REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD U RIJECI
Rijeka, Zadarska 1 i 3
Poslovni broj: P-209/2026-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A Z B O G O G L U H E
Trgovački sud u Rijeci, u ime Republike Hrvatske, po sucu pojedincu Nataši Vukić, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKE ŠUME d.o.o. Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, OIB: 69693144506, protiv tuženika ZN, vlasnik [obrt], obrt za radove u građevinarstvu, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate 4.020,89 EUR s kamatama, 23. lipnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati 4.020,89 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 16. ožujka 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, u roku od 15 (petnaest) dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj je 16.3.2026. podnio tužbu radi isplate 4.020,89 EUR s kamatama. Navodi da je odredbom članka 16. Zakona o šumama (u daljnjem tekstu ZOŠ) propisano da šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari javni šumoposjednik, dok je člankom 17. istog zakona određeno kako je javni šumoposjednik osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koja gospodari šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske, te da je naziv javnog šumoposjednika „Hrvatske šume društvo s ograničenom odgovornošću“. Tužitelj je temeljem odredbi članka 17. ZOŠ-a javni šumoposjednik od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, koji gospodari šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske. Sukladno članku 45. stavku 3. ZOŠ-a u šumi je zabranjeno odlagati otpad dok je stavkom 4. ZOŠ-a propisano da su šumoposjednici i druge pravne osobe koje koriste šume u vlasništvu Republike Hrvatske dužni ukloniti otpad iz šume, pri čemu imaju pravo nastale troškove u vezi s tim poslovima naplatiti od osobe koja je otpad odložila u šumu ili na šumsko zemljište. Odredbom članka 63. ZOŠ-a propisano je da je osoba koja nanese štetu šumi, šumskom zemljištu, šumskim proizvodima i šumskoj infrastrukturi dužna platiti naknadu šumske štete, te da naknada za šumsku štetu pripada šumoposjedniku koji gospodari šumom i šumskim zemljištem na kojima je nastala šteta. Odredbom čl. 63. st.1. ZOŠ-a nalaže se da osoba koja ošteti šumu dužna je štetu i naknaditi. Nekretnine označene kao zk.č.br. 1835/2/A, k. o. [katastarska općina], oznake pašnjak brdo u brdu, površine 4 jutra i 1558 čhv, i zk.č.br. 1178, k. o. [katastarska općina], oznake pustošina Švastovo u Blašković selu, površine 187 čhv, upisane su u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižnog odjela Crikvenica u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], vlasništvo su Republike Hrvatske. Na dijelovima predmetnih nekretnina tuženik je odložio veću količinu građevinskog i ostalog otpada različitog podrijetla. Tijekom mjeseca svibnja 2025. ŠN iz [adresa], prijavila je komunalnom redaru Općine Vinodolske općine kako je na dijelu predmetnih nekretnina odložena veća količina građevinskog materijala i otpada različitog podrijetla te da su spomenute radnje izvršene od strane tuženika. Nakon dostave navedene obavijesti od strane komunalnog redara, djelatnici Šumarije Crikvenica na čijem području se nalaze nekretnine na kojima je došlo do nedopuštenog odlaganja otpada, izvršili su terenski obilazak te je utvrđeno da je na dvije lokacije uz prometnicu deponirana veća količina građevinskog i ostalog otpada i to na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dužini od cca 30 metara i širini od cca 2 metra, a na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dužini od cca 15 metara i širine cca 2 metra. Predmetne nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], nalaze se u Programu gospodarenja sa šumama za gospodarsku jedinicu „Kotor Planina“ u 31a odsjeku. Zapisnikom Državnog inspektorata, Sektora za nadzor u šumarstvu i lovstvu, Područnog ureda Rijeka, Službe šumarske i lovne inspekcije te predstavnika HŠ d.o.o., Klasa: 321- 01/25-01/1011, Ur.broj: 443-02-02-06-25-1 od 16. rujna 2025., utvrđeno je da u mjestu [adresa] na nekretninama oznaka k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], došlo do odlaganja građevinskog otpada i materijala, a koje nekretnine se nalaze u vlasništvu Republike Hrvatske te kojima gospodare HŠ d.o.o., UŠP Senj. Prednje navedenim Zapisnikom naloženo je HŠ d.o.o., UŠP Senj uklanjanje građevinskog i ostalog otpada. Sukladno članku 45. stavku 3. Zakona o šumama u šumi je zabranjeno odlagati otpad dok sukladno st. 4. istog članka šumoposjednik i druge pravne osobe koji koriste šume u vlasništvu Republike Hrvatske dužni su ukloniti otpad, osigurati obradu uklonjenog otpada u skladu s propisom koji uređuje gospodarenje otpadom te nastale troškove u vezi s tim poslovima imaju pravo naplatiti od osobe koja je taj otpad odložila u šumu i na šumsko zemljište. Tužitelj je postupio po nalogu državnog inspektorata te tijekom mjeseca studenoga uklonio prednje navedeni otpad prilikom čega je za tužitelja nastao trošak na ime odvoženja građevinskog i ostalog otpada, sanacije deponija te dovođenja zemljišta u prvobitno stanje u iznosu od 2.671,44 €, te na ime troškova rada radnika tužitelja u iznosu od 1.349,45 €, čime je za tužitelja nastala šteta u ukupnom iznosu od 4.020,89 €. Tužitelj je dopisom klasa: SNJ/25- 01/435, ur.broj: 12-00-08/01-25-02 od 26. svibnja 2025. i klasa: Z25-01/435, ur.broj: 12-00-08/01-25-03 od 25. kolovoza 2025. pozvao tuženika da ukloni neovlašteno odloženi građevinski materijal i otpad sa predmetne nekretnine međutim isti to nije učinio. Kako bespravno korištenje zemljišta te neovlašteno odlaganje građevinskog i drugog otpada u šumu predstavlja protupravnu radnju koja je tužitelju uzrokovala materijalnu štetu, te postoji obveza naknade iste, sve sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima (čl. 1046., 1048., 1111.), Zakona o šumama (čl. 63. ZOŠ-a), te Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Predložio je da sud prihvati tužbeni zahtjev.
2. Tuženik nije podnio odgovor na tužbu u određenom roku od 30 dana, iako su mu tužba s prilozima, poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni 2. svibnja 2026. putem e-oglasne ploče suda (objava suda nakon lista 35 spisa) sukladno odredbi čl. 133. st. 6. i 7. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP-a, Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22), uz upozorenje da će se u protivnom donijeti presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev.
3. Sukladno odredbi čl. 331b. st. 1. ZPP-a, ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, donijeti će se presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe).
4. Kako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, koje nisu u suprotnosti s dokazima koje je podnio sam tužitelj, a ne postoje niti općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu, to je na temelju odredbe čl. 331b. st. 1. ZPP-a, valjalo odlučiti kao u izreci presude, odnosno prihvatiti tužbeni zahtjev (čl. 338. st. 5. ZPP-a).
5. Slijedom svega iznijetoga, sud je donio odluku kao u izreci presude.
Rijeka, 23. lipnja 2026.
sudac
Nataša Vukić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stanka može podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.
U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojeg se žalba može izjaviti (čl. 352. st. 1. ZPP-a).
Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 353. st. 2. ZPP-a).
