Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-570/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Diani Preglej, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja NJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Valentina Galić, odvjetnica u Varaždinu, protiv ovršenika EJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Hreljac, odvjetnik u Varaždinu, povodom prijedloga treće osobe ZJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Marko Hreljac, odvjetnik u Varaždinu, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Ovr-762/2017-85 od 14. siječnja 2026., dana 23. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba ovrhovoditelja te se ukida rješenje Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Ovr-762/2017-85 od 14. siječnja 2026. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem je odlučeno da se odgađa ovrha na ½ dijela čk.br. ... u naravi kuća i dvorište sa 498 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], određena rješenjem o ovrsi ovoga suda broj Ovr-762/2017-42 od 22. ožujka 2019. do pravomoćnog okončanja ovosudnog parničnog postupka broj P-91/2024.

2. Protiv navedenog rješenja žali se ovrhovoditelj zbog svih zakonskih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), a vezano uz odredbu čl. 381. ZPP-a i odredbu čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22 - dalje OZ) te predlaže preinačiti pobijano rješenje na i odbiti prijedlog odnosno podredno ukinuti rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsko rješenje u okviru žalbenih navoda te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a i u svezi s odredbama čl. 117. st. 1.-3. ZID ZPP/19 i čl. 21. st. 1. OZ-a, ovaj sud drugog stupnja je utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a jer su razlozi o odlučnim činjenicama proturječni ispravama u spisu.

6. U obrazloženju pobijanog rješenja je navedeno sljedeće:

- da je treća osoba ZJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], podnijela dana **.**.2024. ponovno prijedlog za odgodu ovrhe na ½ dijela predmetne nekretnine u kojem u bitnome navodi da je podnijela tužbu radi proglašenja predmetne ovrhe nedopuštenom, da je primjenom pravila o zakonskim presumpcijama, a sukladno odredbi čl. 36. st. 3. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", br. 103/15, 98/19 i 47/20), dokazala da je vlasnik ½ predmetne nekretnine, kao i da bi provedbom predmetne ovrhe, odnosno prodajom cijele spomenute nekretnine, pretrpjela nenadoknadivu štetu, jer se radi o nekretnini u kojoj ista živi sa petoro maloljetne djece, koja je jedina nekretnina u njenom suvlasništvu, te ista nema u vlasništvu drugih nekretnina,

- da je uvidom u spis prvostupanjskog suda poslovni broj P-91/2024 utvrđeno da je treća osoba kod ovog suda povodom zaključka ovoga suda broj Ovr -762/2017- 75 od 7. veljače 2024. podnijela tužbu radi proglašenja predmetne ovrhe na ½ dijela nekretnine čk.br. 3341/1 u naravi kuća i dvorište sa 498 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nedopuštenom, a koja parnica nije pravomoćno okončana,

- da je u prigovoru treće osobe istaknuto kako je predmetna nekretnina stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice nje i ovršenika, a čime je po ocjeni prvostupanjskog suda učinila vjerojatnim postojanje svoga prava vlasništva na ½ dijela predmetne nekretnine, odnosno prava koje sprječava ovrhu u smislu čl. 59. st. 1. OZ - a,

- da je treća osoba učinila vjerojatnim da bi provedbom predmetne ovrhe pretrpjela nenadoknadivu, odnosno barem teško nadoknadivu štetu, to imajući u vidu da ista u predmetnoj nekretnini živi od **.**.2001. s ovršenikom i petoro djece, dok druge nekretnine nemaju, a što proizlazi iz podataka Jedinstvenog registra osoba Republike Hrvatske, rješenja Hrvatskog zavod za socijalni rad na listu 30 31, 35 i 36 spisa, te rješenja Ureda državne uprave u Varaždinskoj županiji na listu 89 90 spisa, a koje činjenice ukazuju na to da predmetna nekretnina predstavlja mjesto s kojim treća osoba ima bitnu, stvarnu i trajnu vezu, odnosno da se predmetna nekretnina ima smatrati domom treće osobe, te bi prodaja predmetne nekretnine radi namirenja novčanog potraživanja ovrhovoditelja, a posljedično tome i iseljenje treće osobe i predaja u posjed predmetne nekretnine kupcu, uslijed činjenice da parnični postupak broj P-91/2024 još nije pravomoćno okončan, doveli do povrede prava treće osobe na dom zajamčenog čl. 8. Konvencije.

7. Osnovano žalitelj ističe da u prijedlogu za odgodu nije priložen ijedan dokaz o postojanju braka između ovršenika i treće osobe niti o stjecanju nekretnine za vrijeme trajanja bračne zajednice pa je zaključak suda o vjerojatnosti prava u proturječju sa sadržajem spisa. Pored toga, prvostupanjski sud nalazi utvrđenim da treća osoba živi u spornoj nekretnini od 2001., iako je ovrhovoditelj dostavio dokaze da je treća osoba još 2008. imala adresu različitu od adrese na kojoj se nalazi nekretnina te da se u to vrijeme treća osoba prezivala DJ, a na te dokaze se prvostupanjski sud nije ni osvrnuo.

8. Iz rješenja Centra za socijalnu skrb Ivanec Klasa: UP/I-551-06/17-01/90, Urbroj:

2130-81-30-02-17-2 od **.**.2017. (list 30-31 spisa) proizlazi da u kućanstvu

ZJ, rođ. **.**.1979., žive:

- EJ, rođ. **.**.1981.,

- ŽJ, rođ. **.**.1999.,

- DJ, rođ. **.**.2001.,

- FJ, rođ. **.**.2003.,

- ĐJ, rođ. **.**.2009.,

- SJ, rođ. **.**.2010.,

- JJ, rođ. **.**.2011.

9. Nadalje, iz podataka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Sektor za vještačenje, Područni [obrt], [broj], [broj] od **.**.2016. (list 32-33 spisa) je vidljivo da ĐJ živi u kući s roditeljima, braćom i sestrama; da polazi prvi razred osnovne škole; da je otac EJ po zanimanju soboslikar, nezaposlen; da majka ZJ ima završenu osnovnu školu, domaćica; da supružnici imaju troje djece, a majka iz prvog braka ima troje djece.

10. U obrazloženju rješenja o odobrenju pravne pomoći [adresa], Služba za opću upravu, Odjel za besplatnu pravnu pomoć i nadzor, Klasa. ..., [broj] od **.**.2019. (list 89-90 spisa) je navedeno kako EJ živi u kućanstvu sa svojom suprugom ZJ, zajedničkim sinovima mljt. ĐJ i mljt. SJ te kćeri mljt. JJ te DJ i mljt. VJ, sinovima njegove supruge iz njezinog ranijeg braka.

11. Iz Ugovora o kupoprodaji nekretnina, kojeg su dana **.**.2007. sklopili prodavatelj TJ iz [adresa], Hrv. [adresa] i kupac EJ iz [adresa], vidljivo je da je predmet kupoprodaje predmetna nekretnina čk.br. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište sa 498 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , na adresi [adresa].

12. Iz podataka Jedinstvenog registra osoba RH MUP (koji se nalazi između lista 12 i 13 spisa) je vidljivo da je ovršenik EJ u razdoblju od **.**.1986. do **.**.2007. imao prijavljeno prebivalište na adresi [adresa]., a od **.**.2007. ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa].

13. Dakle, iz naprijed navedenih isprava i podataka jasno proizlazi da je predmetnu nekretninu ovršenik kupio dana **.**.2007. i istoga dana prijavio na toj adresi prebivalište, pa je nejasno i ispravama u spisu proturječno utvrđenje prvostupanjskog suda da treća osoba ZJ u predmetnoj nekretnini živi od **.**.2001. jer iz podataka u spisu nije vidljivo od kada treća osoba ZJ živi u predmetnoj nekretnini. No, treća osoba ĆJ je tijekom 2001. nedvojbeno bila u braku s drugom osobom, a ne ovršenikom jer je **.**.2001. rodila sina DJ, a **.**.2003. je rodila sina VJ , tako da u srpnju 2001. očito nije živjela u predmetnoj nekretnini.

14. Nadalje, također je nedvojbeno da treća osoba ZJ ni u vrijeme podnošenja prigovora treće osobe niti u vrijeme donošenja pobijanog rješenja nije imala petero maloljetne djece, već troje – mlt. sinove ĐJ i MJ te mlt. kćer JJ, dok je njezino preostalo troje djece (kojima otac nije ovršenik) bilo punoljetno.

15. Konačno, nejasan je i neprihvatljiv zaključak prvostupanjskog suda da je treća osoba učinila vjerojatnim postojanje svoga prava vlasništva na ½ dijela predmetne nekretnine, (isključivo) time što je u prigovoru treće osobe navela da je predmetna nekretnina stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice nje i ovršenika . Prvenstveno treba reći da treća osoba ĆJ uopće nije navela odlučnu činjenicu – kada je sklopila brak s ovršenikom, a kako bi se mogao utvrditi početak trajanja bračne zajednice, niti je dostavila dokaz o toj činjenici koju je nedvojbeno potrebno dovesti u korelaciju s vremenom sklapanja Ugovora o kupoprodaji predmetne nekretnine, a tek onda je moguće donijeti zaključak o vjerojatnosti postojanja prava suvlasništva treće osobe na ime bračne stečevine.

16. Prvostupanjski sud također navodi da bi daljnja provedba ovrhe na ½ dijela predmetne nekretnina dovela do povrede prava treće osobe na dom zajamčenog čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda.

17. Ovdje treba reći da se pitanje razmjernosti miješanja u pravo na dom ne postavlja automatski u svakom predmetu iseljenja ([obrt] protiv Hrvatske, §72., ABC protiv Hrvatske, §43.), već samo kada se stranka pozove na to svoje pravo (tako u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-818/2024-2 od 25. veljače 2025.), a iz prijedloga za odgodu ovrhe treće osobe ZJ od **.**.2024. (list 215 - 216 spisa) nije vidljivo da se imenovana pozvala na svoje pravo na dom. No, kada je već ocjenjivao pitanje povrede prava na dom, prvostupanjski sud je trebao provesti test razmjernosti, a na što osnovano ovrhovoditelj upire u žalbi, ali je to sud prvog stupnja propustio učiniti.

18. S obzirom da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba postupka, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP-a u svezi s čl. 21. st. 1. OZ-a ukinuti pobijano rješenje i vratiti predmet na ponovan postupak.

19. U ponovnom postupku će sud prvog stupnja otkloniti nedostatke na koje je ukazano ovom odlukom te utvrditi odlučne činjenice u pogledu sklapanja braka između ovršenika i treće osobe te stjecanja predmetne nekretnine, provođenja testa razmjernosti koji je nužan da bi se ocijenilo postojanje povrede prava na dom, a nakon toga donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku, dajući za istu jasne i valjano obrazložene razloge.

U Zagrebu 23. lipnja 2026.

Sudac:

Diana Preglej