Poslovni broj: P-1829/2018-69

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Zrinki Berečki, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice TN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Gea Ledenko, odvjetnica u Puli, a koju zamjenjuje privremena zamjenica Marija Božić Krajnović, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženice ĐN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Lidija Horvat, odvjetnica u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 30. travnja 2026., u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužiteljice Marije Božić Krajnović, odvjetnice, tuženice osobno i punomoćnice tuženice Lidije Horvat, odvjetnice, dana 23. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I/ Odbija se kao neosnovan (prvi ) tužbeni zahtjev koji glasi:

„Utvrđuje se ništetnim Ugovor o zastupanju od 13. rujna 2009. zaključen između tužiteljice TN i tužene odvjetnice ĐN u predmetu radi brisanja uknjižbe pred Općinskim sudom u Dubrovniku pod poslovnim brojem P-775/09.

Utvrđuje se ništetnim Sporazum radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama upisanim kod Općinskog suda u Dubrovniku, Zemljišnoknjižni odjel Dubrovnik, k. o. [katastarska općina], označene kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak, površine 5067 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]; k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak, neplodno, površine 12625 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]; te k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak, površine 3800 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], solemniziranog po javnom bilježniku Lidiji Pejović-Fumić pod br. Ov-1948/2014 od 6. listopada 2014. zaključen između tužiteljice TN i tužene ĐN.

Utvrđuje se ništetnim Sudska nagodba zaključena 20. studenog 2014. između TN i ĐN u predmetu pod poslovnim brojem P-6839/13.

Nalaže se Općinskom sudu u Dubrovniku, Zemljišnoknjižni odjel Dubrovnik da po pravomoćnosti ove presude izvrši brisanje uknjiženog založnog prava temeljem Sporazuma od 6. listopada 2014. zaključenog između tužiteljice TN i tužene ĐN radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama upisanim kod Općinskog suda u Dubrovniku, Zemljišnoknjižni odjel Dubrovnik, k. o. [katastarska općina], označene kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak, površine 5067 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]; k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak, neplodno, površine 12625 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]; te k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak, površine 3800 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška]. "

II/ Odbija se kao neosnovan (drugi) tužbeni zahtjev koji glasi:

"Raskida se Ugovor o zastupanju od 13. rujna 2009. zaključen između tužiteljice TN i tužene odvjetnice ĐN u predmetu radi brisanja uknjižbe pred Općinskim sudom u Dubrovniku pod poslovnim brojem P-775/09.

Raskida se Sporazum radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama upisanim kod Općinskog suda u Dubrovniku, Zemljišnoknjižni odjel Dubrovnik, k. o. [katastarska općina], označene kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak, površine 5067 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]; k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak, neplodno, površine 12625 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]; te k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak, površine 3800 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], solemniziranog po javnom bilježniku Lidiji Pejović-Fumić pod br. Ov-1948/2014 od 6. listopada 2014. zaključen između tužiteljice TN i tužene ĐN.

Raskida se Sudska nagodba zaključena 20. studenog 2014. između TN i ĐN u predmetu pod poslovnim brojem P- 6839/13.

Nalaže se Općinskom sudu u Dubrovniku, Zemljišnoknjižni odjel Dubrovnik da po pravomoćnosti ove presude izvrši brisanje uknjiženog založnog prava temeljem Sporazuma od 6. listopada 2014. zaključenog između tužiteljice TN i tužene ĐN radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama upisanim kod Općinskog suda u Dubrovniku, Zemljišnoknjižni odjel Dubrovnik, k. o. [katastarska općina], označene kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak, površine 5067 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]; k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak, neplodno, površine 12625 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]; te k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak, površine 3800 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška]."

III/ Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška.

IV/ Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 5.375,00 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje:

1.1. Tužiteljica TN u tužbi od 9. travnja 2018. navodi da je, kao vlastodavac, s tuženicom ĐN, odvjetnicom, kao punomoćnikom, dana 13. rujna 2009. zaključila Ugovor o zastupanju u predmetu Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-775/09, radi brisanja uknjižbe. Navedenim Ugovorom o zastupanju stranke su ugovorile da će tužiteljica, temeljem odredbe TB 39 Ba Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 69/93, 87/93 14/94), nakon realizacije postupka radi brisanja uknjižbe pred Općinskim sudom u Dubrovniku br. P- 775/09, isplatiti tuženici dosuđene troškove odvjetničkog zastupanja i 20% tržišne vrijednosti nekretnina povodom kojih se vodi sudski spor te su utvrdile da je tržišna vrijednost nekretnina koja predstavlja obračun za isplatu iz članka 2. Ugovora ona vrijednost nekretnina koja se postigne pri njenoj prodaji, po zaključenom kupoprodajnom ugovoru, odnosno po primitku kupoprodajne cijene za prodane nepokretnosti. Navodi da je postupak u predmetu Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-775/09 pravomoćno završen sudskom nagodbom od 17. listopada 2012. te da je tužiteljica postala vlasnik sljedećih nekretnina: kčbr. [katastarska čestica] pašnjak, neplodno, površine 21492 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; kčbr. [katastarska čestica], površine 1128 m2 upisane u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te kčbr. [katastarska čestica] površine 1219m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nakon provedene uknjižbe u zemljišnim knjigama započela je prodaju prethodno opisanih nekretnina, a tuženica je međutim protiv tužiteljice dana 22. studenog 2013. pokrenula parnicu u predmetu ovog suda poslovni broj P-6839/2013, bez da joj je prethodno ispostavila račun za zastupanje s točnim iznosima naknade uvećano za pripadajući PDV, na što je bila obvezna. Budući nekretnine nije uspjela prodati, a nije niti protekao "primjereni rok" sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje:ZOO), tužiteljica nije smatrala dospjelom obvezu na isplatu sukladno odredbama Ugovora o zastupanju. Međutim, tuženica nagovara tužiteljicu da joj pomogne oko prodaje nekretnine i uvjerava ju da je njezin vještak procijenio vrijednost nekretnina na 8.000.000,00 EUR, za koji iznos će ona moći prodati nekretninu jer da ima kupca. Također ju nagovara da sklope sporazum kojim će se osigurati isplata ovdje tuženoj u visini od 1.200.000,00 EUR. Na navedeno, u prisutnosti svjedoka, tužiteljicu nagovara i njezin tadašnji odvjetnik KN koji joj potvrđuje navode tuženice, napominjući da će tužiteljici za zastupanje, u postupku koji je pokrenula tuženica radi isplate, naplaćivati radnje sukladno odvjetničkoj tarifi, odnosno po 100.000,00 kuna po svakoj radnji te da će isto tražiti i protivna strana, kao i da će spor sigurno izgubiti i morati platiti sve troškove. Tužiteljica je povjerovala svim navodima i prestrašena visokim troškovima, s obzirom novaca za iste nije imala te prihvatila sve prijedloge. Slijedom navedenog stranke su zaključile Sporazum radi osiguranje novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini od 6. listopada 2014., a kojim su u bitnom utvrdile: da postoji novčana tražbina ovdje tužene na temelju Ugovora o zastupanju od 13.09.2009; da je ugovorena naknada i nagrada za rad odvjetnika u postotku, te se precizira novčani iznos od 1.200.000,00 eura kao ekvivalent ugovorenom postotku; da će zaključiti sudsku nagodbu u predmetu P-3869/13 radi isplate naknade te da će tužiteljica tuženici isplatiti iznos od 1.200.000,00 EUR, a da je tekst sudske nagodbe sastavni dio Sporazuma; da tražbina dospijeva na naplatu u trenutku otuđenja, opterećenja ili bilo kakvog raspolaganja založenom nekretninom i sl.; da ukoliko stranka ne bi raspolagala nekretninom ili poduzimala radnje tražbina dospijeva na naplatu dana 06. travnja 2017.; da je založno pravo osnovano radi osiguranja novčane tražbine na nekretnini upisanoj u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi kčbr. [katastarska čestica] pašnjak, neplodno, površine 21492 m2; da vjerovnik i založni dužnik utvrđuju vrijednost predmeta osiguranje u iznosu od 8.000.000,- eura (osam milijuna eura) koji će iznos u ovršnom postupku biti osnova za utvrđenje vrijednosti predmeta osiguranja radi njegovog unovčenja. Istog dana 6.listopada 2014. tuženica je u predmetu ovog suda poslovni broj P-6839/2013 dostavila prijedlog za zaključenje sudske nagodbe te su potom stranke su u predmetu ovog suda poslovni broj P-6839/2013 zaključile Sudsku nagodbu (od 20. studenog 2014.), kojom je u bitnom određeno da će ovdje tužiteljica ovdje tuženici isplatiti iznos od 1.200.000,00 u kunskoj protuvrijednosti; da tražbina dospijeva na naplatu u trenutku otuđenja, opterećenja ili bilo kakvog raspolaganja založenom nekretninom i sl.; da ukoliko stranka ne bi raspolagala nekretninom ili poduzimala radnje tražbina dospijeva na naplatu dana 06. travnja 2017. Tužiteljica navodi da je s tuženicom, svojom dotadašnjom odvjetnicom, predmetni Ugovor o zastupanju zaključila u dobroj vjeri te, pored nagrade za rad odvjetnice koje joj pripada temeljem Odvjetničke tarife u visini dosuđenih troškove zastupanja, ugovorila i dodatnu nagradu u vidu postotka (20%), koja bi se tuženici isplatila prilikom primitka kupoprodajne cijene po prodaji nekretnine. Ističe da je ona osoba u godinama, koja ne živi u [adresa] te ne prati vrijednost nekretnina na tržištu te da u trenutku potpisivanja navedenog Ugovora uopće nije bila svjesna vrijednosti nagrade za rad odvjetnika koju na taj način ugovara. Ugovor je potpisala iz razloga što nije imala sredstava za plaćanje odvjetničkih troškova, a angažiranje odvjetnika bilo je nužno za okončanje postupka. Smatra da se radi o ništetnom ugovoru, jer da je (prethodno opisanim ugovaranjem nagrade za zastupanje) došlo je do povrede načela savjesnosti i poštenja, načela razmjernosti činidaba te da se radi o postupanju protivnim prisilnim propisima i moralu društva. Navodi da je tuženica kao odvjetnica, iskoristivši tužiteljičino stanje nužde (nedostatak sredstava za plaćanje odvjetničkih usluga), nedovoljno iskustvo i lakomislenost te zavisnost od volje tuženice, ugovorila za sebe korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je ona tijekom postupka za tužiteljicu kao svoju stranku poduzela. Smatra da je navedeno protivno moralu društva i Zakonu o odvjetništvu (čl.7. i dr.), Kodeksu odvjetničke etike (glava XII toč. 140 i dr.) te Tarifi o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika. S obzirom na ništetnost samog Ugovora o zastupanju, smatra da su posljedično ništetni i Sporazum radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini od 06. listopada 2014. te Sudska nagodba u predmetu ovog suda poslovni broj P- 6839/2013 od 20. studenog 2014., koji se na Ugovoru o zastupanju temelje. Neovisno o tome smatra da postoje i drugi razlozi za ništetnost predmetnog Sporazuma i Sudske nagodbe. Naime navodi da predmetni Sporazum predstavlja zelenaški ugovor te tom pravcu tužiteljica u bitnom ističe da, iako je ona (i nakon pokretanja parnice u predmetu poslovni broj P-6839/2013) željela tuženici platiti poštenu naknadu za zastupanje, tuženica uvjerila tužiteljicu da se prema procjeni vještaka predmetna nekretnina može prodati za 8.000.000,00 EUR i da tuženica ima kupaca te da je za realizaciju kupoprodaje potrebno zaključiti odgovarajuće ugovore i sudsku nagodbu, a kao bi tuženica osigurala da će dobiti baš ugovoreni iznos od 1.200.000,00 EUR, a da je navedeno tužiteljici sugerirao i njezin raniji punomoćnik, odvjetnik KN, koji joj je napomenuo da će sigurno izgubiti spor te morati platiti visoke troškove postupka (100.000,00 kuna po svakoj radnji za trošak zastupanja punomoćniku tužiteljice i protivnoj stranci-tuženici.). Ističe da je na opisani način, iskorištavajući tužiteljičino stanje nužde (jer nije imala sredstava da isplati tuženicu niti novaca za svog odvjetnika, a nekretninu nije uspjela prodati), njezino neiskustvo i lakomislenost, ugovorila za sebe korist koja je u očitom nesrazmjeru s realnom tržišnom vrijednosti nekretnine koja je trebala biti podloga za određivanje postotka naknade za zastupanje. Ističe i da je u tom Sporazumu ugovaranje iznosa naknade za zastupanje od 1.200.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti odnosno u fiksnom iznosu potpuno protivno Ugovoru o zastupanju, koji definira da će se naknada isplatiti u postotku od tržišne cijene koju čini primljena kupovnina. Nadalje, ističe i da hipoteka koja je uknjižena na nekretnini za iznos tražbine od 1.200.000.,00 EUR temeljem predmetnog Sporazuma otežava prodaju zainteresiranim kupcima, budući isti (nudeći daleko manje iznose od 8.000.000,00 EUR) ne mogu ishoditi financiranje putem banaka zbog upisanog založnog prava na nekretnini u korist tuženice te da je time tužiteljica stavljena u zavisan položaj prema tuženici. Nadalje, ističe da je stvarnu vrijednost nekretnine saznala tek dostavom poreznog rješenja od 13. travnja 2017., koje je zaprimila 8. svibnja 2017., a kojim se za sve nekretnine koje je stekla Sudskom nagodbom od 17. listopada 2012. (u predmetu Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-775/2009) utvrđena vrijednost od 33.456.820,00 kuna odnosno ukupno cca 4,4 milijuna EUR (4.400.000,00 EUR), a što je ½ vrijednosti utvrđene u predmetnom Sporazumu i Sudskoj nagodbi od 20. studenog 2014. (u predmetu ovog suda poslovni broj P-6839/2013). Ističe da je Sporazum ništetan i iz razloga jer je iznos duga od 1.200.000,00 EUR nepostojeći i činidba nemoguća. U odnosu na Sudsku nagodbu od 20. studenog 2014., koju su stranke zaključile u predmetu ovog suda poslovni broj P-6839/2013 ističe da je ista Sudska nagodba ništetna sukladno odredbi čl. 157.ZOO-a, budući je zaključena o ništetnom pravnom poslu. Također, smatra da je ništetna i sukladno odredbama čl.158. ZOO-a, jer da je uz tužiteljicu i tuženica pogrešno vjerovala da je realna vrijednost dugovanja 1.200.000,00 EUR, a vrijednost nekretnine 8.000.000,00 EUR. Ističe da je navedena Sudska nagodba samostalno i kao sastavni dio Sporazuma o osiguranu, ništetna iz svih prethodno navedenih razloga za ništetnost predmetnog Ugovora o zastupanju i predmetnog Sporazuma o osiguranju te smatra da se radi o "zelenaškoj nagodbi". Navodi da je nakon zaključenja Sudske nagodbe, intenzivno pokušavala prodati nekretninu te da je uvidjela da je iznos od 8.000.000,00 EUR potpuno nerealan i da je potpuno izmanipulirana i navedena na potpisivanje takve zelenaške nagodbe. Nadalje, ističe da je u više navrata pokušavala s tuženicom dogovoriti izmjenu ugovora, ali bez uspjeha; da je godinu dana prije pokretanja parnice pronašla kupca ZN, za dio nekretnine, a koji je kupac bio spreman platiti kupoprodajnu cijenu u iznosu od 1.000.000,00 EUR te namiriti tuženicu u najvećem dijelu, ali da je tuženica na sastanku održanom u hotelu Esplanade u Zagrebu isto odbila, tražeći odmah isplatu cjelokupnog iznosa i prodaju cijele nekretnine. Budući je za prodaju nekretnine bilo potrebno da tuženica izda pismo namjere, radi provedbe parcelacije cijele čestice za prodani dio te skidanje hipoteke s tog dijela, a isto je tuženica odbila dati, nekretnina nije prodana. Dana 18. prosinca 2015. na nekretnini tužiteljice kčbr [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pod brojem Z-6696/2015 izvršena je zabilježba spora kod Općinskog suda u Dubrovniku, a pod brojem Z-6958/2015 zabilježba privremene mjere osiguranja zabranom otuđenja i opterećenja navedene nekretnine. Zbog izvršenih zabilježbi, ispunjenje činidbe prema tuženici postalo je bez krivnje tužiteljice potpuno nemoguće te tužiteljica ističe da sve dok postoje navedene zabilježbe ona ne može prodavati nekretninu, a niti postoji interes za kupnju iste. Smatra da prethodno opisane okolnosti predstavljaju izvanredne okolnosti koje su nastale nakon sklapanja "ugovora", a koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja "ugovora", pa ukoliko sud ne utvrdi ništetnost predmetnog Ugovora o zastupanju, predmetnog Sporazuma i predmetne Sudske nagodbe, smatra da su ispunjene pretpostavke da se isti raskinu. Slijedom navedenih razloga, Stoga (prvim) tužbenim zahtjevom predlaže donošenje presude kojom se utvrđuje ništetnim Ugovor o zastupanju od 13. rujna 2009., Sporazum radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] u naravi pašnjak,neplodno površine 21492 m2 od 6. listopada 2014. te Sudska nagodba zaključena dana 20. studenog 2014. između stranaka u predmetu (ovog suda) poslovni broj P- 6839/13 te predlaže naložiti Općinskom sudu u Dubrovniku, Zemljišnoknjižni odjel Dubrovnik da po pravomoćnosti ove presude izvrši brisanje uknjiženog založnog prava-hipoteke temeljem Sporazuma od 6. listopada 2014. zaključenog između tužiteljice i tuženice radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini upisanoj kod Općinskog suda u Dubrovniku, Zemljišnoknjižni odjel Dubrovnik, u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi kčbr [katastarska čestica], pašnjak, neplodno, površine 2149 m2.Ukoliko sud ne nađe isti tužbeni zahtjev osnovanim, u smislu odredbe čl. 188. st.2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 70/22,114/22 i 153/23, dalje:ZPP), postavlja (drugi) tužbeni zahtjev (eventualna kumulacija) kojim predlaže donošenja presude kojom se raskidaju Ugovor o zastupanju od 13. rujna 2009., Sporazum radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] u naravi pašnjak,neplodno površine 21492 m2 od 6. listopada 2014. te Sudska nagodba zaključena dana 20. studenog 2014. između stranaka u predmetu (ovog suda) poslovni broj P-6839/13 te predlaže naložiti Općinskom sudu u Dubrovniku, Zemljišnoknjižni odjel Dubrovnik da po pravomoćnosti ove presude izvrši brisanje uknjiženog založnog prava-hipoteke temeljem Sporazuma od 6. listopada 2014. zaključenog između tužiteljice i tuženice radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini upisanoj kod Općinskog suda u Dubrovniku, Zemljišnoknjižni odjel Dubrovnik,u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi kčbr [katastarska čestica], pašnjak, neplodno, površine 2149 m2.

2.1. U podnesku od 7. veljače 2026 (listovi 239-241 spisa) te na ročištu od 9. veljače 2026. navodi da je u međuvremenu došlo do promjene u zemljišnim knjigama glede predmetne nekretnine (na kojoj je zasnovano založno pravo predmetnim Sporazumom) te da je ista u međuvremenu evidentirana pod drugim zemljišnoknjižnim oznakama. Naime, navodi da su cijepanjem nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Dubrovniku, Zemljišnoknjižni odjel Dubrovnik, k. o. [katastarska općina], označene kao k. č. br. [katastarska čestica] – pašnjak, neplodno, površine 21.492 m², nastale su tri katastarske čestice, i to: k. č. br. [katastarska čestica]– pašnjak, površine 5.067 m², upisana u zk. ul. [broj ZK uloška]; k. č. br. [katastarska čestica] – pašnjak, neplodno, površine 12.625 m², upisana u zk. ul. [broj ZK uloška]; te k. č. br. [katastarska čestica] – pašnjak, površine 3.800 m², upisana u zk. ul. [broj ZK uloška]. Naknadno su, otpisom iz zk. ul. [broj ZK uloška] u nove zemljišnoknjižne uloške, k. č. br. [katastarska čestica] upisana u novi zk. ul. [broj ZK uloška], dok je k. č. br. [katastarska čestica] upisana u novi zk. ul. [broj ZK uloška]. Stoga u istom podnesku, s obzirom na naknadno nastalu okolnost, djelomično mijenja istovjetnost postavljenih tužbenih zahtjeva (u pogledu opisa nekretnine/nekretnina koje su predmet založnog prava) te prvo postavljenim tužbenim zahtjevom predlaže donošenje presude sadržaja pobliže navedenog pod točkom I/ izreke, a drugo postavljenim tužbenim zahtjevom predlaže donošenje presude sadržaja pobliže navedenog pod točkom II/ izreke. Potražuje naknadu parničnog troška zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava osnovanost tužbenih zahtjeva. Ističe da je tužiteljica predmetnu parnicu pokrenula u cilju onemogućavanja tuženice u naplati legitimnog i pravomoćnog potraživanja, odnosno u cilju izbjegavanja plaćanja duga. Navodi da tužiteljica iznosi netočne podatke o svojoj materijalnoj situaciji i društvenom položaju te ističe da tužiteljica nije u nikakvoj teškoj materijalnoj situaciji, da je tužiteljica uspješna i poznata poslovna žena, a da to proizlazi iz činjenice da je u vrijeme od kada su stranke započele suradnju (2009.) pa sve do danas, dakle i u vrijeme sklapanja predmetnog Ugovora o zastupanju, predmetnog Sporazuma i predmetne Sudske nagodbe, bila vlasnica poznate međunarodne Specijalne bolnice za estetsku, plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju MIRAMONTIMEDIC, s klinikama u [adresa] i [adresa]. Ukazuje da se adresa prebivališta tužiteljice, naznačena u tužbi, nalazi na Dedinju, općepoznatom elitnom dijelu [adresa] te da stoga tužiteljica ne može predstavljati kao "ugrožena osoba". Nadalje, ističe da je, suprotno navodima tužiteljice, tužiteljici račun za odvjetničku nagradu izdala po zaključeniu Sudske nagodbe kojom su se stranke sporazumjele o visini potraživanja tuženice, kao i da je time tuženica u cijelosti ispunila sve obveze i to kako one glede zastupanja tužiteljice, tako i one glede reguliranja obveza temeljem Ugovora o zastupanju, pri čemu (nastavno) pojašnjava da u izdanom računu nije obračunat PDV iz razloga jer je prema čl. 24. st. 1. t. c Zakona o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne novine" broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16) tužiteljica oslobođena plaćanja poreza na dodanu vrijednost, pa stoga i račun koji joj je tuženica izdala ne sadrži obračunat porez na dodanu vrijednost. Osporava istinitost činjeničnih navoda tužbe koje tužiteljica ističe kao razloge za ništetnost Ugovora o zastupanju, Sporazuma o osiguranju i Sudske nagodbe. Ističe da suprotno navodima tužbe, tužiteljica nije potpisala Ugovor o zastupanju koji joj je predložila tuženica, već da je nakon što je potpisala punomoć za zastupanje zatražila da predloženi ugovor o zastupanju ponese sa sobom u [adresa] radi konzultacije sa svojim pravnim savjetnicima. Ističe da je, temeljem punomoći koje joj je tužiteljica potpisala u svibnju 2009., poduzela sve potrebne pravne radnje i to: podnošenje tužbe i prijedloga za privremenu mjeru Općinskom sudu u Dubrovniku 20. svibnja 2009. u predmetu broj P-775/09; podnošenje prijedloga za zabilježbu spora Općinskom sudu u Dubrovniku, Zemljišnoknjižni odjel 25. svibnja 2009.g. broj Z-3109/09; zastupanje na ročištu pred Općinskim sudom u Dubrovniku u predmetu P-775/09 dana 02. srpnja 2009..; podnošenje očitovanja na odgovor na tužbu 08. srpnja 2009. u predmetu Općinskog suda u Dubrovniku broj P-775/09; predane su punomoći na spise Općinskog suda u Dubrovniku: P-2103/05, P-218/02, G2-888/09. Nakon poduzimanja prethodno opisanih radnji tužiteljica je tuženici poštom poslala, i to u rujnu 2009. predmetni Ugovor o zastupanju koji je preuređen i disponiran od strane same tužiteljice. Tužiteljica je tako izmijenila čl. 1, čl. 2, čl. 3 i čl. 4 Ugovora, što proizlazi iz usporedbe Ugovora o zastupanju koji je tužena ponudila tužiteljici, a koja forma ugovora je forma koju tuženica potpisuje s ostalim strankama i Ugovora o zastupanju od 13. rujna 2009., a koji je izmijenjen na inicijativu same tužiteljice bez konzultacija s tuženicom, pisan je srpskim jezikom, odnosno jezikom kojim se koristi tužiteljica. Dodatno (nastavno) ističe da sporni Ugovor o zastupanju nema nikakvih elemenata zelenaškog ugovora te da je nesporno da je isti zaključen sukladno odredbama čl. 39. u to vrijeme važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Smatra da je tužiteljica, kao vrlo uspješna i vješta poslovna žena, koja vodi međunarodnu tvrtku te je okružena brojnim pravnim savjetnicima, već kod potpisivanja Ugovora o zastupanju 2009. stvarala uvjete za izbjegavanje plaćanja dogovorene naknade s tuženicom. U tom pravcu tuženica se poziva na elektroničku poruku koju joj je tužiteljica uputila prije nego što je konačno potpisana Sudska nagodba pred Općinskim sudom u Dubrovniku u predmetu poslovni broj P-775/2009 te ističe da je iz sadržaja iste poruke/dopisa proizlazi karakteristika tužiteljice suprotna onoj da je nedovoljno iskusna i lakomislena i da "nasjeda na tuđe priče". Smatra da je tužiteljica je „kliše stranka", koje odvjetnici često sreću u svome radu prilikom započinjanja poslova, odnosno stranka koja kod dogovora o suradnji obećava brda i doline, a nakon završenog posla ne cijeni rad i trud odvjetnika i želi izbjeći obavezu plaćanja odvjetničkih usluga. Identična situacija je bila i u slučaju potpisivanja Sporazuma i Sudske nagodbe. Ističe da se tužiteljica konzultirala ne samo s odvjetnikom KN, kojeg spominje u tužbi, već i sa svojim pravnim savjetnicima i advokatima u [adresa]. Tužiteljica je i u Sporazumu i u Sudskoj nagodbi disponirala uvjete dospjelosti tražbine, visinu vrijednosti nekretnine, kao i iznos na koji pristaje da isplati tuženici. Osporava istinitost navoda da bi tuženica tužiteljicu uvjerila da ima kupca za nekretninu u iznosu kupoprodajne cijene od 8.000.000,00 EUR, odnosno da bi to bilo kada rekla tužiteljici. Ukazuje da je iz same tužbe u predmetu ovog suda broj P-6839/13 jasno vidljivo da je ovdje tuženica, tamo tužiteljica, predvidjela tržišnu vrijednost nekretnine u iznosu od 350,00 EUR/m2, uz prijedlog da se izvrši procjena vrijednosti nekretnine po vještaku građevinske struke. Do vještačenja nikada nije došlo jer su se stranke u sporu dogovorile da iznos odvjetničke nagrade bude 1.200.000,00 EUR, a koji iznos se odnosio na sve tri nekretnine koje su postale vlasništvo tužiteljice zaključenjem sudske nagodbe u predmetu Općinskog suda u Dubrovniku P-775/2009. Navodi da iznos od 8.000.000,00 EUR-a nije iznos koji je bio mjerilo za određivanje stvarnog duga tužiteljice, već iznos koji bi možda mogao biti samo relevantan u ovršnom postupku. Nadalje, ističe da je tužiteljica u vrijeme suradnje s tuženicom ostvarila velike poslovne uspjehe u Republici Hrvatskoj te da su stoga insinuacije tužiteljice da je izložena prevarama i iskorištavanju potpuno promašene. Tuženica ističe da je u zastupanju tužiteljice uspjela u izuzetno pravno kompliciranim sudskim sporovima pred Općinskim sudom u Dubrovniku, čime je tužiteljica postala vlasnica izuzetno atraktivnih parcela na području [adresa] .Umjesto da tuženicu isplati za ugovorenu nagradu, navodi da je tužiteljica postupala na prijevaran način te u cilju da osujeti tuženicu u naplati potraživanja, na način da je uzimala pozajmice na visoke iznose od različitih osoba od kojih je tuženici poznato da su založene dvije nekretnine koje su također bile predmet sudskog postupka pred Općinskim sudom u Dubrovniku u kojem je tužiteljicu zastupala tuženica. Budući tužiteljica nije u roku vratila zajmove VN iz [adresa] i ON, VN podnio je tužbu Općinskom sudu u Dubrovniku radi isplate iznosa od 300.000 EUR te upisao privremenu mjeru zabrane otuđenja i opterećenja i to upravo na nekretnini na kojoj je tuženica upisala svoje založno pravo radi osiguranja naplate odvjetničke nagrade, dok je ON postao vlasnikom temeljem Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva. Smatra da isti poslovni plan tužiteljica ima i s nekretninom upisanom u zk. izvadak 1075 k. o. [katastarska općina], a na koju nekretninu je upisana hipoteka u korist tuženice. Nadalje, osporava tvrdnje tužiteljice da bi sabotirala prodaju dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] navodnom kupcu ON. Ističe da istog nije upoznala kao potencijalnoga kupca, već samo kao zajmodavca određenog novčanog iznosa tužiteljici, koji se na temelju danog zajma upisao kao vlasnik nekretnine upisane u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], glede koje je imao položaj fiducijarnog vjerovnika. Pri tome ističe i da je u nekoliko navrata udovoljila traženju tužiteljice da joj dostavi pismo namjere. Nadalje navodi da je na nekretnini u vlasništvu tužiteljice upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisana je zabilježba spora, radi trpljenja uknjižbe prava zaloga na istoj nekretnini., a u svezi parnice pred Općinskim sudom u Dubrovniku pod brojem P-2386/15, po tužbi tužitelja VN podnesenoj protiv ovdje tužiteljice. Za isti spor upisana je privremena mjera osiguranja zabranom otuđenja i opterećenja nekretnine u vlasništvu tužiteljice upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Ističe da je nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] bila u vlasništvu tužiteljice do 3. rujna 2013., kada na temelju Ugovora o prijenosu i preuzimanju stvari nekretnina prelazi u vlasništvo tvrtke LIFE OF MINE d.o.o., dakle tužiteljica je već prethodno raspolagala česticama koje su bile predmetom sudskog spora u kojem ju je zastupala tuženica te već djelomično osujetila naplatu odvjetničke nagrade u odnosu na tu česticu. Dakle, tuženica ne upisuje hipoteku na nekretninama tužiteljice kako bi otežala prodaju, već kako bi zaštitila svoje potraživanje koje tužiteljica pokušava i uspijeva osujetiti. Navodi da je direktor tvrtke LIFE OF MINE d.o.o. upravo tužiteljica koja je sa ON potpisala Sporazum radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva na ovoj nekretnini 19. travnja 2016. U odnosu na tvrdnje tužiteljice da je predmetna nekretnina predmetna nekretnina opterećena privremenom mjerom osiguranja zabranom otuđenja i opterećenja nekretnine pod brojem Z-6958/2015 kao i zabilježbom spora Z- 6696/2015, a u svezi potraživanja tuženice, ističe da navedeni upisi nisu u nikakvoj vezi s tuženicom te da su isti navodi usmjereni u pravcu dovođenja suda u zabludu da tužiteljica zbog takve situacije ne može prodavati nekretninu i kako zbog toga ne postoji interes za kupnju iste. Ukoliko i postoji takva okolnost, ista se nikako ne može povezati s tuženicom već s drugim sudskim sporovima koje tužiteljica vodi u Republici Hrvatskoj, a zbog ne vraćanja dugova. Slijedom navedenog, ističe da se može samo zaključiti da tužiteljica uopće ne prodaje nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a na kojoj nekretnini je upisana hipoteka u korist tuženice. Slijedom navedenog, smatra da je jedini cilj tužbe izbjegavanje plaćanja dugovanog iznosa, s namjerom da se predmetna nekretnina, kao predmet namirenja, na određeni način iskoristi bez da se plati dužni iznos i spriječi tuženicu da pokrene postupak radi namirenja svog potraživanja. Tijekom postupka, u podnesku od 29. svibnja 2020. (listovi 63-65 spisa) poziva se na Zapisnik sastavljenog kod Općinskog suda u Dubrovniku u predmetu poslovni broj Ovr-328/2018 od 11. prosinca 2019. (za koji ovršni postupak proizlazi da se vodi radi ovrhe na nekretnini te da je tuženica jedan od ovrhovoditelja , a tužiteljica ovršenik) te ističe da je iz sadržaja istog Zapisnika proizlazi da sama tužiteljica, koja je na tom ročištu prisustvovala osobno, a zastupana po punomoćniku Željku Jutriši, odvjetniku iz Zagreba navodi da: "…ista posjeduje procjenu nekretnine (koja je predmet i ovog postupka) koju je izradio vještak s ovog područja po kojoj je vrijednost iste 11.000.000,00 eura te smatra da vrijednost nekretnine ni u kojem slučaju ne bi smjela biti utvrđena na iznos manji od 8.000.000,00 eura koji je ovrhovoditeljica ad 1. slobodnom voljom ugovorila s ovršenicom".Nadalje navodi da se ovršni postupak mora voditi na način koji je najmanje tegoban za ovršenika, a da bi procjena vrijednosti nekretnine po vještaku koja bi iznosila manje od vrijednosti o kojoj saznanja ima ovršenica svakako za nju predstavljala nenadoknadivu štetu." Ukazuje da iz navedenog očitovanja tužiteljice proizlazi da je tužiteljica u cijelosti suglasna sa vrijednošću nekretnine od 8.000.000,00 EUR te da predmetna nekretnina prema procjeni koju posjeduje vrijedi čak 11.000.000,00, iz čega proizlazi da se radi o obijesnom parničenje od strane tužiteljice jer da tužiteljica očigledno ne smatra da je oštećena zaključenjem Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini niti zaključenjem Sudske nagodbe s tuženicom u predmetu ovog suda poslovni broj P-6839/13, kako to navodi u tužbi. Navedenim Sporazumom i sudskom nagodbom stranke su utvrdile vrijednost nekretnine u iznosu od upravo 8.000.000,00 EUR, koju sada u ovršnom postupku tužiteljica navodi kao minimalnu vrijednost nekretnine, a slijedom čega su stranke utvrdile i vrijednost potraživanja tuženice temeljem valjanog i zakonitog ugovora o zastupanju u iznosu od 1.200.000,00 EUR. Navodi izneseni u tužbi u kojima se ističe da je Ugovorom o zastupanju ugovorena nagrada od 20% u nerazmjeru s onim što je odvjetnik tijekom postupka dao odnosno učinio su potpuno nejasni, jer nagrada za rad odvjetnika ne predstavlja “ekvivalent” za učinjeni rad već se njome stranka, koja ne može plaćati rad odvjetnika po poduzetim radnjama te ju odvjetnik “kreditira” tijekom cjelokupnog trajanja postupka i za nju ishodi korist u vidu uspjeha u sporu, obvezuje odvjetnika “nagraditi” s dijelom od onoga što je odvjetnik toj stranci ishodio tijekom tog postupka. Obzirom da sukladno Tbr. 39 Tarife odvjetnik ima pravo takav ugovor zaključiti sve do visine od 30% od uspjeha u sporu, a visina ugovorene nije zavisna o nekom ekvivalentu već je prepuštena na volju strankama, iz ničega ne proizlazi da bi zaključeni Ugovor o zastupanju bio ništetan. Slijedom navedenog, ističe da zaključeni Sporazum radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini, Sudska nagodba niti ugovor o zastupanju nisu ništetni niti ih je moguće raskinuti te da je utvrđena vrijednost potraživanja tuženice u cijelosti zakonita i sukladna zaključenom Ugovoru o zastupanju te da se ne radi niti o prekomjernom oštećenju tužiteljice. Naknadno tijekom postupka navodi da se protivi preinaci tužbe koja je učinjena na ročištu od 9. veljače 2026. (podnesku od 7. veljače 2006.) te nakon što je ista preinaka dopuštena osporava osnovanost konačno postavljenih tužbenih zahtjeva zbog svih prethodno navedenih razloga. Predlaže tužbene zahtjeve odbiti kao neosnovane, uz naknadu parničnog troška tuženici.

3. U odnosu na protivljenje tuženice preinaci tužbe prema podnesku tužiteljice od 7. veljače 2026., odnosno na ročištu od 9. veljače 2026., valja navesti da je tužiteljica djelomično promijenila istovjetnost prvog i drugog (eventualno kumuliranog) tužbenog zahtjeva glede opisa predmetne nekretnine na kojoj je zasnovano založno pravo u korist tuženice (na temelju Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava od 6. listopada 2014.), a kako bi opis predmetne nekretnine uskladila s u međuvremenu promjenom stanja u zemljišnoj knjizi do koje je došlo nakon zaključenja prethodnog postupka, kako to proizlazi iz priloženih izvadaka iz zemljišne knjige (listovi 246-271 spisa), iz kojih je vidljivo da je u međuvremenu u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proveden upis parcelacije (predmetne) kčbr. [katastarska čestica] na podčestice kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica]; da je proveden otpis kčbr. [katastarska čestica] pašnjak, neplodno, površine 12625 m2 koja je upisana u novi zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je proveden otpis kčbr. [katastarska čestica], pašnjak 3800 m2 koja je upisana u novi zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ostala upisana kčbr. [katastarska čestica] Pašnjak, površine 3800 m2. Budući jasno proizlazi da se radi o situaciji iz čl.190. st. 2. i čl.191. st.2 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 70/22,114/22 i 153/23, dalje:ZPP), sud je navedenu djelomičnu preinaku tužbe dopustio na ročištu od 30. ožujka 2026.

4. Tijekom postupka izvođenja dokaza izvršen je uvid u Ugovor o zastupanju od 13. rujna 2009. (list 7 i 35 spisa), Sporazum radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini od 6. listopada 2014. (listovi 8 – 9 spisa), Sudsku nagodbu u predmetu ovoga suda poslovni broj P- 6839/13 od 20. studenog 2014. (listovi 10-11 i 32 – 33 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 27. ožujka 2018. (list 12 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 27. ožujka 2018. (list 13 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 27. ožujka 2018. (list 14 spisa), Porezno rješenje Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Dalmacija, Ispostava Dubrovnik Klasa:UP/I-410-20/2012-002/1696 od 13. travnja 2017. s omotom (listovi 15– 18 spisa), račun broj R2 61/14 od 23. prosinca 2014. (list 34 spisa), ispravu naziva "Ugovor o zastupanju" (list 36 spisa), ispis elektroničke poruke od 12. srpnja 2012. (list 38 spisa), Sudsku nagodbu u predmetu Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-799/12 od 17. listopada 2012. (list 39 spisa), ispis elektroničke poruke od 8. srpnja 2016. (list 40 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 13. svibnja 2018. (list 41 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 13. svibnja 2018. (list 42 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 13. svibnja 2018. (list 43 spisa), povijesni izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 13. svibnja 2018. (listovi 42-46 spisa), izvadak iz sudskog registra za društvo LIFE OF MINE d.o.o. (listovi 47 – 48 spisa), ispise elektroničkih poruka na listovima 49-51 spisa, pismo namjere od 29.1.2016. (list 52 spisa), zapisnik u predmetu Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Ovr- 328/2018 od 11. prosinca 2019. (listovi 64–65 spisa), zapisnik u predmetu Općinskog suda u Dubrovniku posl.br. Ovr-328/2018 od 14. prosinca 2020. (listovi 98 – 99 spisa), ovjerene preslike spisa i zbirka isprava spisa Općinskog suda u Dubrovniku poslovnih brojeva Z-8512/2017, Z-11978/2017, Z-3069/2019, Z-6958-2015 i Z-6469/2015 (list 120 – 198 spisa), izvršen je uvid u spis predmeta ovog suda poslovni broj P-6839/2013 te spis predmeta Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-799/2012, saslušan je svjedok KN (list 216 – 217 spisa), te su saslušane tužiteljica (listovi 274 – 276 spisa) i tuženica (listovi 284 – 287 spisa).

5. Temeljem ocjene izvedenih dokaza, u skladu s čl. 8. ZPP-a, sud nalazi da su tužbeni zahtjevi neosnovani.

6. Nije sporno da su stranke, tužiteljica kao "vlastodavac" i tuženica kao "punomoćnik", zaključile Ugovor o zastupanju od 13. rujna 2009. (list 7 spisa), a iz sadržaja kojeg u bitnom proizlazi da je predmet istog ugovaranje nagrade tuženici za odvjetničko zastupanje tužiteljice u parničnom predmetu Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-775/09, radi brisanja uknjižbe. Nadalje, proizlazi da su stranke ugovorile da će, temeljem Tbr 39 Ba (odnosno očito Tbr 39a) Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 69/93, 87/93 14/94), tužiteljica nakon realizacije postupka u prethodno navedenom parničnom predmetu (sadržajno u slučaju uspjeha u navedenom sporu), kao nagradu/naknadu isplatiti tuženici 20% tržišne vrijednosti nekretnina povodom kojih se vodi navedeni postupak (čl.2.); da su suglasno utvrdile da tržišna vrijednost nekretnine koja predstavlja obračun za isplatu iz čl. 2. ovog Ugovora predstavlja onu vrijednost nekretnine koja se postigne pri njenoj prodaji, po zaključenom Kupoprodajnom ugovoru (čl.3.); da se tužiteljica obvezala naknadu iz čl. 2. ovog Ugovora, obračunatu na način iz čl. 3. Ugovora isplatiti tuženici prilikom prijema kupoprodajne cijene za "prodate nepokretnosti" i to pri svakoj pojedinačnoj prodaji tj. isplati (čl.4.) te se tužiteljica obvezala isplatiti tuženici i pravomoćno dosuđeni sudski trošak zastupanja, kao i eventualno dosuđene troškove zastupanja u ovršnom postupku(čl.5.); da se tužiteljica obvezala u slučaju okončanja sudskog postupka nagodbom stranaka isplatiti tuženici 20% vrijednosti koja se ostvari nagodbom,tj. koju bilo koja od stranaka u sporu isplati drugoj stranci (čl.6.); da se tužiteljica obvezala tuženici, u slučaju ako joj otkaže punomoć za zastupanje prije pravomoćnog okončanja spora ili realizacije novčane tražbine, isplatiti troškove zastupanja sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, do dana otkaza punomoći (čl.7.); da su stranke za slučaj spora ugovorile nadležnost ovog suda (čl.8.).

7. Nadalje, nije sporno da je postupak u predmetu Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj poslovni broj P-775/2009, koji je predmet naknadno bio zaveden pod poslovnim brojem P-799/2012, pravomoćno završen sklapanjem Sudske nagodbe od 17.listopada 2012., a kako to proizlazi iz Zapisnika o održanoj glavnoj raspravi kod Općinskog suda u Dubrovniku u predmetu poslovni broj P-799/2012 od 17.listopada 2012. (list 39 spisa), a iz kojeg Zapisnika proizlazi da je ista Sudska nagodba zaključena između ovdje tužiteljice (kao tužiteljice u navedenom predmetu) te LN i GN (kao I i II tuženica u navedenom predmetu te da je tom Sudskom nagodbom, između ostalog, između navedenih parničnih stranaka utvrđeno da da je ovdje tužiteljica vlasnik u cijelosti sljedećih nekretnina: kčbr. [katastarska čestica] površine 21492 m2 upisane (u to vrijeme) u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; kčbr. [katastarska čestica], površine 1128 m2 upisane u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te kčbr. [katastarska čestica] površine 1219m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (toč.I) te da su joj prethodno navedene tuženice izdale suglasnost za upis prava vlasništva na prethodno opisanim nekretninama u cijelosti (toč. II). Nadalje, u bitnom proizlazi da su navedene parnične stranke tom Sudskom nagodbom razriješile i ostale sudske postupke koji su vođeni između istih pred Općinskim sudom u Dubrovniku, pa da je tako tom Sudskom nagodbom, između ostalog, utvrđeno da tužiteljica povlači prijedlog za ponavljanje postupka u predmetu tog suda poslovni broj P-959/11 te da tužiteljica povlači tužbu u predmetu tog suda poslovni broj P-561/12 (ranije P-2103/05) te da tužiteljica povlači prijedloge za određivanje privremene mjere u predmetima tog suda broj Ovr-365/12 i Ovr-724/12.

8. Također, nije sporno da je tužiteljica temeljem iste Sudske nagodbe na prethodno opisanim nekretninama uknjiženo pravo vlasništva u zemljišnim knjigama u korist tužiteljice.

9. Nadalje, nije sporno da je naknadno tužiteljica raspolagala nekretninom kčbr. [katastarska čestica], pašnjak, površine 1128 m2 upisanom u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odnosno da je dana 3. rujna 2013. uknjiženo pravo vlasništva na navedenoj nekretnini u korist društva LIFE OF MINE d.o.o., na temelju Ugovora o prijenosu i preuzimanju stvari- nekretnine broj OV-6494/13 javnog bilježnika Nikše Viđena iz Dubrovnika te da je potom dana 21. travnja 2016. provedena uknjižba prava vlasništva na istog nekretnini, na temelju Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva broj OV-4255/16, solemniziranog po javnom bilježniku Ivanu Malekoviću, sklopljenom dana 19. travnja 2016., između ON, kao predlagatelja osiguranja i LIFE OF MINE d.o.o., kao protivnika osiguranja u korist ON, uz zabilježbu da je prijenos vlasništva izvršen radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 50.000,00 EUR u protuvrijednosti kuna prema srednjem tečaju HNB-a na dana plaćanja (kako to proizlazi iz povijesnog izvatka iz zemljišne knjige za navedenu nekretninu od 13. svibnja 2018., listovi 44-46 spisa). Pri tome iz ispisa izvatka iz sudskog registra za društvu LIFE OF MINE d.o.o. (listovi 47-48 spisa) proizlazi da se radi o trgovačkom društvu sa sjedištem u [adresa] te da je kao jedini osnivač-član društva upisana ŽN iz [adresa] (ujedno adresa prebivališta ovdje tužiteljice), a ovdje tužiteljica TN kao direktor i jedina ovlaštena osoba za zastupanje navedenog društva te nadalje proizlazi da je navedeno društvo osnovano temeljem Izjave o osnivanju d.o.o. od 29. srpnja 2013.; da su Odlukom Skupštine od 2. rujna 2013. izmijenjene odredbe čl.1 Izjave od 2. kolovoza 2013. te proveden upis promjene člana društva; da je 2. rujna 2013. proveden upis povećanja temeljnog kapitala navedenog društva za iznos od 3.404.000,00 kn, unosom stvari (nekretnina). Pri tome iz Ugovora o prijenosu i preuzimanju stvari- nekretnine od 6. kolovoza 2013. (list 55 spisa predmeta ovog suda poslovni broj P-6839/2013) proizlazi da je isti zaključen između ovdje tužiteljice, kao prenositeljice i u to vrijeme jedinog člana (osnivača) društva LIFE OF MINE d.o.o. i navedenog društva, kao stjecatelja te da je predmet istog Ugovora besplatni prijenos prava vlasništva na nekretnini čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u korist navedenog društva, kao povećanje temeljnog kapitala odnosno temeljnog uloga osnivača društva.

10. Nije sporno da je ovdje tuženica (nakon što je na prethodno opisani način tužiteljica raspolagala nekretninom kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist društva LIFE OF MINE d.o.o.) pokrenula parnicu protiv ovdje tužiteljice u predmetu ovog suda poslovni broj P-6839/2013, i to (kao to proizlazi iz sadržaja spisa navedenog predmeta), tužbom podnesenom 21. studenog 2013., kojom je po osnovi ispunjenja obveza ovdje tužiteljice iz predmetnog Ugovora o zastupanju odnosno isplate nagrade u visini 20% tržišne vrijednosti svih prethodno opisanih nekretnina koje su bile predmet sudske nagodbe u predmetu Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-799/2012 odnosno ranije broj P- 445/2009 (procijenjene prosječne tržišne vrijednosti svih nekretnina od 350 EUR/m2), tužbenim zahtjevom predložila naložiti ovdje tužiteljici isplatu ukupnog iznosa od 12.682.348,00 kuna zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od donošenja presude pa do isplate te je uz tužbu, ovdje tuženica (u tom predmetu tužiteljica-predlagateljica osiguranja) podnijela i prijedlog za osiguranje novčane tražbine određivanjem privremene mjere zabrane ovdje tužiteljici (u tom predmetu tuženici-protivnici osiguranja) otuđenje, opterećenje ili prikrivanje na drugi način prava vlasništva na nekretnini kčbr [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i nekretnini kčbr. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; da je ovdje tužiteljica (kao tuženica u navedenom predmetu) osporila osnovanost tužbenog zahtjeva i prijedloga za određivanje privremene mjere; da su na pripremnom ročištu od 5. lipnja 2014. (na kojem su bile prisutne obje stranke uz punomoćnika) stranke suglasno predložile odgodu ročišta, navodeći da je postignut dogovor oko visine tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.200.000,00 EUR u protuvrijednosti kuna, a da će se naknadno stranke preciznije dogovoriti o načinu isplate, uz mogućnost da se u konačnom dogovoru navedeni iznos može korigirati, pa je stoga pripremno ročište određeno za dan 17. srpnja 2014.; da je dana 17. srpnja 2014. održano pripremno ročište i zaključen prethodni postupak; da su stranke u zajedničkom podnesku od 7. listopada 2014. suglasno predložile zaključenje sudske nagodbe u istom predmetu sadržaja prema prijedlogu iz istog podneska; da je u navedenom predmetu na ročištu za glavnu raspravu od 20. studenog 2014. (na kojem su bili prisutni ovdje tuženica i njezina punomoćnica te punomoćnik ovdje tužiteljice odvjetnik KN) između stranaka, u svemu sukladno prethodnom prijedlogu (iz zajedničkog podneska od 7. listopada 2014.) zaključena Sudska nagodba, prema kojoj se u bitnom ovdje tužiteljica obvezala ovdje tuženici isplatiti iznos od ukupno 1.200.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB-a na dan plaćanja, na žiro račun tuženice..(toč.1.st.1.); da je utvrđeno da navedena tražbina dospijeva na naplatu u trenutku otuđenja, opterećenja ili bilo kakvog raspolaganja založenom nekretninom, zaključenjem kupoprodajnog ugovora, prijenosa prava vlasništva na bilo koji način, unosa u trgovačko društvo kao temeljnog kapitala, opterećenja kakvim uknjiženim i/ili neuknjiženim služnostima i/ili stvarnim teretima i/ili pravom građenja i/ili založnim pravom i/ili prijenosom prava vlasništva u svrhu osiguranja i/ili obveznim pravom kao nadzakup i/ili prvokup i/ili najam i/ili zakup i/ili koncesija i/ili ograničenjem prava vlasništva i/ili uvjetovanjem prava vlasništva i/ili čime sličnim, od strane ovdje tužiteljice kao vlasnice te nekretnine …i to kčbr [katastarska čestica], u naravi pašnjak površine 21247 m2 i neplodno površine 245 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je određeno da, ukoliko ovdje tužiteljica ne bi raspolagala navedenom nekretninom ili poduzimala druge prethodno opisane radnje do 6. travnja 2017., u tom slučaju tražbina u iznosu od 1.200.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB-a na dan plaćanja dospijeva na naplatu 6. travnja 2017. (toč.1. st.2.); da su stranke suglasno utvrdile da su radi osiguranja plaćanja prethodno navedene tražbine zaključile dana 6. listopada 2014. Sporazum radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini kčbr [katastarska čestica], u naravi pašnjak površine 21247 m2 i neplodno površine 245 m2, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za korist predlagateljice osiguranja u tom predmetu tužiteljice (ovdje tuženice), a koji je solemniziran kod javne bilježnice Lidije Pejović Fumić iz Zagreba, pod brojem OV-1948/2014 (toč.2.); da je utvrđeno da je ovdje tuženica upoznata s namjerom ovdje tužiteljice da izvrši parcelaciju prethodno opisane nekretnine te da se obvezala ovdje tužiteljici, prema potrebi, izdati sve eventualne suglasnosti potrebne za takvu parcelaciju te da su stranke suglasne da parcelacija navedene nekretnine ne predstavlja raspolaganje nekretninom ili poduzimanje drugih radnji opisanih u stavku 1. točke 2. iste Sudske nagodbe te da stoga isto neće predstavljati osnov za dospijeće tražbine ovdje tuženice; da su u slučaju parcelacije nekretnine te djelomičnog raspolaganja novonastalim česticama od strane ovdje tužiteljice, stranke suglasne da će novčana tražbina iz točke 1. iste Sudske nagodbe dospijevati razmjerno, ovisno o stvarnoj površini nekretnine s kojom se raspolagalo u odnosu na površinu cijele nekretnine prije parcelacije te iznosu tražbine ovdje tuženice (toč.3.).

11. Nije sporno da je prethodno sklapanju Sudske nagodbe u predmetu ovog suda poslovni broj P-6839/2013, između ovdje tuženice, kao vjerovnika i predlagatelja osiguranja i ovdje tužiteljice, kao dužnika i založnog dužnika zaključen Sporazum radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini od 6. listopada 2014. (listovi 8-9 spisa), iz sadržaja kojeg Sporazuma u bitnom proizlazi da su stranke suglasno utvrdile da postoji novčana tražbina ovdje tuženice prema ovdje tužiteljici na temelju Ugovora o zastupanju od 13. rujna 2009., a kojim Ugovorom je ugovorena naknada i nagrada za rad odvjetnika u postotku, a istim Sporazumom se precizira novčani iznos od 1.200.000,00 EUR u protuvrijednosti u kunama prema srednjem tečaju HNB-a na dan plaćanja, na žiro račun ovdje tuženice (čl.1.st.1.9 te da su stranke suglasno navele da će pred ovim sudom u predmetu poslovni broj P- 6839/2013 zaključiti sudsku nagodbu, kojom se utvrđuje da će ovdje tužiteljica (dužnik-založni dužnik) isplatiti ovdje tuženici (vjerovniku) iznos od 1.200.000,00 EUR u protuvrijednosti u kunama prema srednjem tečaju HNB-a na dan plaćanja, prema uvjetima navedenim u toj sudskoj nagodbi, s time da se tekst sudske nagodbe koja će se zaključiti prilaže ovom Sporazumu te čini njegov sastavni dio kao Prilog 1. (čl.1.st.2.); da je utvrđeno da tražbina iz prethodne točke ovog Sporazuma dospijeva na naplatu u trenutku otuđenja, opterećenja ili bilo kakvog raspolaganja založenom nekretninom, zaključenjem kupoprodajnog ugovora, prijenosa prava vlasništva na bilo koji način, unosa u trgovačko društvo kao temeljnog kapitala, opterećenja kakvim uknjiženim i/ili neuknjiženim služnostima i/ili stvarnim teretima i/ili pravom građenja i/ili založnim pravom i/ili prijenosom prava vlasništva u svrhu osiguranja i/ili obveznim pravom kao nadzakup i/ili prvokup i/ili najam i/ili zakup i/ili koncesija i/ili ograničenjem prava vlasništva i/ili uvjetovanjem prava vlasništva i/ili čime sličnim, a koja je nekretnina predmet osiguranja te novčane tražbine i to od strane ovdje tužiteljice kao vlasnice te nekretnine…i to kčbr [katastarska čestica], u naravi pašnjak površine 21247 m2 i neplodno površine 245 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (čl.2.st.1.); da će u slučaju parcelacije navedene nekretnine, u skladu sa sudskom nagodbom koja je priložena Sporazumu kao njegov Prilog 1. te djelomičnog raspolaganja s novonastalim česticama, novčana tražbina iz članka 1. ovog Sporazuma dospijevati razmjerno, ovisno o stvarnoj površini nekretnine s kojom se raspolagalo u odnosu na površinu cijele nekretnine prije parcelacije u iznosu tražbine Vjerovnika (čl.2.st.2.); da ukoliko dužnik-založnik dužnik (ovdje tužiteljica) ne bi raspolagala nekretninom ili poduzimala druge radnje prethodno opisane u stavku 1. ovog članka Sporazuma u do 6. travnja 2017., tražbina iz stavka 1. ovog članka Sporazuma u iznos od 1.200.000,00 EUR u protuvrijednosti u kunama prema srednjem tečaju HNB-a na dan plaćanja, dospijeva na naplatu 6. travnja 2017. (čl.2.st.3.); da su vjerovnik i dužnik-založni dužnik suglasni da se radi osiguranja novčane tražbine vjerovnika-predlagatelja osiguranja iz članka 1. ovog Sporazuma za korist Vjerovnika-predlagatelja osiguranja zasnuje založno pravo (hipoteka) na nekretnini u vlasništvu Založnog dužnika i to na kčbr [katastarska čestica], u naravi pašnjak površine 21247 m2 i neplodno površine 245 m2, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da se zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu prilaže ovom Sporazumu i čini njegov sastavni dio kao Prilog 2. (čl.3.); da Dužnik-Založni dužnik izričito izjavljuje da dopušta da se kod Općinskog suda u Dubrovniku, zemljišno knjižni odjel na prethodno opisanoj nekretnini, bez ikakve njegove daljnje suglasnosti ili odobrenja, temeljem ovog Sporazuma…za korist Predlagatelja osiguranja, izvrši uknjižba založnog prava, a radi osiguranja novčane tražbine opisane u članku 1. ovog Sporazuma (čl.4.)..; da Vjerovnik i Založni dužnik utvrđuju vrijednost predmeta osiguranja u iznosu od 8.000.000,00 EUR, a koja će u ovršnom postupku biti osnova za utvrđivanje vrijednosti predmeta osiguranja radi njegova otuđenja (čl.6.)…; da Založni dužnik izričito izjavljuje da dopušta da Vjerovnik po dospijeću tražbine iz članka 1. ovog Sporazuma, ako ona ne bude podmirena u roku, u odnosu na njega, radi namirenja iste, temeljem ovog Sporazuma, neposredno predloži prisilnu ovrhu na predmetnoj nekretnini u skladu s Ovršnim zakonom (čl.8.); da su ugovorne strane suglasne da nakon dospijeća tražbine iz Sporazuma, ukoliko tražbina ne bude pravovremeno namirena, Vjerovnik namiri svoj tražbinu iz vrijednosti založene nekretnine u skladu s odredbama Ovršnog zakona (čl.9.); da su strane ovog Sporazuma suglasne da je javni bilježnik ovlašten na ovaj Sporazum staviti potvrdu ovršnosti na temelju pisanog zahtjeva Vjerovnika, u kojem će biti naznačen datum dospijeća tražbine i iznos tražbine te dokaz da je Dužnik-Založni dužnik raspolagao sa založenom nekretninom u skladu s člankom 2. ovog Sporazuma, odnosno odredbama Sudske nagodbe koja je priložena ovom Sporazumu kao njegov Prilog 1. (čl.11.); da je navedeni Sporazum solemniziran po javnom bilježniku Lidiji Pejović Fumić iz Zagreba, pod brojem OV-1948/2014.

12. Nije sporno da je, na temelju prethodno navedenog Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine, dana 7. listopada 2014. na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], Pašnjak, Neplodno, ukupne površine 1492 m2 upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pravo zaloga-hipoteke za dug u iznosu 1.200.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti, uz uvjete utanačene u Sporazumu, u korist ovdje tuženice te nije sporno da je (nakon provedene parcelacije prethodno opisane nekretnine-zk čestice) isto založno pravo-hipoteka uknjiženo i na novonastalim česticama, odnosno: k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak, površine 5067 m2, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ; k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak, neplodno, površine 12625 m2, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak, površine 3800 m2, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a što proizlazi iz priloženih izvadaka iz zemljišne knjige od 12. lipnja 2026. (listovi 246-271 spisa).

13.1. U odnosu pitanje valjanosti predmetnog Ugovora o zastupanju od od 13. rujna 2009. odnosno pitanje je li isti protivan prisilnim propisima, valja navesti da se u konkretnom slučaju radi o ugovaranju nagrade tuženici za odvjetničko zastupanje tužiteljice (u parničnom predmetu Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-775/09), a što je dopušteno smislu odredbi čl. 18. st.1. i čl. 19. st.1. Zakona o odvjetništvu ("Narodne novine" broj 9/94, 117/08, 50/09 i 75/09 i 18/11, dalje:ZO). Naime, prema odredbi čl. 18. st. 1. ZO-a odvjetnici imaju pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu troškova u svezi s obavljenim radom sukladno tarifi koju utvrđuje i donosi Komora uz suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Prema odredbi čl. 19. st. 1. ZO-a u imovinsko-pravnim stvarima odvjetnici mogu sa strankom ugovoriti nagradu za rad i u razmjeru s uspjehom u postupku odnosno u pravnim radnjama koje će za stranku poduzeti, sukladno odvjetničkoj tarifi, a takav ugovor je valjan samo ako je zaključen u pisanom obliku (st. 2.). Nadalje, tarifnim brojem 39., u vrijeme zaključenja predmetnog Ugovora o zastupanju važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 91/04, 37/05 i 59/07,dalje: Tarifa) propisano je da odvjetnik i stranka mogu ugovoriti visinu nagrade za odvjetnički rad te da je ugovor valjan samo ako je zaključen u pismenoj formi, pri čemu ne obvezuje sud kod dosuđivanja troška stranci koja je uspjela u sporu(toč.1.); da u imovinskopravnim predmetima odvjetnici mogu sa strankom pismeno ugovoriti nagradu za rad na bazi satnice prilikom čega nisu vezani odredbom iz Tbr. 34. (toč.2.) te da u imovinskopravnim predmetima odvjetnici mogu sa strankom pismeno ugovoriti nagradu za rad i u razmjeru s uspjehom u postupku odnosno u pravnim radnjama, koje će za stranku poduzeti, a gornja granica ugovorenog postotka ne može prijeći 30 % od ukupno ostvarenog uspjeha (toč.3.). Dakle, u konkretnom slučaju iz sadržaja predmetnog Ugovora o zastupanju jasno proizlazi da se radi o ugovoru koji je sklopljen u zakonom propisanoj formi te kojim je ugovorena obveza ovdje tužiteljice prema tuženici koja je moguća, zakonom dopuštena (s obzirom na visinu ugovorenog postotka ukupnog uspjeha u imovinskopravnom sporu) i određena odnosno odrediva (čl. 169. ZOO-a).

13. Nadalje, u odnosu na tvrdnje tužiteljice kojima u bitnom ističe da se radi o zelenaškom ugovoru odnosno ništetnom ugovoru u smislu odredbi čl. 329. ZOO-a, a s obzirom na činjenične navode je tuženica kao odvjetnica, iskoristivši tužiteljičino stanje nužde (nedostatak sredstava za plaćanje odvjetničkih usluga), nedovoljno iskustvo i lakomislenost te zavisnost od volje tuženice, ugovorila za sebe korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je ona tijekom postupka (u predmetu Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P- 775/09) za tužiteljicu kao svoju stranku poduzela, valja navesti sljedeće: 13.1. U smislu odredbi čl. 329. st.1. ZOO-a, za nastanak i postojanje zelenaškog ugovora potrebno je da su kumulativno ispunjene sljedeće pretpostavke:

a) objektivna pretpostavka-da između vrijednosti predmeta ugovorom preuzetih obveza postoji očiti nerazmjer u vrijeme sklapanja ugovora i b) subjektivna pretpostavka- da je oštećenik pristao na očiti nerazmjer zbog nepovoljnih okolnosti koje postoje na njegovoj strani (stanje nužde, teško materijalno stanje, nedovoljno iskustvo, lakomislenost ili zavisnost) te da je u vrijeme sklapanja ugovora kod druge ugovorne strane postojalo znanje o tim okolnostima i njegova namjera da takvu situaciju iskoristi u svoju korist ili korist trećega.

13.2. Iz sadržaja spisa predmeta Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-799/2012 (ranije poslovni broj P-775/2009) proizlazi da je ovdje tuženica kao odvjetnica, nastupajući u svojstvu punomoćnice ovdje tužiteljice, dana 20. svibnja 2009. Općinskom sudu u Dubrovniku podnijela tužbu ovdje tužiteljice protiv četiri tuženika - MN, ŠN, IN i GN, tražeći tužbenim zahtjevom donošenje presude kojom se nalaže upis brisanja (nezakonite) uknjižbe koja je provedena u zemljišnim knjigama istog suda pod brojem Z-1809/02 na većem broju nekretnina i dijelova pojedinih nekretnina -ukupno cca 100 zk. čestica katastarskih općina [katastarska općina] i [adresa], između ostalog, na temelju pravomoćne presude zbog izostanka Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-218/2002 od 2. travnja 2002. (donesene po tužbi prednika tuženih pok. HN protiv prednice ovdje tužiteljice pok. PN, koja je prije donošenja navedene presude preminula, a bila je zastupana po privremenom zastupniku koji se nije pojavio na ročištu niti osporio tužbeni zahtjev niti podnio žalbu protiv iste presude zbog izostanka, pri čemu sud o odluci o postavljanju navedenog privremenog zastupnika prednici tužiteljice, kao odsutnoj osobi nepoznatog prebivališta, nije obavijestio nadležni organ starateljstva), u korist navedenih tuženika uz istovremeni upis prava vlasništva na istim nekretninama u korist ovdje tužiteljice, a uz koju tužbu je podnesen i prijedlog za određivanje privremene mjere upisom zabilježbe zabrane opterećenja i otuđenja predmetnih nekretnina; da je u tužbi naznačena vrijednost predmeta spora u iznosu od 5.000.000,00 kuna; da je rješenjem donesenim na ročištu od 2. srpnja 2009. određena vrijednost predmeta spora u iznosu od 200.000,00 kuna; da je na istom ročištu utvrđen prekid postupka po tužbi u odnosu na 1. tuženicu DN (s obzirom na utvrđenje da je ista prije pokretanje parnice preminula), a na istom ročištu je raspravljano po tužbi u odnosu na ostale tuženike te je ovdje tužiteljica saslušanja radi davanja izjave o imovnom stanju; da je na navedenom ročištu ovdje tuženica zastupala ovdje tužiteljicu; da je u zastupanju tužiteljice ovdje tuženica dostavila obrazloženi podnesak od 16. srpnja 2009. u kojem je, između ostalog, obavijestila sud da su pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju u predmetu Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj O-515/2008, nasljednicima iza 1. tuženice pok. MN proglašeni ostali (2.-4.) tuženici te predložila nastavak postupka (koji je prekinut po tužbi u odnosu na tuženicu pok. DN) te se očitovala na navode iz odgovora na tužbu 2. -4- tuženika i dopunila činjenične navode tužbe, između ostalog pozivajući se na predmet spora u drugoj parnici po tužbi prednice ovdje tužiteljice u predmetu Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-2103/2005, dostavila nove isprave te predložila personalne dokaze- saslušanje svjedoka); da je u zastupanju ovdje tužiteljice ovdje tuženica nakon toga dostavila veći broj podnesaka-požurnica (od 17. rujna 2009., 29. rujna 2009.,1. listopada 2009., 30. listopada 2009. i 8. veljače 2010).; da iz sadržaja rješenja zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Dubrovniku broj Z-3109/09 od 7. listopada 2009. (list 64 spisa predmeta broj P-775/09) proizlazi da je ovdje tuženica u zastupanju tužiteljice u navedenom predmetu, zk. odjelu podnijela prijedlog za upis zabilježbe spora u navedenom parničnom predmetu na predmetnim nekretninama; da je tuženica zastupala tužiteljicu na ročištu za glavnu raspravu od 31. svibnja 2010. (na kojem je ročištu utvrđen prekid postupka po tužbi u odnosu na 2. tuženika ŠN te je utvrđeno da su njegovim nasljednicama proglašene preostale tuženice GN i IN, koje su na istom ročištu po punomoćnici dale izjavu o preuzimanju postupka iza pok. ŠN, nakon čega je na istom ročištu, na kojem je ovdje tuženica zastupala ovdje tužiteljicu, raspravljano po tužbi te je ročište odgođeno radi pribavljanja spisa predmeta istog suda poslovnih brojeva O-526/03. P-2103/05, P-218/02, traženja podataka od Centra za socijalnu skrb te dodjele roka tužiteljici za dostavljanje povijesnih zk izvadaka za predmetne nekretnine); da je ovdje tuženica zastupala ovdje tužiteljicu na ročištu za glavnu raspravu od 20. listopada 2010. te na ročištu za glavnu raspravu od 23. studenog 2010., na kojem je glavna rasprava zaključena te odgođeno donošenja presude (koja je zaključena glavna rasprava naknadno ponovo otvorena radi dopune postupka rješenjem donesenim na ročištu za objavu i uručenje presude od 7. prosinca 2010. (održanim u odsutnosti stranaka) te su istim rješenjem tuženice pozvane dostaviti pravomoćno rješenje o nasljeđivanju iza pok. MN, a ovdje tužiteljica pozvana dostaviti povijesne zemljišno knjižne izvatke; da je ovdje tuženica zastupala tužiteljicu na sljedećem ročištu za glavnu raspravu održanom dana 12. prosinca 2011., na kojem je ročištu i predala podnesak kojim je tužba ovdje tužiteljice u navedenom predmetu preinačena isticanjem uz postojeći novog tužbenog zahtjeva za utvrđenjem prava vlasništva (eventualna kumulacija); da ovdje tuženica u zastupanju tužiteljice dana 9. siječnja 2012. podnijela žalbu protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku broj P-775/09 od 19. prosinca 2011., kojim je određen prekid postupka u navedenom predmetu do pravomoćnog okončanja postupka po prijedlogu za ponavljanje postupka (ovdje tužiteljice) u predmetu istog suda poslovni broj P- 959/11; da je u zastupanju tužiteljice ovdje tuženica dana 26. lipnja 2012. dostavila podnesak sa zajedničkim prijedlogom parničnih stranaka za zaključenje sudske nagodbe (te predložila da se zatraži povrat spisa predmeta od Županijskog suda u Sisku i predložila nastavak postupka i zakazivanje ročišta radi sklapanja sudske nagodbe); da je dana 30. kolovoza 2012., 3. rujna 2012. i 1.listopada 2010.dostavila podneske -požurnice; da je zastupala ovdje tužiteljicu na ročištu za glavnu raspravu od 17. listopada 2012. na kojem je odlučeno o povlačenju žalbe tužiteljice te nastavljanju postupka pod novim poslovnim brojem P-799/2012 te je na istom ročištu između parničnih stranaka u tom predmetu zaključena prethodno citirana Sudska nagodba.

13.2. Dakle, iz prethodno navedenog proizlazi da je ovdje tuženica kao odvjetnica u zastupanju tužiteljice tijekom postupka u predmetu Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-799/2012 (ranije P-775/2009) poduzimala niz parničnih radnji te bi proizlazilo da je i u drugim povezanim postupcima koji su vođeni pred istim sudom (parničnim, izvanparničnim, zemljišnoknjižnim), u kojima je ovdje tužiteljica sudjelovala kao stranka, zastupala tužiteljicu i za istu poduzimala određene radnje i poslove i to u razdoblju najkasnije od svibnja 2009. (kada je podnesena tužba u prethodno navedenom parničnom predmetu) do ročišta od 17. listopada 2012., na kojem je postupak u predmetu Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-799/2012 pravomoćno završen sklapanjem prethodno navedene Sudske nagodbe, a temeljem koje je ovdje tužiteljica uknjižena kao vlasnica triju nekretnina odnosno kčbr. [katastarska čestica] površine 21492 m2 upisane (u to vrijeme) u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; kčbr. [katastarska čestica], površine 1128 m2 upisane u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te kčbr. [katastarska čestica] površine 1219m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Navedeno proizlazi i iz u tom dijelu prihvaćenog iskaza tuženice (listovi 284-287 spisa), kao i iz iskaza same tužiteljice (listovi 274-280 spisa), koja je u bitnom potvrdila da je tuženicu ovlastila i za zastupanje u drugim postupcima (između ostalog i sporovima koje je tužiteljica vodila protiv svojih rođaka u svezi predmetnih nekretnina od 2000.) te da joj je punomoć za zastupanje izdala tijekom svibnja 2009., pri čemu se ne sjeća je li tada tuženici izdala jednu ili više punomoći. Imajući u vidu složenost predmeta spora u predmetu Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-799/2012, vrijednost predmeta spora u iznosu od 200.000,00 kuna, koja je određena rješenjem suda u istom predmetu, a i ukoliko bi se navedeni iznos uzeo u obzir kao vrijednost predmeta spora i postupaka u drugim povezanim (parničnim, izvanparničnim i zemljišnoknjižnim) postupcima, uzimajući u obzir da se nedvojbeno radilo o nekretninama višestruko veće tržišne vrijednosti od određene vrijednosti predmeta spora, kao i uzimajući u obzir i vremensko razdoblje odvjetničkog zastupanja tužiteljice od skoro tri i pol godine te izvjesno u tom razdoblju uloženi trud tuženice i veliki broj utrošenih sati pri obavljanju popratnih poslova (primjerice razmatranje i pregled spisa u svim postupcima, uvid u zemljišne knjige, pribavljanje zk izvadaka za veći broj nekretnina, pribavljanje rješenja o nasljeđivanju, davanje usmenih pravnih mišljenja i pravno savjetovanje i slično), prema ocjeni ovog suda iako je između vrijednosti predmeta spornim Ugovorom o zastupanju preuzetih obveza stranaka u vrijeme sklapanja istog Ugovora postojao je određeni nesrazmjer, navedeni nesrazmjer ne dovodi do zaključka da se u konkretnom slučaju radilo o zelenaškom odnosno ništetnom ugovoru u smislu odredbi čl. 329. st.1. ZOO-a. Pri tome je sud imao u vidu i da se kod ugovora o ugovaranju nagrade za odvjetničko zastupanje u postotku konačnog uspjeha u sporu (kao što je sadržajno riječ u konkretnom slučaju), radi o ugovoru koji ima elemente aleatornosti, budući kod takvog ugovora obje stranke (odvjetnik i klijent) svjesno preuzimaju rizik, pri čemu odvjetnik (u konkretnom slučaju tuženica) riskira da neće dobiti ništa ako izgubi spor, a klijent (u konkretnom slučaju tužiteljica) riskira da će platiti puno ako uspije u sporu. Nadalje, valja navesti da, iako tužiteljica u činjeničnoj osnovi tužbe navodi da je u vrijeme sklapanja predmetnog Ugovora o zastupanju bila u stanju nužde (pri tome ističući nedostatak novčanih sredstava za plaćanje odvjetničkih usluga tuženici), takve navode tijekom postupka ničim ne konkretizira niti dokazuje (pri tome tijekom postupka ne osporava navode iz odgovora na tužbu u pravcu da je tužiteljica situirana osoba, vlasnica bolnice s klinikama u dvije države itd.) niti u svom iskazu uopće spominje bilo kakvo stanje nužde niti tešku materijalnu situaciju kao razloge zbog kojih je pristala na sklapanje predmetnog Ugovora o zastupanju, niti u svom iskazu tužiteljica tvrdi da prije sklapanja spornog Ugovora o zastupanju uopće nije imala namjeru (u slučaju uspjeha u predmetnom sporu pred Općinskim sudom u Dubrovniku i ostvarivanja vlasničkih prava na predmetnim nekretninama) predmetne nekretnine prodati trećim osobama (odnosno da bi tuženica uvjetovala buduću prodaju predmetnih nekretnina), niti proizlazi da bi u vrijeme sklapanja predmetnog Ugovora tužiteljica u odnosu na tuženicu kao odvjetnicu bila u kakvom u zavisnom položaju niti da bi predmetni Ugovor zaključila pod bilo kakvim pritiskom (a što sve ne predstavlja po tužiteljici iskazana okolnost da je od 2000. godine vodila parnicu u svezi ostavine iza njezine pokojne bake te da nije bila zadovoljna zastupanjem ranije punomoćnice-odvjetnice), niti u konkretnom slučaju proizlazi da je tužiteljica neiskusna i lakomislena osoba (s obzirom na njezinu životnu dob i nespornu okolnost da je ista dugogodišnja poduzetnica-vlasnica medicinskih klinika u dvije države, pa tako izvjesno ima i dugogodišnje iskustvo i pri sklapanju različitih pravnih poslova, između ostalog i vezano za kupoprodaju nekretnina što uključuje i informiranje o tržišnoj vrijednosti nekretnina te je stoga prema ocjeni ovog suda tužiteljica sposobna i donositi informirane odluke u cilju zaštite vlastitih prava i interesa). Naime, iz iskaza tužiteljice u bitnom proizlazi da je ona pristala zaključiti predmetni Ugovor o zastupanju s tuženicom uz ugovorenu nagradu u visini od 20% tržišne vrijednosti ostvarene prodajom predmetnih nekretnina iz razloga jer joj se tuženica jako svidjela te joj je, kao osoba i odvjetnica (koju joj je preporučio poznati hrvatski političar), ulijevala povjerenje, dakle, proizlazi da je tužiteljica ocijenila da će joj upravo tuženica svojim radom i trudom te pravilnim i savjesnim odvjetničkim zastupanjem ishoditi uspjeh u predmetnom složenom vlasničkom sporu i povezanim postupcima, a što se u konačnici i ostvarilo sklapanjem sudske nagodbe po osnovi koje je tužiteljica uknjižena kao vlasnica prethodno opisanih nekretnina veće vrijednosti. Slijedom navedenih razloga, sud ne nalazi da bi u konkretnom slučaju bila ispunjena niti jedna od kumulativno propisanih zakonskih pretpostavki iz čl. 329. st.1. ZOO-a, temeljem kojih bi se predmetni Ugovor o zastupanju imao smatrati zelenaškim odnosno ništetnim ugovorom, kao niti postojanje bilo kojih drugih razloga za ništetnost predmetnog Ugovora o zastupanju.

14. Slijedom navedenog, neosnovano tužiteljica ističe da su ništetni predmetni Sporazum radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini od 6. listopada 2014. i Sudska nagodba koju su stranke zaključile u predmetu ovog suda poslovni broj P-6839/2013 dana 20. studenog 2014., a po osnovi tvrdnji o ništetnosti predmetnog Ugovora o zastupanju, na kojem se predmetni Sporazum i Sudska nagodba temelje.

15. Također, valja navesti da tužiteljica niti u odnosu na predmetni Sporazum radi osiguranja novčane tražbine nije dokazala da bi bila ispunjena niti jedna od kumulativno propisanih zakonskih pretpostavki iz čl. 329. st.1. ZOO-a, temeljem kojih bi se predmetni Sporazum mogao smatrati zelenaškim odnosno ništetnim ugovorom, niti je to slučaj u odnosu na predmetnu Sudsku nagodbu od 20. studenog 2014. koju su stranke zaključile u predmetu ovog suda poslovni broj P-6839/2013.

16. Pri tome je sud ocijenio navode tužiteljice i njezin iskaz u pravcu da je i Sporazum i Sudsku nagodbu zaključila pod pritiskom i na nagovor svog tadašnjeg punomoćnika odvjetnika KN te da je tekst Sudske nagodbe sastavila sama tuženica i da je tuženica uvjerila tužiteljicu da se prema procjeni vještaka predmetna nekretnina (na kojoj je zasnovano založno pravo u korist tuženice) može prodati za iznos 8.000.000,00 EUR, jer su takvi navodi tužiteljice u suprotnosti sa prethodno citiranim sadržajem spisa predmeta ovog suda poslovni broj P-6839/2013 (iz kojeg jasno proizlazi da su stranke u svezi sklapanja Sudske nagodbe u navedenom predmetu i predmetnog Sporazuma pregovarale najmanje 5 mjeseci), kao i sadržajem iskaza svjedoka KN (listovi 216-218), čiji je iskaz sud ocijenio neposredno uvjerljivim i životnim, a koji je u bitnom iskazao da su obje stranke zajedno s punomoćnicima bile prisutne na jednom od sastanaka na kojem su između stranaka dogovoreni bitni sastojci predmetnog Sporazuma i predmetne Sudske nagodbe te da su potom punomoćnici stranaka usuglasili tekst Sporazuma i Sudske nagodbe, pri čemu su se stranke usuglasile i u pogledu vrijednosti predmetne nekretnine u iznosu od 8.000.000,00 EUR, kao i da je navedeni svjedok kao tadašnji punomoćnik tužiteljice istu upozorio na sve pravne posljedice sklapanja predmetnog Sporazuma i sklapanja predmetne Sudske nagodbe te da je sve navedeno tužiteljica dobro razumjela i shvatila sve pravne posljedice.

17. Također, neosnovano tužiteljica ističe da je predmetni Sporazum ništetan i iz razloga "jer je iznos duga od 1.200.000,00 EUR nepostojeći i činidba nemoguća". Isto tako, imajući u vidu utvrđenje da predmetni Ugovor o zastupanju predstavlja valjan pravni posao, to su neosnovane i tvrdnje tužiteljice da je predmetna Sudska nagodba od 20. studenog 2014., koju su stranke zaključile u predmetu ovog suda poslovni broj P-6839/2013, ništetna iz razloga jer je zaključena o ništetnom pravnom poslu, sukladno odredbi čl. 157.ZOO-a. Konačno, imajući u vidu prethodno citirani sadržaj iskaza svjedoka KN, neosnovano tužiteljica kao razlog ništetnosti Sudske nagodbe ističe da su obje stranke pogrešno vjerovale "da je realna vrijednost dugovanja 1.200.000,00 EUR, a vrijednost nekretnine 8.000.000,00 EUR", pa da se radi o situaciji iz čl.158. st.2. ZOO-a.

18. Imajući u vidu razloge, zbog kojih ovaj sud smatra da ne postoji niti jedan od razloga za ništetnost predmetnog Sporazuma radi osnivanja založnog prava to nije osnovan niti zahtjev tužiteljice, kojim u smislu odredbi čl.323.st.1. ZOO-a, zahtijeva naložiti zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Dubrovniku brisanje uknjiženog založnog prava temeljem istog Sporazuma na nekretninama pobliže opisanim u izreci ove presude.

19. Slijedom svih prethodno navedenih razloga, prvi tužbeni zahtjev u cijelosti je odbijen kao neosnovan te je odlučeno kao pod točkom I/ izreke ove presude, a budući da ne postoji niti jedna od zakonom propisanih osnova temeljem kojih bi tužiteljica osnovano mogla tražiti donošenje presude kojom se raskidaju predmetni Ugovor o zastupanju, predmetni Sporazum i predmetna Sudska nagodba (koja se pri tome niti ne može raskinuti jer ima učinak pravomoćne sudske presude), to je u cijelosti odbijen i drugi tužbeni zahtjev tužiteljice te je odlučeno kao pod točkom II/ izreke ove presude.

20. Odluka o zahtjevima stranaka za naknadu parničnog troška temelji se na odredbama čl.154 st.1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine"

53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 70/22,114/22 i 153/23, dalje:ZPP), a prema vrijednosti predmeta spora u iznosu od 201.000,00 kuna odnosno 26.677,28 EUR, koja je određena na pripremnom ročištu od 1. lipnja 2020. (list 66 spisa).

21.1. S obzirom da je tužiteljica u cijelosti izgubila predmetni spor, to je odbijen i njezin zahtjev za naknadu parničnih troškova (toč. III/ izreke).

21.2. Odluka o zahtjevu tuženice za naknadu parničnih troškova nastalih u svezi zastupanja po ovlaštenoj punomoćnici odvjetnici donesena je primjenom čl. 155.st. 1. ZPP-a te primjenom važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23) te su tuženici kao osnovano zatraženi priznati sljedeći troškovi postupka: za sastav odgovora na tužbu, prema Tbr 8/1- 250 bodova, za sastav 2 obrazložena podneska (od 29. svibnja 2020. i 12. studenog 2024.), prema Tbr 8/1-po 250 bodova, za pristup na 3 ročišta (od 1. lipnja 2020., 25. studenog 2024. i 20. svibnja 2025.), prema Tbr. 9/5- po 50 bodova te za zastupanje na 5 ročišta (27. veljače 2025., 20. listopada 2025., 9. veljače 2026., 30. ožujka 2026. i 30. travnja 2026.), prema Tbr 9/1-po 250 bodova. Ukupno je tuženici priznato 2.150 bodova, što uzimajući u obzir vrijednost jednog boda od 2,00 EUR i uvećano za PDV od 25% iznosi 5.375,00 EUR, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom IV/ izreke.

21.3. Tuženici nije priznat zatraženi trošak sastava pritužbe od 4. prosinca 2024. (kojom se tuženica prituživala predsjednici suda ili predsjednici odjela, zbog nezadovoljstva postupanjem sutkinje u pravcu neprihvaćanja njezinog prijedloga iz podneska od 12. studenog 2014. da se tužba u ovom predmetu odbaci), jer navedeni trošak niti je bio potreban u smislu čl. 155.st.1. ZPP-a, niti isti trošak tuženica može osnovano potraživati od tužiteljice. Isto tako tuženica ne može osnovano od tužiteljice potraživati u ovoj parnici trošak sastava zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku od 4. prosinca 2024., niti sastava žalbe od 4. veljače 2025. izjavljene protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu, kojim je zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku bio odbijen, već je iste troškove tuženica mogla potraživati samo od Republike Hrvatske, u izvanparničnom postupku koji je vođen povodom navedenog zahtjeva.

U Zagrebu, 23. lipnja 2026.

Sutkinja:

Zrinka Berečki

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, Županijskom sudu.

DNA:

1. pun. tužiteljice uz rješenje o pristojbi za presudu (386,77 EUR)

2. pun. tuženice