- 1 -              Rev 1137/2021-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 1137/2021-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Marine Paulić, Darka Milkovića i mr. sc. Senije Ledić, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. B., OIB: ..., iz S., kojega zastupa punomoćnica M. P., odvjetnica u Z., protiv tuženika C. z. v. H. d.d., OIB: ..., Z., radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-1307/2020-2 od 16. lipnja 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu broj Pr-569/2019 od 23. listopada 2020., u sjednici održanoj 16. siječnja 2024.,

 

 

p r e s u d i o   j e:

 

Revizija se odbija kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvoga stupanja odbijen je tužbeni zahtjev za utvrđenje nedopuštenosti odluke tuženika o otkazu ugovora o radu od 2. ožujka 2020. i da radni odnos nije prestao, kao i zahtjev za vraćanje na rad i naknadu troška postupka.

 

2. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tužitelja i potvrđena je prvostupanjska presuda.

 

3. Protiv drugostupanjske presude tužitelj podnio je reviziju pozivom na odredbu čl. 382.a st. 1. alineja 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/01, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da ovaj sud preinači pobijanu drugostupanjsku presudu na način da tužbeni zahtjev prihvati u cijelosti.

 

4. Na reviziju nije odgovoreno.

 

5. Revizija nije osnovana.

 

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje nedopuštenosti odluke tuženika o izvanrednom otkazu ugovora o radu i zahtjev za vraćanje na rad.

 

7. Tijekom prvostupanjskog postupka utvrđeno je

- da je tužitelj na temelju ugovora o radu na neodređeno vrijeme iz 2005. radio na radnom mjestu nadzornik tehničke ispravnosti vozila;

- da je tuženik tužitelju otkazao ugovor o radu zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa odlukom o izvanrednom otkazu ugovora o radu od  1. srpnja 2019.;

- da tuženik u odluci o otkazu tužitelju stavlja na teret da je nakon što je 14. lipnja 2019. obavio redovni pregled vozila i vozilo vratio zbog nedostataka u kočionom sustavu, dana 19. lipnja 2019. u 12,29 sati vozilo po tužitelju proglasio tehnički ispravnim, da bi na zahtjev prometne policije istog dana u 12,50 obavljen izvanredni tehnički pregled na kojem je utvrđeno 5 većih i dva manja nedostataka na vozilu, iz koje kronologije proizlazi da je tužitelj ovjeravanjem tehničke ispravnosti vozila, postupio suprotno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, Pravilnika o tehničkim pregledima vozila ("Narodne novine", broj 16/18 - dalje: Pravilnik) i Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama ("Narodne novine", broj 85/16 i 24/17);

- da je postupak otkazivanja proveden sukladno odredbama Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14, 127/17 i 98/19 - dalje: ZR).

 

8. Na temelju takvog utvrđenja prvostupanjski sud ocjenjuje da su se ispunile pretpostavke za izvanredni otkaz ugovora o radu iz čl. 116. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14, 127/17 i 98/19 - dalje: ZR), jer je obavljanjem poslova (za koje ima posebno dopuštenje Ministarstva poslova) protivno zakonu i provedbenim propisima, između ostaloga, ugrozio sigurnost i zdravlje ljudi.

 

9. Drugostupanjski sud prihvatio je utvrđenje i pravno shvaćanje prvostupanjskog suda pritom otklanjajući žalbene tvrdnje o pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju u pogledu mogućnosti uočavanja nedostataka pri ponovljenom pregledu.

 

10. Prema odredbi čl. 391. st. 2. ZPP-a, u povodu revizije iz čl. 382.a ZPP-a revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji. U reviziji stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava. Razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir (čl. 391. st. 3. ZPP-a).

 

11. Postojanje revizijskog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka tužitelj temelji na tvrdnji o počinjenju bitnih povreda iz čl. 354. st. 2. i st. 1. ZPP-a pri čemu određeno ne navodi koje konkretne povrede su počinjene. Sadržajno, navodeći da drugostupanjski sud nije odgovorio na žalbene navode ukazivao bi na postojanje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. uvezi čl. 375. st. 1. ZPP-a. Međutim, ni postojanje te povrede konkretno ne obrazlaže. Stoga ovaj sud, ispitujući pobijanu presudu u smislu čl. 391. st. 2. i 3. ZPP-a nije našao da bi bila počinjena potonja povreda.

 

12. Sadržajno, iznoseći tvrdnju da je obrazloženje nižestupanjskih presuda suprotno sadržaju zapisnika od 26. kolovoza 2020. tužitelj ističe tvrdnju o postojanju bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

 

13. Kako to navodi i tužitelj u zapisniku o saslušanju svjedoka T. J. od 26. kolovoza 2020. između ostaloga navedena je rečenica "Kad mi predočavate fotografije unutrašnjosti vozila, mogu reći da ulaskom na vozačevo mjesto se ne vidjeti stanje unutrašnjosti ovog vozila".  Ova rečenica je nejasna i očito je da joj nedostaje neki dio teksta. Prvostupanjski sud, interpretirajući iskaz svjedoka T. J. rečenicu protumačio je na  način da je svjedok iskazao"….. da se ulaskom u vozilo ne može ne zamijetiti stanje u unutrašnjosti vozila". Osnovana je tvrdnja revidenta da interpretacija iskaza svjedoka, neovisno o njezinoj eventualnoj pravilnosti, nema uporište u sadržaju zapisnika. Međutim, to nužno ne znači da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

 

14. Bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP uvijek postoji ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a osobito ako je izreka presude nerazumljiva, ako proturječi sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uopće razloga, ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, ili su ti razlozi nejasni ili proturječni, ili ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

 

15. Do utvrđenja da je već izvana bilo moguće uočiti unutrašnjost vozila i nedostatka nižestupanjski sudovi nisu došli samo na temelju (upitnog sadržaja) iskaza svjedoka T. J., već i iskaza svjedoka G. P., kao i sadržaja fotografija koje su obojici svjedoka predočene i koje prileže spisu na stranicama 40 do 44 spisa, kao i iz iskaza prometnog policajca S. R. Kako slijedom iznesenog, ova eventualna proturječnost vezana na iskaz samo jednog od više uglavnom suglasnih saslušanih svjedoka, nije odlučna, presude nemaju nedostataka zbog kojih se ne bi mogle ispitati.

 

16. Ne postoji stoga revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.

 

17. Revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava tužitelj temelji na tvrdnji o pogrešnoj primjeni odredbe čl. 34. Pravilnika o tehničkim pregledima vozila, a posljedično tome odredbe čl. 116. st. 1. ZR-a.

 

18. Smatra da u konkretnoj situaciji pri obavljanju ponovljenog tehničkog pregleda nije bila njegova obveza ispravnost vozila pregledavati izvan razloga zbog kojeg je vozilo bilo neispravno.

 

19. Relevantne odredbe čl. 34. Pravilnika o tehničkim pregledima vozila glase:

1) Ovisno o kategoriji nedostataka koji su utvrđeni tijekom tehničkog pregleda vozila, nadzornici tehničke ispravnosti vozila su dužni postupati na sljedeći način:

(a) U slučaju samo manjih nedostataka, vozilo se proglašava tehnički ispravnim te ponovni tehnički pregled vozila nije potreban

(b) U slučaju većih nedostataka, vozilo se proglašava tehnički neispravnim

(c) U slučaju opasnih nedostataka, vozilo se proglašava tehnički neispravnim, a ako su ispunjeni uvjeti iz članaka 37. ovog Pravilnika, vozilu će se skinuti registarske pločice.

(2) Ako se na tehničkom pregledu vozilo proglasi tehnički neispravnim, a neispravnost se ne može odmah otkloniti u stanici za tehnički pregled, ponovljeni tehnički pregled može se obaviti u roku od 15 dana.

(3) Ako se u roku iz stavka 2. ovoga članka vozilo podvrgne ponovljenom tehničkom pregledu, obavezno se provjerava ispravnost ranije utvrđenoga neispravnog uređaja ili opreme. Iznimno, kod ponovljenog periodičnog tehničkog pregleda kočnica, provjeravaju se dijelovi, funkcije i efikasnost ranije utvrđenih neispravnih uređaja za kočenje.

(4) Ako se pri ponovljenom tehničkom pregledu uoče nedostatci koji nisu vezani uz uređaje i opremu iz stavka 3. ovoga članka, obavezno ih se evidentira te se ispravnost vozila utvrđuje i na temelju tih nedostataka.

 

20. Kako proizlazi iz odredbe čl. 34. st. 3. Pravilnika pri ponovljenom tehničkom pregledu obavezno se provjerava ispravnost ranije utvrđenog neispravnog uređaja ili opreme. Međutim, i prilikom ponovljenog tehničkog pregleda, stavkom 4. istog članka propisana je obveza evidentiranja uočenih nedostataka koji nisu vezani za uređaje i opremu iz stavka 3. čl. 34. Pravilnika, kao i obveza utvrđivanja ispravnosti vozila i na temelju tih nedostataka.

 

21. Na utvrđeno činjenično stanje o unutrašnjosti vozila, posebno stanje improviziranih sjedala, koje je "upadalo u oko", kako je iskazao svjedok S. R., dakle, da takvo stanje nije moglo ostati neuočeno prilikom ponovljenog pregleda, pravilno su nižestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo iz čl. 34. st. 4. Pravilnika kada su ocijenili da je tužitelj svoje radne zadatke obavljao protivno odredbama Pravilnika, i kada su posljedično tome zaključili da je tuženik u konkretnoj situaciji imao opravdani razlog za izvanredno otkazivanje ugovora o radu u smislu čl. 116. st. 2. ZR-a.

 

22. Slijedom iznesenog, kako ne postoje razlozi zbog kojih je revizija podnesena, valjalo je na temelju odredbe čl. 393. st. 2. ZPP-a reviziju odbiti kao neosnovanu.

 

Zagreb, 16. siječnja 2024.

 

                                                        Predsjednik vijeća:

                                                        Ivan Vučemil, v.r.