Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Trg slobode 9

Poslovni broj: Ovr-1084/2026-4

R E P U B L I K A  H R VA T S K A

R J E Š E NJ E  I  Z A K LJ U Č A K

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Tamari Turek, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja TO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Nožinić, Tomljanović, Maričević d.o.o. iz Nove Gradiške, protiv ovršenika Republika Hrvatska, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, OIB: 72910430276, zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u Varaždinu, radi ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika, povodom prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedloga za odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava, izvan ročišta, 23. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenika Republika Hrvatska, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, OIB: 72910430276, zatraženih zahtjevom za izravnu naplatu podnesenim dana 30. ožujka 2026. Financijskoj agenciji temeljem presude Općinskog suda u Varaždinu broj Pn-18/2023-10 od 25. listopada 2024. izvan žalbenih razloga propisanih čl. 50. st. 1. toč. 7., toč. 9., toč. 10. i toč. 11. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/2020, 114/2022, 6/2024; dalje: OZ), kao neosnovan.

II. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava temeljem presude Općinskog suda u Varaždinu broj Pn-18/2023- 10 od 25. listopada 2024. podnesen sudu dana 3. travnja 2026., kao neosnovan. z a k lj u č i o  j e

Upućuje se ovršenik Republika Hrvatska, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, OIB: 72910430276, da u roku od 15 dana od dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe – postupka izravne naplate pokrenutog kod Financijske agencije dana 30. ožujka 2026. temeljem presude Općinskog suda u Varaždinu broj Pn-18/2023-10 od 25. listopada 2024. nedopuštenom iz razloga što je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno iz razloga propisanog čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ.

Obrazloženje

1. Ovršenik je dana 3. travnja 2026. podnio ovome sudu prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u kojem u bitnome navodi da je dana 1. travnja 2026. zaprimio ovrhovoditeljev zahtjev za izravnu naplatu od 30. ožujka 2026. za tražbinu troška parničnog postupka iz presude Općinskog suda u Varaždinu broj Pn -18/2023-10 od 25. listopada 2024., potvrđene po presudi Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-280/2025-2 od dana 4. ožujka 2025., a kojima se dosuđuje ovrhovoditelju trošak postupka u iznosu od 617,94 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana 25. listopada 2024., da je tražbina u cijelosti namirena dobrovoljnom uplatom izvršenom dana 15. srpnja 2025. na račun punomoćnika ovrhovoditelja, dakle, prije podnošenja zahtjeva za izravnu naplatu, kao i da je tražbina radi čije je naplate Financijskoj agenciji podnesen zahtjev za izravnu naplatu prestala ispunjenjem čime je dužnik oslobođen svoje obveze, a da vjerovnik više nema pravo zahtijevati naplatu plaćene tražbine obzirom za isto više nema osnove, pri čemu predlaže i odgodu ovrhe.

2. Predmetni prijedlog dostavljen je na očitovanje ovrhovoditelju, koji se u odnosu na isti nije očitovao.

3. Sukladno čl. 210. st. 1. OZ nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi čl. 209. st. 5. OZ ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos p roglasiti nedopuštenim, pri čemu se sukladno čl. 210. st. 2. OZ na prijedlog za odgodu prijenosa iz čl. 210. st. 1. OZ na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz čl. 210. st. 1. OZ na odgovarajući način odredbe OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i čl. 53. OZ).

4. Odredbom čl. 50. st. 1. OZ određeno je da protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu:

- 1. ako isprava na temelju koje je ono doneseno nije ovršna isprava,

- 2. ako ta isprava nije stekla svojstvo ovršnosti,

- 3. ako je ovršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka,

- 4. ako su se stranke javnom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom sastavljenom nakon nastanka ovršne isprave sporazumjele da ovrhovoditelj neće na temelju ovršne isprave, trajno ili za određeno vrijeme, tražiti ovrhu,

- 5. ako je protekao rok u kojemu se po zakonu može tražiti ovrha,

- 6. ako je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogućnost ovrhe ograničena,

- 7. ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika,

- 8. ako nije ispunjen uvjet koji je određen ovršnom ispravom, osim ako zakonom nije drukčije propisano,

- 9. ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave,

- 10. ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, ili

- 11. ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

5. U predmetnom prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ovrhovoditelj ističe žalbeni razlog propisan čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ.

6. Uvidom u zahtjev za izravnu naplatu od 30. ožujka 2026. (list 3-4) sud je utvrdio da je istim zatražena izravna naplata protiv ovršenika temeljem presude Općinskog suda u Varaždinu broj Pn-18/2023-10 od 25. listopada 2024. prema specifikaciji u privitku, odnosno za troškove parničnog postupka u iznosu od 617,94 eur s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom u korist računa punomoćnika ovrhovoditelja.

7. Sukladno čl. 52. st. 3. OZ ako ovrhovoditelj ospori postojanje žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7., toč. 9., toč. 10. i toč. 11. OZ ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz čl. 52. st. 1. OZ zbog kojeg je izjavio žalbu.

8. Sukladno čl. 52. st. 4. OZ iznimno od odredbe čl. 52. st. 3. OZ sud neće ovršenika uputiti na parnicu, nego će prihvatiti njegovu žalbu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako on njezinu osnovanost dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba zbog razloga iz čl. 52. st. 1. OZ općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.

9. Pazeći po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 50. st. 5. OZ na razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 1., 3. i 5. OZ, te na okolnost da je u slučaju iz čl. 50. st. 1. toč. 6. OZ ovrha određena na predmetima iz čl. 4. st. 4. i 5. OZ, na pogrešnu primjenu materi jalnog prava te na bitne povrede ovršnoga postupka kada se na njih tako pazi prema odredbama Zakona o parničnom postupku, ovaj sud nije utvrdio da bi bio ostvaren neki od navedenih žalbenih razloga.

10. U odnosu na žalbeni razlog propisan čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ valja napomenuti da ovršenik osnovanost istog nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno da činjenice na kojima se temelji njegova žalba zbog razloga iz čl. 52. st. 1. OZ nisu općepoznate, niti se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.

11. Slijedom svega navedenog, sud nije našao osnovanim prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim izvan žalbenih razloga propisanih čl. 50. st. 1. toč. 7., toč. 9., toč. 10. i toč. 11. OZ, te je temeljem čl. 210. st. 2. OZ u vezi sa čl. 50. OZ odlučeno kao u toč. I. izreke ovog rješenja, dok je u odnosu na žalbeni razlog propisan čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ odlučeno kao u izreci ovog zaključka.

12. U odnosu na prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava valja uputiti na čl. 65. st. 1. OZ sukladno kojem ovršenik mora učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili učiniti vjerojatnim da je odgoda ovrhe potrebna, da bi se spriječilo nasilje, pri čemu, osim jedne od navedenih pretpostavki, mora biti ispunjena, kumulativno, još i bilo koja od pretpostavki navedenih u čl. 65. st. 1. toč. 1. -10. OZ-a, i to

1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, 3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,

4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz čl. 52. ili čl. 53. OZ ili podnio tužbu iz čl. 52. ili čl. 55. OZ,

6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,

7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,

8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, 9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, te

10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak.

13. Uvidom u spis sud je utvrdio da je ovršenik uz prijedlog za odgodu podnio i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz žalbenog razloga propisanog čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ, čime je po ocjeni suda ispunjen uvjet iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ, no da isti nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio kakvu nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda ovrhe potrebna, da bi se spriječilo nasilje. Navedena šteta se po mišljenju ovoga suda sastoji u nemogućnosti ili otežanoj mogućnosti povrata prenesenih novčanih sredstava ili naknade druge štete od punomoćnika ovrhovoditelja u slučaju da predmetna ovrha bude pravomoćnom odlukom proglašena nedopuštenom, a zbog lošeg imovinskog stanja punomoćnika ovrhovoditelja (u čiju su korist pljenidba i prijenos zatraženi), pri čemu je ovršenik propustio uz predmetni prijedlog za odgodu ovrhe dostaviti kakav dokaz iz kojeg bi proizlazila takva nemogućnost naknade štete, i to dokaz u vidu potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, katastra, zemljišnoknjižnih odjela i drugih tijela, iz kojih bi bilo razvidno da punomoćnici ovrhovoditelja nisu evidentirani kao vlasnici vozila, nekretnina ili vrijednosnih papira, odnosno da ne raspolažu bilo kakvom stvari ili pravom na kojem bi se mogla provesti ovrha u slučaju proglašenja predmetne ovrhe nedopuštenom te obustave iste, odnosno dokaz u vidu potvrde Financijske agencije ili kakvu drugu ispravu iz koje bi bilo vidljivo da je njihov račun u blokadi, odnosno iz kojih bi proizlazila kakva druga činjenica koja bi učinila vjerojatnom nemogućnost ili otežanu mogućnost naknade štete od punomoćnika ovrhovoditelja.

14. Slijedom navedenog, a obzirom da u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke propisane čl. 210. st. 2. OZ u svezi čl. 65. st. 1. OZ -a, to je valjalo odlučiti kao u toč. II. izreke ovog rješenja te odbiti prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava kao neosnovan.

U Varaždinu, 23. lipnja 2026.

Sutkinja

Tamara Turek

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana, po primitku istog, pismeno u 3 primjerka, putem ovog suda. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. Ovrhovoditelj, po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Nožinić, Tomljanović, Maričević d.o.o. iz Nove Gradiške

2. Ovršenik, po Općinskom državnom odvjetništvu u Varaždinu