predlažu da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu na način da odbije tužbeni zahtjev tužitelja, podredno da ukine pobijanu presudu i vrate na ponovno suđenje. Tuženici u žalbi ističu da je presuda nerazumljiva, izreka proturječi sama sebi i razlozima presude, razlozi o odlučnim činjenicama navedenim u presudi su nejasni i proturječni.
3. Na žalbe tuženika je odgovoreno.
4. Žalbe tuženika su osnovane.
5. Donošenjem pobijane presude prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/ 11, 148/ 11 , 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) na koju osnovano u žalbi ukazuju tuženici
6. Predmet spora je naknada štete za koju tužitelj tvrdi je nastala na njegovoj nekretnini ( obiteljskoj kući u [adresa] na adresi [adresa]. sagrađenoj na k.čbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) kao posljedica izvođenja građevinskih radova na nekretnini u vlasništvu I. tuženika ( zgrada Muzeja betinske drvne brodogradnje) , a koje radove je izvodio II. tuženik.
7. Pozivom na odredbe čl. 1046. 1090., 1108. i 635. stavka 1. ZOO-a Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, dalje ZOO), prvostupanjski sud je naložio tuženicima da tužitelju solidarno isplate iznos od 2.743,01 eura, budući je utvrdio da su ispunjene zakonske pretpostavke odgovornosti za štetu, a to su štetnik, štetna radnja, šteta, uzročna veza i protupravnost.
7.1. Svoju odluku prvostupanjski sud obrazlaže navodeći da je nedvojbeno utvrdio da je na nekretnini u vlasništvu tužitelja nastala šteta i to zbog vode i vlage na zidu koji se nalazi uz nekretninu u vlasništvu tuženika. Sve je utvrdio temeljem iskaza samog tužitelja, svjedoka DJ, nalaza i mišljenja vještaka DJ, te nalaza i mišljenja vještaka Tina Kusanovića. Temeljem tih dokaza prvostupanjski sud je utvrdio štetu, štetnu radnju , uzročna veza i protupravnost, dok je štetnika utvrdio sukladno čl. 1108. ZOO-a, a u vezi s člankom 635. st. 1. ZOO-a jer je nesporno da je naručitelj radova bio I. tuženik, a izvođač II. tuženik. Slijedom navedenog tuženici solidarno odgovaraju za štetu koja trećoj osobi( u ovom slučaju tužitelju) nastane u vezi s izvođenjem radova.
7.2. Obzirom je iz provedenih dokaza utvrdio i da je tužitelj sam sanirao nastalu štetu, nalaže tuženicima da tužitelju solidarno isplate iznos od 2.743,01 eura (navedeni iznos se sastoji od troška izrade nalaza i mišljenja vještaka u iznosu od 7.368,75 kuna, te troška majstora MJ u ukupnom iznosu od 13.308,44 kune). Prvostupanjski sud je naložio tuženicima da tužiteljima plate zakonske zatezne kamate na te iznose od dana nastanka štete, odnosno od dana kada je tužitelj platio račune u navedenim iznosima.
8. U konkretnom slučaju tuženici osnovano ukazuju da pobijana presuda ima brojnih nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, budući presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, a o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, čime je ostvarena bitna povreda parničnog postupaka iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.
8.1. Tako o odlučnoj činjenici u ovoj pravnoj stvari, konkretno o postojanju štete i uzročno posljedične veze između oštećenja na nekretnini u vlasništvu tužitelja i izvođenja radova, pobijana presuda ne sadrži valjane razloge. Konkretno, iz pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski su zaključak o postojanju uzročno posljedične veze između oštećenja na nekretnini u vlasništvu tužitelja i izvođenja radova na nekretnini tuženika temeljio, između ostalog i na utvrđenjima nalaza i mišljenja vještaka DJ koji nalaz i mišljenje je tužitelj priložio uz tužbu i koji je sačinjen po zahtjevu tužitelja. Pri tome, iz obrazloženja prvostupanjskog suda nije vidljivo da li je taj privatni nalaz i mišljenje vještaka DJ prvostupanjski sud cijenio kao ispravu obzirom je riječ o privatnom nalazu i mišljenju sačinjenom po zahtjevu tužitelja te da li su se tuženici suglasili da se privatni nalaz i mišljenje koristi kao dokaz u ovom postupku. To sve obzirom je odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva temeljio i na iskazu tog istog vještaka DJ kao svjedoka.
8.2. Naime, nalaz i mišljenje vještaka koji je izrađen po nalogu jedne strane spora ne može se smatrati vještačenjem provedenim po nalogu i pod nadzorom suda, u smislu odredbe čl. 250. do čl. 251. ZPP.( Rev 1043/2022-2 od 11. listopada 2020.) Privatni nalaz i mišljenje drugovog vještaka može imati značaj isprave, ali ne i vještačenja ( Rev-2034/15 od 20. lipnja 2018). U konkretnom slučaju nije jasno u kojem svojstvu je saslušan DJ i da li je sud cijeni njegov nalaz kao ispravu ili kao dokaz.
9. Nadalje, nije jasno temeljem čega je suda prvog stupnja, cijeneći sadržaj nalaza i mišljenja sudskog vještaka Tina Kusanovića, zaključio da postoji uzročno posljedična veza između oštećenja na nekretnini u vlasništvu tužitelja i izvođenja radova kada je u svom nalazu vještak decidirano naveo kako “je navedena šteta prema tvrdnjama tužitelja potencijalna posljedica slijevanja oborinskih voda sa susjednog krova te je mogla prouzročiti navedenu štetu, ali da li je bila jedini uzrok to nisam u mogućnosti kazati jer je moj očevid obavljen u trenutku kada su radovi na obje nekretnine bili privedeni kraju”.
9.1. Isto tako iz obrazloženja pobijane odluke nije vidljivo iz kojih je dokaza prvostupanjski sud utvrdio da je do štete došlo uslijed podizanja zida i mijenjanja krovišta susjedne nekretnine u vlasništvu tuženika.
10. Kako zbog počinjene bitne povrede iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, i pogrešnog pravnog pristupa predmetu spora prvostupanjski sud nije niti pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, ovaj sud je prihvatio žalbe tuženika kao osnovane temeljem članka 369. stavak 1. ZPP-a, ukinuo presudu i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
11. U nastavku postupka sud prvog stupnja će otkloniti bitne povrede parničnog postupka na koje su ukazali u žalbama tuženici i na koje je ukazano ovim rješenjem. To znači da će u smislu izloženog pravilno utvrditi činjenično stanje relevantno za donošenje odluke tj. točno utvrditi da li je nastala šteta na tužiteljevoj nekretnini, u čemu se ta eventualna šteta sastojala, te da li između eventualne štete na objektu tužitelja i izvođenja radova na susjednoj nekretnini tuženika postoji uzročno posljedična veza.
U Gospiću, 24. lipnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Milka Vraneš
